Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije za prva tri meseca ove godine, porasla je u odnosu na isti period prošle godine. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), ona je u ovom periodu iznosila oko 17,6 milijardi evra, što je rast od 7,7 odsto međugodišnje.
Izvezeno je robe u vrednost od 7,35 milijardi evra, što čini povećanje od 1,8 procenata, dok je uvoz robe imao vrednost od 10,24 milijardi, što predstavlja povećanje od 12,4 procenata. Međutim, pokrivenost uvoza izvozom je 71,7 procenata i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,2 odsto.
Kako je naveo RZS, spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 57,1 odsto ukupne razmene. Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni koji je rezultat uglavnom izvoza: električne energije, žitarica i proizvoda od njih, nafte i naftnih derivata, medicinskih i farmaceutskih proizvoda i drumskih vozila. I
Opširnije

Industrijska proizvodnja i izvoz podbacili u 2025. godini, a manje i turista u Srbiji
Politička kriza u Srbiji od novembra 2024. stvara neizvesnost koja negativno utiče na funkcionisanje privrede, kaže Milojko Arsić, profesor Ekonomsakog fakulteta.
31.03.2025

Izvoz u Kinu raste dok pada plasman srpske robe u Rusiji
Električna oprema, računari i bakar bili su izvozni aduti Srbije u 2024. godini
08.01.2025

Prvi kvartal doneo najniži rast BDP-a u poslednje dve godine
Prema zvaničnoj fleš proceni, domaća privreda je u prvom tromesečju porasla za dva odsto.
pre 9 sati

Srpske plate nastavile da padaju posle decembarskog rekorda
Prosečna neto plata u februaru je iznosila 103.519 dinara, što je pad u odnosu na decembarskih 108.000.
25.04.2025

Inflacija 4,4 odsto, najviše poskupela hrana u Srbiji
Potrošačke cene u martu su porasle za 4,4 odsto međugodišnje i za 0,1 odsto na mesečnom nivou.
11.04.2025
Najveći izvoz država je imala sa Nemačkom - 945,9 miliona evra, na drugom mestu nalazi se Bosna i Hercegovina - 498,7 miliona evra, a na trećem je Kina sa 470,9 miliona, iza nje slede Italija i Rumunija.
Iako je u izvozu zauzela treće mesto, Kina je kod uvoza robe prva sa 1.398,3 miliona evra, Nemačka je druga sa 1.162,5 miliona, dok je trećem mestu Mađarska sa 677,1 miliona, na četvrtom i petom mestu su Italija i Turska.
Najviše su se izvozile električne mašine i aparati, zatim obojeni metali, metalne rude i otpaci materijala, proizvodi od kaučuka i pogonske mašine i uređaji. Srbija je i najviše uvozila električne mašine i aparate, na drugom mestu nalaze se medicinski i farmaceutski proizvodi, na trećem je nafta i naftni derivati, a zatim slede prirodni gas i drumska vozila.
Ako posmatramo samo mart 2025. godine, u ovom mesecu je izvezeno robe u vrednosti od 2.615,1 miliona evra, što čini povećanje od četiri odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 3.801,1 miliona evra, što je povećanje od 18,3 procenata u odnosu na mart 2024.
Spoljnotrgovinska razmena porasla je i u janura ove godine u ukupnom iznosu, a taj skok došao je usled povećanja uvoza, dok je izvoz opao. "Posmatrano u odnosu na januar 2024. godine, deficit spoljnotrgovinske robne razmene povećan je za 273,1 milion evra ili za 74,8 odsto, na 638,3 miliona evra, pri čemu je uvoz robe zabeležio znatno višu stopu rasta (13,3 odsto) od izvoza robe (2,7 odsto)", navodi se u aprilskom broju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT), u izdanju Ekonomskog instituta i Privredne komore Srbije.
Potom je u februaru ponovo (osmi mesec zaredom) uvećana vrednost međugodišnje spoljnotrgovinske razmene - u odnosu na februar 2024. skočila je za 2,2 odsto ili za 124,1 milion evra. Međutim, robni izvoz je iznosio 2.412 miliona evra (redukovan za 4,1 odsto), robni uvoz 3.450 miliona evra (uvećan je za sedam odsto), a deficit u robnoj razmeni 1.038 miliona evra (uvećan je za 46,6 odsto).
Kumulativno posmatrano u periodu januar-februar 2025. vrednost spoljnotrgovinske razmene iznosila je 11,1 milijardu evra, a robni deficit je bio skoro 1,8 milijardi evra, što je za čak 47 odsto više u odnosu na isti period 2024. godine.