Poslovni forum Srbija - Italija okupio je u Beogradu više od 500 kompanija i njihovih predstavnika iz skoro svih sektora, a težište pažnje bilo je na cirkularnoj ekonomiji i energetskoj tranziciji, održivoj poljoprivredi i industriji 5.0, fizičkoj i digitalnoj infrastrukturi. Vrednost trgovinske razmene između dve zemlje je četiri miliajrde evra, a Italija je treći po veličini trgovinski partner Srbije.
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije je rekao da je Srbija je prošle godine bila šampion u privlačenju stranih direktnih investicija, sa 5,2 milijarde evra, što je 63 vodsto ukupnih investicija na zapadnom Baklanu privukla je Srbija.
" Po anketama koje su rađene sa italijanskim kompanijama njih više od 90 odsto, koje su uložile u Srbiju, bi ponovio to uradilo i veoma su zadovoljni svojim poslovanjem u Srbiji", kazao je on na konferenciji za novinare nakon otvaranja Poslovnog foruma Srbija-Italija u Beogradu.
Opširnije
MSP su i centar i margina: poreski kredit važi za velike, ali ne i za male firme
MSP u Srbiji zapošljavaju oko milion radnika i generišu više od 60 odsto ukupne dodate vrednosti.
02.12.2024
Domaće privatne investicije godinama niske, šta je uzrok
Državne subvencije uglavnom dobijaju strane kompanije, mada ih u poslednje vreme dobijaju i domaće, ali u manjim iznosima
21.11.2024
Predsednik Upravnog odbora Intesa Sanpaolo za BBA: U Evropi bankarska kriza ne postoji
Poslednja previranja u bankarskom sektoru ne mogu da se porede sa krizom iz 2008. godine i krizom kompanije Lehman Brothers, Gian Maria Gros-Pietro.
31.03.2023
Stellantis u decembru seče proizvodnju u Italiji, ali zato počinje u Srbiji
Kompanija od sledeće nedelje smanjuje proizvodnju zbog slabe potražnje za električnim i luksuznim automobilima, a potpuna obustava proizvodnje najavljena je za 2. decembar i trajaće do 5. januara.
28.11.2024
Skupi OIE projekti teraju na zaduživanje: Novih 100 miliona evra za EPS
Italijanski fond Cassa Depositi e Prestiti odobrio je EPS-u kredit od 100 miliona evra.
03.06.2024
Izjavio je i kako očekuje da ove godine trgovinska razmena Srbije i Italije bude značajno veća.
"Italija je trenutno treći trgovinski partner Srbije, a očekujemo posebno, uz početak serijske proizvodnje električnog modela automobila fiat grande panda da trgovinska razmena dodatno bude unapređena, kao i saradnja u drugim oblastiima, naročito u inovativnim tehnologijama", rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima 1.200 italijanskih kompanija zapošljava 24.000 radnika u Srbiji.Vučić je istakao da je za Srbiju važno da što više koristi sedmu najveću evropsku luku Trst zbog bliskosti i zbog logističkih pogodnosti koje postoje.
Italija podržava ulatak Srbije u EU
Potpredsednik saveta ministara i ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani potvrdio je da će Italija učestvovati zvanično na izložbi Ekspo 2027 u Beogradu i istakao da se ta zemlja maksimalno angažuje kako bi se skratili rokovi za pristupanje Srbije EU.
Kako je rekao, Italija je uvek na prvoj liniji zemalja koje podržavaju ulazak Srbije u EU.
"Imamo izuzetne oblasti u kojima sarađujemo, tekstilnu industriju, poljoprivrednu, sektor odbrane, finansija… Prisustvo italijanskih preduzeća u Srbiji nije samo privredna, ekonomska poruka, već je i to poruka prijateljstva prema zemlji za koju je Italija vezana vekovima", ocenio je Tajani.
Sličnosti italijanske i srpske privrede u tome da se obe zasnivaju uglavnom na malim i srednjim preduzećima.
Imajući to u vidu forum je posebno fokusiran na sektor malih i srednjih preduzeća, potvrdio je predsednik asocijacije CONFAPI, Cristian Camisa, ali je istakao da je logistički sektor izuzetno važan, ali i oblast inovacija.
''U Italiji imamo centar kompetencija i hub za inovacije, koji povezuje profesore i kompanije, i mislim da ove resurse možemo podeliti sa srpskim kompanijama'', dodao je predstavnik italijanske privrede.
Papanicolau: Intesa je došla pre 20 godina u Srbiju i želi da ostane
Direktora Divizije međunarodnih banaka, Banka Intesa Sanpaolo, Paola Papanicolau ocenila je da je poslovni forum odlična prilika da se dodatno učvrsti prijateljstvo i saradnja između Italije i Srbije.
''Postoji nebrojeno mnogo sektora za saradnju, kao što su infrastruktura, obnovljiva energija, poljoprivreda, inovacije i tehnologija", navela je Papanicolau.
Prema njenim rečima, ovaj poslovni forum je još jedan dokaz snažne saradnje dve zemlje. ''Došli smo ovde pre 20 godina i smatram da smo bili strateški investitor za ovu zemlju, a želimo to da ostanemo i ubuduće”, istakla je Papanicolau povodom dve decenije poslovanja ove banke u Srbiji.
Banka Inteza Beograd je lider na tržištu u Srbiji sa 6,8 milijardi evra depozita i ima 1,4 miliona klijenata, dok vrednost klijentskih kredita iznosi više od 5,5 milijardi evra.
"Italija je treći po veličini trgovinski partner Srbije i vrednost trgovinske razmene dve zemlje iznosi oko četiri milijarde evra, a Inteza Sanpaolo je aktivno posvećena rastu ove trgovine. U poslednje četiri godine dali smo svoj doprinos privredi sa približno 2,5 milijardi novih investicija godišnje, uz godišnju stopu rasta od 12 odsto", navela je Papanicolau.
Đedović Handanović: Srbija želi da produbi saradnju sa Italijom u energetici
U panel diskusiji na temu ,"Cirkularna ekonomija i energetska tranzicija: prilike za italijanska i srpska preduzeća" ispred Intesa Sanpaolo učestvovao je Riccardo Dutto, globalni direktor za infrastrukturu, koji je podsetio na ulogu banaka i doprinos koji finansiranja usklađena sa ESG principima imaju za razvoj cirkularne ekonomije i ubrzanje zelene transformacije.U ESG domenu, samo u 2024. godini Banca Intesa je u Srbiji podržala projekte svojih klijenata sa čak 260 miliona evra.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da Srbija želi da produbljuje svoje partnerstvo sa Italijom u energetici, pre svega kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, gde su italijanske kompanije već dugo prisutne.
"Italijanske kompanije su pioniri u izgradnji vetroelektrana u Srbiji, do sada su izgradile oko 85 megavata, a u pripremi su desetine novih projekta i stotine megavata novih elektrana. Takva partnerstva želimo da produbljujemo jer su važna za sigurnost snabdevanja i za smanjenje karbonskog otiska, što će sve imati dodatni značaj od 2026. godine, kada počne primena prekograničnog oporezivanja emisija ugljenika, odnosno CBAM", rekla je ministarka.