Ministarstvo finansija Srbije je prodalo petogodišnje dinarske obveznice u vrednosti od 27,6 milijardi dinara, saopšteno je u utorak. Reč je o državnim dužničkim hartijama od vrednosti koje su prvi put emitovane krajem jula prošle godine, a interesovanje investitora premašilo je vrednost prodatih obveznica.
"Ukupan obim tražnje na aukciji iznosio je 31.036.100.000 dinara. Realizovano je 2.760.940 komada državnih obveznica, nominalne vrednosti 27.609.400.000,00 dinara", objavila je Uprava za javni dug.
Hartije su prodate po stopi prinosa od pet odsto na godišnjem nivou, a na naplatu dospevaju 30. jula 2030. godine. "Isplata kupona u iznosu od 4,5 odsto vršiće se godišnje, i to svakog 30. jula do datuma dospeća", podseća uprava.
Opširnije
Fiskalni savet: Vlada više ne računa na rast zaposlenosti
Nacrt Fiskalne strategije za 2027, sa projekcijama za 2028. i 2029, potvrđuje da Srbija u narednim godinama neće imati problem sa održivošću javnih finansija. Međutim, analiza Fiskalnog saveta pokazuje da se iza stabilnih projekcija deficita i javnog duga kriju strukturni izazovi na koje strategija ne daje jasan odgovor.
pre 2 sata
Srbija prodala još 2,2 milijarde dinara petogodišnjih obveznica
Srbija je na aukciji održanoj 12. maja 2026. godine prodala 2,158 milijardi dinara državnih obveznica sa rokom dospeća 30. jula 2030. godine i kuponskom stopom od 4,5 odsto, uz solidnu tražnju investitora.
12.05.2026
Srbija otkupila deo starog duga i prebacila ga na duži rok
Republika Srbija prihvatila je 870,8 miliona evra svojih evroobveznica sa kuponom od 3,125 odsto i dospećem 2027. godine u otkupu koji je sproveden u sklopu zamene starijeg duga novim zaduživanjem.
07.05.2026
Produženi sukob na Bliskom istoku Srbiji može doneti i recesiju
Ubrzanje inflacije, podizanje kamatnih stopa, pa i odlazak u recesiju, neke su od mogućih posledica sa kojima bi srpska privreda mogla da se suoči do kraja ove godine, ako rat na Bliskom istoku potraje, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić, prilikom predstavljanja novog broja "Kvartalnog monitora" u petak.
27.03.2026
Kako se navodi u zvaničnom izveštaju, izvršna cena bila je 10.204,71 dinar za jednu obveznicu, što je nešto više u odnosu na nominalnu cenu od 10.000 dinara. U aukciji je bilo tri učesnika, koji su ukupno podneli osam ponuda, a prihvaćeno je njih šest: dve iz bankarskog sektora, tri iz kategorije "ostala pravna lica" i jedna iz kategorije "kastodi klijenti".
Emisija obveznica ukupno je teška 135 milijardi dinara, a prošlog jula ministarstvo ih je prodalo u vrednosti od 35 milijardi dinara uz prinos od 4,49 odsto. Emisija je ponovo otvorena 8. januara, kada su prodate obveznice u vrednosti od 51,6 milijardi dinara, takođe uz prinos od 4,49 odsto; zatim 3. februara, kada su prodate hartije u vrednosti od 15,97 milijardi dinara uz prinos od 4,55 odsto; pa 10. marta, kada su prodate u vrednosti od 2,67 milijardi dinara uz prinos od isto 4,55 odsto; i 12. maja, kada su prodate u vrednosti od 2,16 milijardi dinara uz prinos od 4,59 odsto.
Bloomberg
Prodaje su realizovane u periodu kada se kreditni rejting Srbije kotira između investicionog i spekulativnog nivoa. Agencija S&P Global Ratings državi je dodelila investicioni rejting 2024, koji je potvrdila u svojim kasnijim objavama, dok je Moody's nedavno zadržao rejting na nivou Ba2, ali uz promenu izgleda sa pozitivnih na stabilne. Fitch je ranije ove godine ponovio da dugoročni kreditni rejting Republike Srbije procenjuje na nivou BB+, uz pozitivne izglede.
Preliminarno stanje javnog duga Republike Srbije na dan 9. jun 2026. godine iznosi 4,83 biliona dinara (nešto manje od 41,2 milijarde evra), navodi se na sajtu Uprave za javni dug. Prema nedavno objavljenim podacima resornog ministarstva, na kraju aprila javni dug je iznosio 39,2 milijardi evra, što odgovara 41,5 odsto BDP-a projektovanog za 2026. godinu.
Fiskalni savet skrenuo je pažnju na to da, iako je dug nominalno pod kontrolom, Srbija se zadužuje po kamatnih stopama koje su gotovo dvostruko više od proseka EU, pa stoga iako ima približno upola manji javni dug od proseka EU, za kamate izdvaja gotovo isti deo BDP-a (1,9 odsto BDP-a u odnosu na 2,1 odsto BDP-a).
Kada je reč o javnim finansijama, savet uglavnom podržava vladin fiskalni okvir. Nacrtom Fiskalne strategije za 2027, sa projekcijama za 2028. i 2029, predviđa se deficit od tri odsto BDP-a u 2026. i 2027. godini, koji bi potom bio smanjen na 2,5 odsto BDP-a tokom 2028. i 2029. godine. Takva putanja trebalo bi da omogući postepeno smanjenje javnog duga sa 44,7 odsto BDP-a krajem 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.