Teheran je upozorio SAD i Izrael da se ne mešaju u proteste u Iranu, dok pokušava da umiri nezadovoljstvo građana jer demonstracije sada već ulaze u treću nedelju, a broj poginulih raste.
Širom zemlje protesti su se intenzivirali nakon što je Reza Pahlavi, koji živi u egzilu i sin je svrgnutog iranskog šaha, pozvao građane da zauzmu gradske centre i stupe u štrajk. Od početka nemira 28. decembra, predsednik SAD Donald Trump je više puta upozoravao iranski režim da ne otvara vatru na demonstrante, a "New York Times" je objavio da je predsednik u proteklih nekoliko dana informisan o novim opcijama za izvođenje vojnih udara.
Organizacija Iran Human Rights iz Osla saopštila je u nedelju da je potvrđeno da je u Iranu poginulo najmanje 192 demonstranta, među kojima i devet maloletnika. Sa druge strane, američka medijska organizacija Human Rights Activists News Agency izvestila je da je broj poginulih u vezi sa sa nemirima dostigao 116 i da ih je većina stradala od bojeve municije ili pušaka koje koriste metalne kuglice kao municiju.
Opširnije
Strahuje se da je poginulo više desetina ljudi tokom protesta u Iranu
Najveći protesti protiv vlasti u Iranu u poslednjih nekoliiko godinama intenzivirali su se u noći između petka i subote, što je pojačalo bojazni da će biti broj žrtava rasti dok vlasti pokušavaju da suzbiju demonstracije.
10.01.2026
Iran gasi internet usred eskalacije protesta
Iran je tokom noći ograničio pristup internetu i telefonskim uslugama, što predstavlja eskalaciju pokušaja da se uguše protesti, nakon što je izgledalo da je na ulice širom zemlje, uključujući i prestonicu Teheran, izašlo na hiljade demonstranata.
09.01.2026
Američki plan za Venecuelu neće funkcionisati u Iranu
Iran se sve više oseća ugroženo nakon američke operacije u Venecueli, a istovremeno se suočava s ozbiljnim pritiscima kod kuće.
08.01.2026
Haos u Iranu - pad rijala i previsoke cene 'isterali' stanovništvo na ulice
Protesti koji su krajem decembra izbili u Teheranu brzo su prerasli u širi društveni pokret koji, pored ekonomskih zahteva, dovodi u pitanje i opstanak sistema Islamske Republike.
08.01.2026
U nedelju, iranski predsednik Masoud Pezeshkian zauzeo je pomirljiv ton u intervjuu za državnu televiziju, izražavajući saosećanje sa porodicama pogođenim "tragičnim posledicama" nemira.
"Vaše nezadovoljstvo se mora čuti, i moramo se pozabaviti vašim brigama. Hajde da sednemo zajedno, ruku pod ruku, i rešimo probleme", rekao je Pezeshkian, ne navodeći konkretno kako će to biti učinjeno. "Obećavam dragim građanima, od kojih je možda čak 90 odsto zabrinuto, da ćemo se pozabaviti njihovim problemima. Prebrodićemo ovu krizu."
Pezeshkian je optužio SAD i Izrael da ubacuju teroriste iz inostranstva, za koje tvrdi da su palili džamije i pijace, odsecali glave ljudima dok su druge spaljivali. Drugi zvaničnici su zauzeli još oštriji stav.
"U slučaju američkog vojnog napada, smatraćemo i okupirane teritorije i američke vojne i pomorske centre legitimnim ciljevima", rekao je predsednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf u obraćanju na državnoj televiziji u nedelju.
On je ponovio upozorenje da Iran može delovati preventivno protiv potencijalnih pretnji. "U okviru legitimne samoodbrane, ne ograničavamo se samo na to da odgovorimo na napad", dodao je on.
"New York Times" je preneo da je Trump u poslednjih nekoliko dana obavešten o različitim opcijama za vojne udare na Iran, uključujući i ciljeve koji nisu vojni, i da američki predsednik ozbiljno razmatra da odobri napad.
Radio izraelske vojske je u nedelju javio da izraelski bezbednosni sektor smatra da je malo verovatno da će Iran u ovom trenutku napasti Izrael. "Nije uočena neposredna spremnost za napad već pre da je Irana usredsređen na unutrašnja pitanja", javio je taj radio, pozivajući se na neimenovane zvaničnike odbrane.
Iz snimaka iz iranskih gradova proističe da stotine hiljada ljudi, uključujući mnoge starije građane, ignorišu stroge zabranu okupljanja, iako je internet u prekidu a telekomunikacije ograničene, tako da građani od četvrtka ne mogu da komuniciraju putem poruka i poziva.
Grupa za praćenje interneta NetBlocks navela je u nedelju ujutru u objavi na mreži X da je internet u Iranu sveden na jedan odsto kapaciteta.
Ipak, na više video-snimaka sa društvenih mreža vide se ljudi kako navodno u jednom skladištu u južnom Teheranu, pretražuju desetine vreća sa telima, poređanih po zemlji i na nosilima. Čuje se jauci dok se ljudi nadvijaju nad vrećama, pokušavajući da prepoznaju svoje voljene.
Protesti su izbili prošlog meseca kada se pobunila grupa trgovaca u Teheranu zbog pogoršanih ekonomskih i životnih uslova, ali su od tada prerasli u najveće demonstracije protiv vlasti u zemlji od 2022. godine, kada je smrt Mahse Amini u pritvoru izazvala bes u celoj zemlji i masovne proteste.
Drugi video-snimci, navodno snimljeni zapadno od Teherana u subotu uveče, prikazuju hiljade demonstranata kako zbijeni u ulicama, mašu svetlima svojih telefona u tami dok je gradska rasveta isključena. Čuju se zvižduci i uzvici "Smrt diktatoru". U Mašhadu je primećen kamion u plamenu, dok se na snimcima, navodno od nedelje, vidi zgrada poreske uprave koja je spaljena tokom noći u istočnom delu Teherana. Bloomberg nije mogao da potvrdi iz nezavisnih izvora autentičnost ovih snimaka.
U objavi na mreži X u nedelju, Pahlavi je pozvao demonstrante da nastave da protestuju tokom vikenda. On je za Trumpa rekao da je vođa slobodnog sveta koji prati nemire i koji je spreman da pomogne demonstrantima.
Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi optužio je u subotu uveče SAD i Izrael za podsticanje nasilnih nemira i upozorio da ne preduzimaju akcije usmerene protiv Teherana.
"Jedina 'zabluda' u ovoj situaciji jeste verovanje da raspirivanje vatre na kraju neće nauditi onima koji je podstiču", rekao je Araghchi.
U Iranu je, osim što su ljudi stradali, privedeno 2.638 osoba, saopštila je organizacija Human Rights Activists. Među poginulima bilo je i medicinskih radnika, a sedam žrtava bilo je mlađe od 18 godina.
Glavni tužilac Irana je u subotu upozorio da će se suđenja odvijati po ubrzanom postupku i da će protiv pritvorenih biti podizane optužnice za dela za koje je propisana smrtna kazna. On je to rekao dan nakon što je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei objavio da bezbednosni aparat neće tolerisati "vandalizam" niti "ljude koji deluju kao plaćenici stranih sila".
- U pisanju teksta pomogli Alise Odenheimer i Patrick Sykes