Evropa je sebi zadala brojne ambiciozne ciljeve. O vodoniku kao energentu budućnosti govori se već više od dve decenije, ali se ta tema ciklično vraća u fokus, da bi potom ponovo pala u drugi plan među drugim velikim projektima.
Uprkos grandioznim najavama i obećanjima, na tržištu je i dalje svega nekoliko automobilskih brendova koji su ovladali tehnologijom pogona na vodonik. Trenutno su to samo Toyota, Hyundai i Honda. Već nekoliko godina prati se razvoj vodoničnog programa u BMW, jedinom evropskom proizvođaču koji istrajava na ovom, još uvek egzotičnom energentu budućnosti. Stellantis, Volkswagen i Mercedes-Benz odustali su od ove tehnologije.
Opširnije
BMW, Mercedes, Stellantis i Volkswagen: dividende do 11 odsto - zamka ili prilika?
Automobilska industrija, nekadašnji neprikosnoveni pokretač evropske privrede, prolazi kroz najturbulentniji period u modernoj istoriji.
23.03.2026
Munja udara u Minhen - BMW dobija svoj prvi pravi električni automobil
Danas je BMW obradovao i ljubitelje marke – predstavljanjem električne limuzine I3.
18.03.2026
Ima li leka za mamurluk nemačke auto-industrije
Dok političari postaju sve nervozniji i razmišljaju o "piću", svojevrsni mamurluk se već uveliko oseća u evropskoj industriji, naročito automobilskoj, kojoj uveliko pada profit i koja smanjuje troškove zatvaranjem pogona i otpuštanjem zaposlenih, naročito u zapadnoj Evropi.
16.03.2026
BMW uprkos izazovima kineskog tržišta i elektrifikacije posluje stabilno
BMW očekuje da će profitabilnost proizvodnje automobila ove godine ostati pod pritiskom zbog carina i sve jače konkurencije kineskih proizvođača.
12.03.2026
BMW ponovo oživljava priču o vodoniku
Bavarski proizvođač u svojoj sveobuhvatnoj strategiji Neue Klasse nije odustao od vodonika. Za razliku od većine konkurenata, nije sve stavio na jednu kartu. Pored benzinskih i dizel motora, planira da nudi i električni pogon, plagin hibride, kao i gorivne ćelije, odnosno pogon na vodonik. Podsetimo, 2023. godine testiran je njihov eksperimentalni model iX5, koji pokreću vodonične gorivne ćelije. Na prvi pogled, vozilo se nije razlikovalo od benzinske ili dizel verzije X5, a isto važi i za unutrašnjost. Ipak, ispod haube, ispod sedišta i u samoj konstrukciji nalazi se potpuno drugačija tehnologija.
BMW
Glavna inovacija: rezervoari za vodik
Kod električnih automobila energija se skladišti u bateriji, dok se kod vozila na vodonik čuva u rezervoarima. U modelu iX5 ugrađena su dva rezervoara ukupnog kapaciteta od šest kilograma – jedan u centralnom tunelu, gde se inače nalaze menjač i pogonsko vratilo, a drugi ispod zadnjih sedišta. Kako su objasnili inženjeri, najveći izazov bio je uklopiti gorivne ćelije i rezervoare u šasiju koja je prvobitno projektovana za klasične pogone. Upravo zato je za razvoj odabran X5.
U Minhenu stalno naglašavaju važnost tehnološke otvorenosti, odnosno fleksibilnosti da se izbor pogona prepusti kupcima. Pravila u Briselu se često menjaju, a sa njima i preferencije tržišta. Ovakav pristup omogućava diverzifikaciju i smanjenje zavisnosti od jedne infrastrukture ili sirovine. Vozila na vodonik koriste manje sirovina i manje kobalta jer imaju manju bateriju. Zbog toga je BMW razvio nove rezervoare za vodonik.
BMW
Različiti pogoni na istoj proizvodnoj liniji
Umesto dva velika rezervoara, razvijeno je sedam užih i izduženih koji zauzimaju manje prostora. "Kao da smo igrali Tetris", opisao je slikovito Joachim Post, član uprave zadužen za razvoj. "Novi koncept omogućava da sistem vodoničnog pogona ugradimo u novi X5 uz značajnu uštedu prostora."
Ključna prednost je što se novi rezervoari mogu postaviti na mesto gde bi u električnoj verziji bila baterija. To znači da se modeli sa gorivnim ćelijama mogu proizvoditi na istoj liniji kao i vozila sa drugim pogonima.
Novi sistem čini sedam visokopritisnih rezervoara od kompozita ojačanog ugljeničnim vlaknima. Oni su međusobno povezani i smešteni u metalno kućište. Umesto pojedinačnih posuda, koristi se više komora koje funkcionišu kao jedinstvena celina, kojom upravlja centralni ventil. Ovo rešenje omogućava veći domet, a iza njega stoji više patenata.
BMW
Do 750 kilometara za manje od pet minuta
Model na vodonik koji je testiran u Beču imao je domet od oko 500 kilometara. Novi rezervoari kapaciteta najmanje sedam kilograma trebalo bi da omoguće i do 750 kilometara dometa. Punjenje traje kraće od pet minuta.
Reč je o trećoj generaciji vodoničnog pogona BMW, koja je efikasnija i snažnija. Sistem čine gorivna ćelija, elektromotor i manja baterija, uz novi softver za upravljanje šasijom pod nazivom "Heart of Joy".
BMW
Pogledaj galeriju
BMW
Pogledaj galeriju
BMW
Pogledaj galeriju
BMW
Pogledaj galeriju
BMW
Pogledaj galeriju
BMW
Pogledaj galeriju
Dolazak diva u 2028.
Zahvaljujući prilagodljivoj arhitekturi modela X5, moguće je razviti čak pet različitih pogonskih opcija. Time se smanjuje kompleksnost i troškovi proizvodnje, dok fleksibilna platforma olakšava uvođenje novih tehnologija. Dolazak na tržište planiran je za 2028. godinu, a vozilo će koristiti punionice pod pritiskom od 700 bara.
BMW
Zašto vodonik
Tehnologija vodoničnih gorivnih ćelija često se navodi kao rešenje za vozače koji nemaju mogućnost kućnog punjenja električnih vozila. Prednost može imati i u hladnijim klimatskim uslovima ili pri vuči prikolice, kada električni automobili gube deo deklarisanog dometa. Vodonik se takođe smatra pogodnim za teretna i specijalna vozila.
Kako objašnjava Jürgen Guldner, kratko vreme punjenja čini ovaj pogon posebno pogodnim za duga putovanja.
Na taj način, BMW ulazi u ekskluzivan krug proizvođača koji vladaju tehnologijom vodoničnih gorivnih ćelija. Ipak, sudbina ove tehnologije u velikoj meri zavisiće od odluka u Briselu i spremnosti država da razviju infrastrukturu i proizvodne kapacitete za vodonik. Od toga će zavisiti da li će vodonik postati stvarna alternativa ili ostati tehnologija budućnosti.