Sedam od deset najvećih svetskih ekonomija nije ispunilo rok za predaju ažuriranih planova za smanjenje emisija Ujedinjenim nacijama, a samo je Ujedinjeno Kraljevstvo predstavilo strategiju za sledeću deceniju koja je u skladu s očekivanjima iz Pariskog sporazuma.
Sve zemlje uključene u proces UN trebalo je da podnesu svoje nacionalne klimatske planove za narednu deceniju do 10. februara, ali je relativno malo njih to učinilo na vreme. Očekuje se da će desetine drugih zemalja predstaviti ažurirane planove u narednih devet meseci, pre početka klimatskog samita UN COP30 u Brazilu.
Neodlučnost više od 170 zemalja koje nisu dostavile takozvane "nacionalno određene doprinose" (NDC) izaziva zabrinutost oko globalne posvećenosti cilju ograničavanja zagrevanja na znatno ispod dva stepena Celzijusa, a idealno na 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Opširnije

Novac ili planeta? Trump je jasno odabrao izlaskom iz Pariskog sporazuma
Trumpova najava povlačenja iz Pariskog sporazuma preti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena
22.01.2025

Klimatske promene i te kako su stvarne, ali čini se da borba protiv njih nije
Najnovija geopolitička previranja otkrivaju da su velike svetske sile suzbijanju klimatskih promena pristupale s prekrštenim prstima.
27.01.2025

Najtoplija godina u istoriji - svet premašio granicu zagrevanja od 1,5°C
Ekstremni vremenski uslovi od poplava do požara obeležili najtopliju godinu.
13.01.2025

Trumpova politika može usporiti, ali ne i zaustaviti zelenu tranziciju
Profesor Neven Duić ističe otpornost energetske tranzicije na političke promene.
15.11.2024

COP29 u senci Trumpovog povratka: šta sledi za globalne klimatske ciljeve?
Trumpov povratak izaziva zabrinutost među klimatskim pregovaračima.
12.11.2024
Skoro sve zemlje su prihvatile ove ciljeve pre deset godina potpisivanjem Pariskog sporazuma, ali su prošlogodišnji samiti UN, koji su doneli loše rezultate, dodatno pojačali utisak nazadovanja. Američki predsednik Donald Trump već je započeo proces povlačenja SAD, drugog najvećeg zagađivača na svetu, iz globalnog sporazuma. Politički lideri u Argentini, Rusiji i Novom Zelandu takođe su nagovestili da bi mogli da krenu tim putem.
U ovom kontekstu, Ujedinjeno Kraljevsto je retka svetla tačka zbog nastavka politike usmerene na cilj od 1,5 stepeni Celzijusa uprkos inflaciji i zabrinutosti oko troškova zelene tranzicije. Obećanje da će smanjiti emisiju ugljenika za 81 odsto do 2035. u odnosu na nivoe iz 1990. do sada je jedini nacionalni plan koji se približava ciljevima Pariskog sporazuma, prema analizi Climate Action Tracker. Vlada premijera Keira Starmera sada mora dokazati da su klimatske ambicije ostvarive i usklađene sa ekonomskim rastom.
Ujedinjeno Kraljevstvo takođe očekuje da će i druge zemlje slediti ovaj primer. Evropska unija, kao ključni igrač u zelenoj politici, još nije podnela svoj NDC. Ni Kina, najveći svetski zagađivač. UN predviđaju da će većina zemalja svoje planove dostaviti do kraja godine.
Ambiciozni klimatski ciljevi Ujedinjenog Kraljevstva | Bloomberg
Ujedinjeno Kraljevstvo se ranije istaklo u klimatskoj diplomatiji, među prvima koji su se obavezali na zakonski definisan cilj neto nulte emisije i uspostavili nezavisno telo koje će nadgledati sprovođenje klimatskih ciljeva. Promene u političkom rukovodstvu ga nisu sprečile da ispuni petogodišnji budžet za ugljenik u poslednjih 15 godina.
"Ujedinjeno Kraljevstvo sebe vidi kao neku vrstu svetionika u klimatskoj politici", rekao je Sam Alvis, zamenik direktora za energetsku bezbednost britanskog trusta IPPR. Antiklimatski pokret nije imao značajniji uticaj na prošlogodišnje parlamentarne izbore u Britaniji. "Lekcija za druge zemlje kada je reč o klimatskoj politici je da se ona može uspešno sprovoditi i istovremeno politički profitabilna.
Najveće dostignuće Velike Britanije do sada je uklanjanje uglja iz električne mreže, čime je postala prva zemlja G7 koja je to učinila. Sada pokušava da napravi sličan potez sa prirodnim gasom, što je mnogo teži zadatak.
"Rano čišćenje energetskog sistema je najbolji način da mi kao vlada pokažemo još veću posvećenost klimatskim ciljevima jer se sada fokusiramo na njihovu primenu", rekao je Chris Stark, šef britanske misije Čista energija 2030, u intervjuu za Bloombergov podkast Zero.
Velikoj Britaniji će prvo trebati znatno više čiste energije iz izvora poput vetra i sunca. Da bi neke elektrane na prirodni gas nastavile da rade nakon 2030. godine, vlada planira da se u velikoj meri osloni na tehnologiju hvatanja ugljenika, sa skoro 22 milijarde funti (27 milijardi dolara) namenjenih u narednih 25 godina. Parlamentarni odbor ovog meseca nazvao je strategiju rizičnom i skupom.
Misija Ujedinjenog Kraljevstva za čistu energiju | Bloomberg
Čak i ako hvatanje ugljenika uspe u velikim razmerama, samo čišćenje energetskog sektora neće biti dovoljno da se ispuni novi klimatski cilj Britanije. Kao što UK NDC pokazuje, smanjenje emisija nakon 2030. moraće doći od prelaska potrošača na električne automobile i toplotne pumpe. Politike za podsticanje takvih promena već postoje, ali primena kasni, posebno kada su u pitanju toplotne pumpe.
"Prodaja miliona i miliona ovih uređaja nije laka", rekla je Emma Champion, šef regionalne energetske tranzicije u BlumbergNEF-u. "Između 2030. i 2035. klimatski cilj Ujedinjenog Kraljevstva je još uvek dostižan, ali vrlo brzo postaje ozbiljan izazov."
Sve se to dešava u ekonomski neizvesnim vremenima. Svet se još uvek oporavlja od rasta cena energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu, dok Trumpove pretnje trgovinskim ratovima stvaraju dodatnu neizvesnost.
Britanska ekonomija je rasla sporije nego što se očekivalo. Nakon što je laburistička vlada levog centra prošle godine došla na vlast, objavila je da mora da zatvori budžetsku rupu od više milijardi funti. Kako bi podstakla rast, ministarka finansija Rachel Reeves nedavno je nagovestila podršku kontroverznom proširenju aerodroma širom zemlje i naznačila da bi mogla da dozvoli nove projekte nafte i gasa u Severnom moru.
Iako su te mere u suprotnosti sa rastućim klimatskim ambicijama, Reeves tvrdi da "nema sukoba" između ekonomskog rasta i cilja Velike Britanije da postigne neutralnost ugljenika. Ključni test biće razvoj tehnologija kao što su održivo gorivo za vazduhoplovstvo i hvatanje ugljenika tempom koji omogućava postizanje dugoročnog cilja postizanja neto nulte emisije do 2050. godine.
Rachel Reeves najavila je podršku širenju aerodroma i mogućim novim projektima nafte i gasa | Bloomberg
Britanski klimatski planovi takođe imaju skeptike. Čak je i uglavnom pozitivna analiza Climate Action Trackera otkrila nedostatke u britanskom NDC-u. Na primer, Ujedinjeno Kraljevstvo dodeljuje svojim građanima neproporcionalno veliki deo globalnog ugljenika, i to ne nadoknađuje dovoljnom finansijskom podrškom za zemlje u razvoju kako bi im pomogla da smanje emisije. Izvori upoznati sa situacijom rekli su ove nedelje da je Indiji potrebna veća finansijska pomoć da bi unapredila svoje klimatske ciljeve, dok će biti potrebno još nekoliko meseci da podnese svoj NDC.
Ipak, Ujedinjeno Kraljevstvo je ispred svojih konkurenata, postavljajući standard koji drugi tek treba da dostignu, čak i kada hitnost raste. "Javnost s pravom očekuje snažan odgovor njihovih vlada na činjenicu da je globalno zagrevanje sada dostiglo 1,5 stepeni Celzijusa za čitavu godinu, ali nismo videli skoro ništa konkretno", rekao je Bill Hare, izvršni direktor Climate Analitics, jedne od organizacija koja vodi Climate Action Tracker.
Među planovima do 2035. podnetim do roka UN, američki klimatski cilj formulisan tokom mandata bivšeg američkog predsednika Joea Bidena sada je praktično nevažeći. Ujedinjeni Arapski Emirati, domaćin samita o klimi COP28, predstavili su predlog za smanjenje emisija za najmanje 47 odsto u odnosu na nivoe iz 2019. godine, ali ga je Climate Action Tracker ocenio kao "neverodostojan" zbog nedostatka adekvatne unutrašnje politike.
Brazil, koji će ove godine biti domaćin COP-a, obećao je da će smanjiti emisije za najmanje 59 odsto u odnosu na 2005. Ali prema Climate Action Trackeru, plan nije dao dovoljno detalja o tome koliko će njegovi ogromni prirodni ponori ugljenika, kao što je Amazonska prašuma, pomoći.
Aruna Sharma, ekonomista za razvoj i bivši zvaničnik indijske vlade, upozorio je zemlje koje još nisu dostavile svoje planove da ozbiljno shvate proces. "Lideri ne smeju ovo tretirati kao birokratsku formalnost", rekla je ona. "Slabi planovi znače sumornu budućnost, jasnu i jednostavnu."
- U pisanju pomogli John Ainger, Mythili Rao, Will Mathis, Shruti Srivastav, Lou Del Bello i Ishika Mookerjee.