Uredba o ograničavanju marži, koja je doneta u nameri da građani kupuju po nižim cenama, a da tržište ostane stabilno i održivo, biće izmenja treći put, zbog novih pritisaka trgovaca na proizvođače i dobavljače.
Primena izmenjene uredbe trebalo bi da počne naredne sedmice. Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević je rekla da inspekcijske kontrole pokazuju da se trgovci sve odgovornije ponašaju i da poštuju Uredbu o ograničavanju trgovinskih marži, kojom je propisano da marže mogu biti do 20 odsto, ali i da pritiskaju dobavljače, zbog čega će biti usvojen aneks Uredbe.
" Obavestićemo trgovce da zaključe anekse sa dobavljačima, čime će se njihov poslovni odnos u potpunosti pravno uskladiti s uredbom. To radimo upravo zbog pritisaka koji su postojali, kako bi se predupredila mogućnost da, kada uredba istekne, fakturišu davanja i naplate nešto što sada ne mogu. Postoji dosta straha i mi smo to prepoznali" rekla je Lazarevićeva za Radio televiziju Srbije.
Opširnije
Inspekcija proverava cene, stiže i zakon o nepoštenoj praksi
Dve nedelje od stupanja na snagu Uredbe o ograničavanju trgovačkih marži, inspektori širom Srbije proveravaju cene u više od 80 objekata i oko 5.000 proizvoda. Istovremeno, najavljen je i Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse.
17.09.2025
Delhaize i Vero kažnjeni sa 25,5 miliona dinara
Tržišna inspekcija utvrdila je da su trgovinski lanci Delhaize i Vero kršili vladinu uredbu o ograničavanju marži u 70, odnosno tri prodavnice, zbog čega su dobili ukupnu kaznu od 25,5 miliona dinara.
24.09.2025
Šta sve piše u Uredbi donetoj za trgovinske lance
Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se uvodi ograničenje marži na osnovne životne namirnice i higijenu. Trgovinski lanci od 1. septembra 2025. neće moći da zaračunavaju više od 20 odsto.
28.08.2025
Niže marže ohladile inflaciju u Srbiji
Inflacija u Srbiji u septembru je drastično pala na 2,9 odsto i približila se nižoj granici ciljanog okvira NBS.
13.10.2025
Ona je istakla da je Srbija dozvolila mnogo viši procenat marži nego druge zemlje koje su donosile slične mere. Bugarska kopira recept Srbije, ovo im je plan kako će kontrolisati cene namirnica.
"Ako ograničite marže na 20 odsto, a ne na 10 kao neke druge zemlje, dajete trgovcima dvostruko veći prostor. Jer, ako želite da nešto što je postalo duboko ukorenjeno menjate sistemski i dugoročno, onda morate da radite korak po korak i da minimalno narušite ono što funkcioniše i što je slobodno tržište. Nama jeste tendencija da trgovci budu profitabilni, ali na zdravijoj osnovi - da imamo niže cene, da dobavljači budu rasterećeni nepodnošljivih rabata, i da imamo niže cene, kao i akcije na koje su potrošači i te kako navikli" ukazala je Lazarevićeva.
Prvi efekti te uredbe videli su se u izveštaju o inflaciji za seprembar. Godišnja inflacija u Srbiji u septembru je pala na 2,9 odsto. Naglo hlađenje potrošačkih cena na nivo ispod ciljane vrednosti od tri odsto, usledilo je nakon što je srpska vlada usvojila uredbu o ograničenju trgovačkih marži od 1. septembra, u cilju smanjenja cena za više hiljada proizvoda u trgovinskim lancima u zemlji.
"Inflacija u septembru smanjena je 1,6 odsto u odnosu na avgust, kao rezultat primene vladine Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe, kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na veliko i malo na 20 odsto, objavila je danas Narodna banka Srbije
Šta je prethodilo donošenju uredbe
Donošenju uredbe, prethodila je računica, koja je krajem avgusta ove godine urađena i prema kojoj se marže trgovaca iznosea oko 45,2 odsto", a da četiri najveća lanca (Delhaize, Lidl, Mercator i Univerexport) generišu 51 odsto ukupne trgovine na malo. Zbog toga je država odlučila da ograniči marže na maksimalnih 20 odsto.
Inače, uredbom o ograničavanju trgovačkih marži predviđeno je njeno važenje u narednih šest meseci, sa mogućnošću produženja. Propisano je da najviša marža u maloprodaji i veleprodaji, obračunata na cenu bez PDV-a, ne može biti veća od 20 odsto. Pravilo važi za velike trgovce koji su u 2024. ostvarili prihod veći od 4,5 milijardi dinara, a ukoliko je marža na nekom proizvodu već niža, primenjivaće se ta niža stopa.
Uredba Vlade Srbije kojom se ograničavaju marže na do 20 odsto u trgovini na veliko i malo, a koja se odnosi na 23 vrste robe, odnosno na oko 20.000 proizvoda, obuhvatila je 24 trgovca. Osim četiri velika trgovinska lanca – Delhaize, Lidl, Mercator S i Univerexport – cene proizvoda koji imaju marže iznad 20 odsto, od 1. septembra, morali su da smanje i Aman, Gomex Zrenjanin, Veropulos, Deo Beograd, Europrom Valjevo, Leon, Konditor Zvornik, Dufri Beograd, Senta Promet, Tekijanka, Metalac, Proleter, Fortuna Market, Lucky Commerce, kao i Cash&Carry Kula i Wum Šabac.
U nameri da obuzda inflaciju i pomogne građanima, država je u proteklom periodu imala dve akcije ograničenja cena u prodavnicama za određeni vremensku period. Prva akcija, "Bolja cena", pokrenuta je u avgustu 2023. i trajala je do sve do 31. decembra iste godine. Obuhvatala je 36 kategorija proizvoda, od mleka i brašna do ulja i šećera, koje su bile označene u prodavnicama kao povlašćene. Osnovni cilj "akcije" bio je da cene ovih proizvoda budu najniže ili među dve najniže u toj kategoriji u Evropi.
Posle akcije "Bolja cena" usledila je "Najbolja cena", koja je obuhvatila je 86 vrsta proizvoda, što je zapravo podrazumevalo oko 700 artikala u 2.500 prodavnica, a trajala je dva meseca (od 1. septembra do 31. oktobra 2024).
Beta/Milan Ilić
Akcije nisu dovoljne
Ministarka je rekla da sama redovno odlazi u markete i da je pre nekoliko dana u jednom od njih videla da se "sve žuti", misleći na akcijske cene, i konstatovala da je to dobro, ali ne i dovoljno.
"Mnogo toga ne bismo znali da uredba nije doneta. Ona nam je pomogla da i dalje otkrivamo šta se sve krije iza cena", rekla je Lazarevićeva.
Ministarka je ukazala da je i ranije bilo pokušaja da se ograniče cene, kao i da je pandemija bila posebno turbulentan period, te da je činjenica da je rast marži intenziviran od 2021. godine.
"U svemu tome imate kompanije koje su strani investitori i koje traže neka svoja prava. Vrlo je kompleksno, ali se borimo" , istakla je ona.
Uredba već dva puta menjana
Uredba Vlade Srbije kojom se ograničavaju marže na do 20 odsto u trgovini na veliko i malo, a koja se odnosi na 23 vrste robe, odnosno na oko 20.000 proizvoda obuhvaćena su 24 trgovca na malo koji su u 2024. ostvarili prihod veći od 4,5 milijardi dinara. Od trenutka donošenje, uredba je dva puta menjana.
Prvi put je promenjena pred sam početak primene, 29. avgusta. Vlada Srbije je na vanrednoj sednici usvojila dopunjenu uredbu kojom su ograničeni logistički rabat i druge naknade. Tada je određeno da Uredba o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe, između ostalog, sadrži i odredbe kojim se logistički rabat i naknada za manjak robe i otpis robe ograničava na tri, odnosno jedan odsto. Na takav korak Vlada Srbije odlučila se zato što su trgovci pokušali da je zloupotrebe i pre primene i da proizvođačima nametnu dodatne troškove.
Depositphotos
Drugi put je promenjen na sednici Vlade Srbije koja je održana 11. septembra. Najvažnija novina je da ograničenje maloprodajnih marži od maksimalno 20 odsto više ne važi za sveže voće i povrće, sveže meso i ribu, kao i za berzansku robu poput kafe i kakaoa.
To praktično znači da trgovci na tim proizvodima neće biti u obavezi da primenjuju limitiranu maržu, odnosno da će cene tih namirnica u nabavci moći da se kreću u skladu sa tržišnim uslovima. Takođe, kod veletrgovaca i distributera precizirano je da se najviša stopa marže od 20 odsto računa od trenutka kada roba prvi put uđe u promet na tržište Srbije, čime se nastoji sprečiti različito tumačenje početne cene.
Sada se jasno propisuje da se postojeće naknade i rabati ne mogu povećavati u odnosu na stanje od 1. avgusta, ali je trgovcima koji ih ranije nisu imali omogućeno da ih naknadno uvedu – u granicama koje su već određene (najviše 10 odsto ukupnog fakturisanog iznosa, plus tri odsto za logistiku i jedan odsto za manjak ili otpis).
Kartelsko dogovaranje
Podsećamo, Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je 10. oktobra prošle godine postupak protiv četiri maloprodajna lanca u Srbiji zbog osnovane pretpostavke da su narušili konkurenciju zaključivanjem restriktivnog sporazuma. Ako se dokaže da su iste cene za 35 proizvoda deo dogovora između Delhaizea, Mercatora, Univerexporta i DIS-a, u nameri da spreče konkurenciju, platiće kaznu najviše 10 odsto od ukupnog godišnjeg prihoda. Međutim, ova priča i dalje čeka svoj epilog.
Osvrćući se na izveštaj Komisije za zaštitu konkurencije o kartelskom dogovaranju i činjenicu da se on još uvek čeka, Lazarevićeva je ukazala da je Komisija nezavisna institucija u čiji rad ne može da se meša. Ona je rekla da dobija informacije da proces napreduje i da će se uskoro pojaviti sa krajnjim nalazima.
Stigle i prve kazne
Inspektori su kontrole započeli pet dana nakon početka primene uredbe, koja je stupila na snagu 1. septembra. Prema posledenjim podacima, s kraja septembra tržišna inspekcija utvrdila je da vladina uredba o ograničavanju trgovačkih marži, doneta kako bi građani kupovali po nižim cenama, a tržište ostalo stabilno i održivo, nije poštovana u 70 prodavnica trgovinskog lanca Delhaize i tri supermarketa Veropoulosa. Zbog toga ovi lanci treba da plate ukupnu kaznu od 25,5 miliona dinara.