Srbija je ove godine primila 100.000 zahteva za radne dozvole iz inostranstva. Uz ovu vrtoglavu brojku stiglo je i 20.000 zahteva za boravišne dozvole, ali i 33.000 zahteva za stalno nastanjenje. Da je reč o nesumnjivom scenariju u kojem će na srpskom tržištu rada biti sve više stranaca, govori i podatak da je svake godine broj stranih radnika koji su emigrirali u Srbiju 9,5 puta veći nego pre 10 godina.
Opširnije
Frilenseri menjaju tržište rada u Evropi – granice u zapošljavanju više ne postoje
I u Srbiji i u ostatku Evrope provlači se jedno te isto – konstantne promene na tržištu uslovile su nove zahteve poslodavaca, a posledično i nove ugovore radnika. S tim u vezi, postavlja se pitanje šta će budućnost u poslovnom svetu doneti.
06.11.2025
Kako sirijski imigranti podstiču nemačku ekonomiju
Diyar Khal, sirijski izbeglica, stvorio je startap u Nemačkoj dok pokušava da pomogne drugima da lakše snalaze u birokratiji. Iako se suočava s izazovima, njegov uspeh osvetljava važnu debatu o prihvatu i integraciji imigranata.
25.10.2025
U potrazi za kadrom – zašto Poreska uprava teško nalazi radnike
Poreska uprava se bori za talente u vremenima kada privatni sektor nudi više i bolje mogućnosti.
16.10.2025
Radnici iz Maroka stigli u Stellantis, Italijani nisu zainteresovani da rade u Kragujevcu
Konkurs za prijem novih radnika je stalno otvoren, trebalo bi da treća smena u toj fabrici počne u oktobru.
18.09.2025
"To pokazuje kolika potreba postoji za novim ljudima i radnom snagom", rekao je krajem prošlog meseca predsednik Aleksandar Vučić, navodeći brojke zahteva stranaca da rade u Srbiji.
Inače, kako je Bloomberg Adria pisala, tokom 2024. godine ukupno 101.413 stranaca dobilo je odobren boravak u Srbiji (godinu dana i duže) ili ima stalno nastanjenje. Muškarci čine 59,1 odsto tog kontingenta, dok žene učestvuju sa 40,9 odsto. S obzirom na to da su u pitanju radno sposobni, oko 60 odsto stranaca pripada grupi između 25 i 45 godina. Svaki drugi stranac je iz Rusije (52,4 odsto), a svaki deseti stranac je iz Kine (12,1 odsto).
Takođe, na osnovu ovogodišnje publikacije Republičkog zavoda za statistiku (RZS), procena imigracionih tokova stranaca u Srbiji za 2024. godinu iznosi 32.353, prema podacima obrađenim do sredine marta ove godine.
Anja Pavićević, direktorka agencije za zapošljavanje Mach Makers, ističe da strane radnike najčešće angažuju kompanije koje se suočavaju sa nedostatkom radne snage na domaćem tržištu - pre svega u građevinarstvu, ugostiteljstvu, proizvodnji i uslužnim delatnostima.
Stranu radnu snagu angažuju i lokalni kafići i pekare
"Strani radnici se angažuju tamo gde postoji stalna potreba za pouzdanom, kvalifikovanom i motivisanom radnom snagom. Ovaj trend je posebno izražen kod većih sistema i privrednih subjekata koji teže da obezbede kontinuitet poslovanja i održavanje kvaliteta usluge. Primećujemo da stranu radnu snagu angažuju i lokalni kafići i pekare", kaže ona.
Sagovornica Bloomberg Adrije dodaje da agencija Match Makers najčešće posreduje u zapošljavanju radnika sa Filipina, koji se angažuju na poslovima higijeničara, negovatelja, ali i u ugostiteljstvu, budući da imaju dobru radnu etiku i većina odlično govori engleski.
"U zavisnosti od potreba, poslodavci posežu za različitim nacionalnostima u različitim sektorima - pa s tim u vezi za logistiku često biraju radnike iz Uzbekistana, za fizičke poslove češće se angažuju radnici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i nekih afričkih zemalja", kaže Pavićević.
Prema njenim rečima, radnici sa Filipina, na primer, izbegavaju sezonski rad.
Bloomberg
"Procedura njihovog izlaska iz matične zemlje je dosta skupa i traje dugo, zbog svih zakonskih procesa na Filipinima, pa samim tim kada jednom napuste zemlju, uglavnom traže duže radne angažmane. Iz dosadašnjeg iskustva, Filipinci se odlično uklapaju u novo radno okruženje, pa tako, nakon završetka radnog odnosa kod poslodavca, najčešće koriste zakonski grejs period od 30 dana da pronađu novog poslodavca, a u tome im, naravno, pomaže i činjenica da je potražnja za njima još uvek dosta veća od ponude."
Dobijanje radnih dozvola utiče na poslodavce
Što se radnika iz drugih zemalja tiče, dodaje, oni dolaze i sezonski ukoliko njihovi poslodavci imaju potrebe za dodatnom radnom snagom zbog povećanja obima posla u kraćem vremenskom periodu. "Kada jednom dođu, nastoje da ostanu duže, odnosno da ispune taj minimalan period boravka i rada od tri godine, što im dalje otvara mogućnosti za trajni boravak, pa čak i dobijanje državljanstva", tvrdi ona.
Dodaje i da vreme čekanja na dobijanje jedinstvene dozvole ipak utiče na poslodavce koji zapošljavaju radnike.
"Uglavnom se opredeljuju za radnike iz zemalja za koje nije potrebna viza D da bi ušli u Republiku Srbiju - kao što su Rusija i Kuba, na primer, budući da oni treba da sačekaju da dozvola bude izdata pre nego što sa njima započnu radni odnos".
Prednost stranih radnika je u tome što su često dostupniji, jer su spremni da rade poslove koje lokalni radnici izbegavaju, dodaje Pavićević.
"Njihova osnovna plata može biti nešto niža, ali kada se uračunaju troškovi smeštaja, viza i logistike - razlika nije velika. Trenutno se strani radnici zapošljavaju uglavnom na nižim pozicijama u ugostiteljstvu, građevini, logistici i sl. Međutim, postoji i velik potencijal za visokokvalifikovane stručnjake koji bi mogli doprineti Srbiji u mnogim oblastima.
Na primer, radnici iz Indije donose iskustvo u IT-ju, digitalnim uslugama i inženjeringu, dok medicinsko osoblje sa Filipina može pomoći u zdravstvu i nezi", zaključuje Pavićević.
Gde su zaposleni stranci u Srbiji
Podsetimo, stranci se najčešće zapošljavaju u sektoru građevinarstva i ugostiteljstva u Srbiji. To je podatak koji je više institucija potvrdilo za Bloomberg Adriju, ali jasno je da stranaca ima i u zdravstvu i IT sektoru.
Dodatno, najveći broj stranaca stiže u Srbiju kao takozvani "upućeni" radnici - oni koje je inostrani poslodavac uputio u našu zemlju da rade, koji su najčešće smešteni u kolektivnom smeštaju, uglavnom blizu proizvodnih kapaciteta.
Drugi karakteristični tip radnika su dostavljači hrane koji su došli preko različitih ustanovljenih kanala i rade uglavnom bez plaćanja socijalnih doprinosa. Oni takođe ne planiraju dugoročno da ostanu da žive u Srbiji, već da što veći deo mesečne zarade uplate porodici. Treći, poslednji tip radnika su Rusi koji su prilično dobro integrisani, ali je njihov priliv znatno smanjen u odnosu na 2022. godinu.
Bloomberg Mercury
Bloomberg Adria je poslala upit Lekarskoj komori Srbije kako bi dobila odgovore koliko je stranih radnika zaposleno u zdravstvu u Srbiji, budući da se zna da u toj oblasti nedostaju lekari i medicinske sestre. Do trenutka objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.
Inače, da bi ublažilo efekte nestašice radnika u zdravstvu, Ministarstvo zdravlja organizuje program povratka lekara iz dijaspore u Srbiju, kako bi počeli da rade u srpskom zdravstvu. "Za nepunih godinu dana od osnivanja Kancelarije za saradnju sa dijasporom Ministarstva zdravlja, u našu zemlju se vratilo blizu 200 lekara, medicinskih sestara i tehničara iz najrazvijenijih država Evrope i sveta", navodi se iz ministarstva.
Kako izgleda procedura zapošljavanja stranca
S obzirom na to da je od ove godine izmenjen zakon u vezi sa radnim dozvolama, zapošljavanje stranca, kako su iz Ministarstva za rad ranije kazali za Bloomberg Adriju, ostvaruje se pod uslovom da poseduje vizu za duži boravak po osnovu zapošljavanja, odobrenje za privremeni boravak sa pravom na rad ili stalno nastanjenje i jedinstvenu dozvolu. "Novim zakonskim rešenjima predviđeno je da stranac, odnosno poslodavac u ime stranca kroz razvijeni veb-servis Portala za strance podnosi zahteve za regulisanje boravka i rada i svu prateću dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost propisanih uslova."
Podsetimo, NSZ je od početka 2024. godine do sredine oktobra izdala skoro 17.000 dozvola za rad stranim državljanima. Preko portala za strance, koji radi od 1. februara 2024, zaključno sa 30. novembrom, dodeljeno je 34.146 jedinstvenih dozvola za privremeni boravak i rad stranih državljana. To sve dovodi do zaključka da je, ukoliko se sabere i broj onih koji su u Srbiju stigli preko "Open Balkana" na osnovu MUP-ove baze, u Srbiji tokom prošle godine izdato oko 70.000 radnih dozvola.