Industrijska proizvodnja Srbije nastavila je da se oporavlja u aprilu, uz godišnji rast od 3,4 odsto, dok su ključni oslonci bili normalizacija rada Rafinerije u Pančevu i povećana proizvodnja automobila u kragujevačkom Stellantisu.
Posmatrano po sektorima, međugodišnji rast ostvaren je u prerađivačkoj industriji (5,3 odsto) i rudarstvu (4,8 odsto), dok je u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije zabeležen pad proizvodnje od 7,7 odsto.
Opširnije
Rafinerija povukla kočnicu - NIS oborio industrijski rast Srbije
Industrijska proizvodnja u Srbiji završila je prošlu godinu slabijim rastom od očekivanog, a jedan od glavnih razloga tog odstupanja nalazi se u sektoru prerade nafte.
09.02.2026
EU steže obruč oko kineskog HBIS-a iz Srbije: smanjuje kvote za čelik i povećava carine na 50 odsto
Kakve će posledice imati Železara Smederevo i gde će prodavati čelik u budućnosti?
22.05.2026
Srbija traži izuzeće od povećanja carina EU na čelik, izvoz pod pritiskom
Srbija se suočava s izazovima zbog planiranog povećanja carina na čelik, što bi moglo značajno uticati na njen izvoz i privredu.
03.10.2025
Da li partnerstvo Stellantisa sa Kinezima ugrožava fabriku u Kragujevcu
Automobilski gigant Stellantis ubrzava okretanje kineskim partnerima kroz novu generaciju električnih i softverski definisanih vozila, dok istovremeno restrukturira svetsku proizvodnu mrežu i uvodi modularne platforme koje bi trebalo da značajno smanje troškove.
29.05.2026
Povoljna dinamika industrijske proizvodnje u prethodna dva meseca, ističe se u junskom izdanju "Makroekonomskih analiza i trendova" (MAT), uslovila je povratak dugoročnog trend-ciklusa na putanju rasta započetu sredinom prošle decenije. "Kumulativno posmatrano, prva četiri meseca 2026. ukupna industrijska proizvodnja bila je za 0,2 odsto viša nego u istom periodu 2025."
"U okviru toga, prerađivačka industrija porasla je za jedan odsto, dok su ostali sektori beležili pad – rudarstvo za 1,3 odsto, a snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija za 2,3 odsto."
Autori MAT-a uočavaju da je Proizvodnja koksa i derivata nafte, izolovano posmatrano, ključna oblast kojoj možemo pripisati pad Prerađivačkog sektora. "Američko sankcionisanje ruskog vlasništva uvelo je NIS u krizu (ograničeno je snabdevanje i prekinut kontinuitet proizvodnje). S obzirom na snažnu povezanost ove oblasti sa ostalim delovima industrije, njen zastoj ima mnogostruke direktne, indirektne i indukovane efekte na ukupnu dinamiku Prerađivačke industrije."
Na drugom kraju spektra Prerađivačke industrije, sa ubedljivo najvećim pozitivnim doprinosom je oblast Proizvodnja motornih vozila i prikolica. Tokom prva četiri meseca ove godine njena aktivnost je međugodišnje uvećana za 51,7 odsto zahvaljujući pre svega proizvodnji "fiat grande pande".
"Ključni problem za Prerađivački sektor, pored otežanog rada Rafinerije nafte u Pančevu, izvire iz dinamike rasta industrije evrozone tj. ograničene eksterne tražnje. Visoki troškovi energije, industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija opterećuju ekonomiju. Evropa gubi pozicije u strateškim industrijama u odnosu na rivale poput Kine i Sjedinjenih Država, uprkos planovima za podsticanje domaće proizvodnje. Pritom je i međugodišnja inflacija u porastu i dostigla je najviši nivo od septembra 2023. godine."
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva četiri meseca ove godine međugodišnje je uvećan za oko 3,5 odsto. To, prema procenama, znači da ostvareni realni rast BDP-a od 3,2 odsto u prvom tromesečju ove godine pozicionira Srbiju među najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
BDP rastao najbrže u Evropi
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva četiri meseca ove godine međugodišnje je uvećan za oko 3,5 odsto. To, prema procenama, znači da ostvareni realni rast BDP-a od 3,2 odsto u prvom tromesečju ove godine pozicionira Srbiju među najbrže rastuće ekonomije u Evropi. Najslabija karika bila je upravo industrijska proizvodnja,
Stellantis srpskoj industriji drži glavu iznad vode
Automobilska industrija bila je jedan od ključnih pokretača privrednog rasta Srbije prošle godine. Zahvaljujući skoku proizvodnje motornih vozila od 35,4 odsto, pre svega u Stellantisovoj fabrici u Kragujevcu, izvoz automobila gotovo šestostruko povećan u odnosu na 2024. godinu.
Rast proizvodnje u ovoj industrijskoj grani u poslednje dve godine prvenstveno je rezultat serijske proizvodnje dva modela koja pripadaju segmentu malih automobila (tzv. B segment) – "fiat grande panda", ali i "citroën C3". Kako se navodi u majskom Izveštaju o inflaciji Narodne banke Srbije (NBS), kompanija FCA je u 2025. godini na tržištu EU, zemalja EFTA i Velike Britanije prodala ukupno 271.000 automobila, što predstavlja pad od preko 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Čak i veći pad prodaje bio je i u 2024. godini, i to preko 20 odsto.
Kako je početkom 2025. pokrenuta proizvodnja električnog modela automobila "fiat grande panda" u Kragujevcu, stopa rasta jasno se vidi u rezultatima oblasti proizvodnje motornih vozila i prikolica. U junskom MAT-u je navedeno da se od januara 2025. beleže kontinuirane tekuće i međugodišnje stope rasta, a u aprilu 2026. međugodišnji rast proizvodnje u ovoj oblasti iznosio je 52,2 odsto. Takođe, "nivo proizvodnje trenutno je za oko 40 odsto viši od prošlogodišnjeg proseka".
Počele vikend smene u Stellantisu zbog povećane proizvodnje
Nove, vikend smene u Stellantisovoj fabrici otpočele su zbog povećanja proizvodnje, potražnje i prodaje vozila. Kako piše Beta, za te smene su mahom angažovani novozaposleni radnici kojima odgovara takav način rada.
Prema MAT-u, značaj doprinosa proizvodnje motornih vozila i prikolica rezultatima prerađivačke industrije izuzetno je veliki. "U rastu prerađivačkog sektora od jedan odsto tokom prva četiri meseca godine, ova oblast učestvovala je sa 2,9 procentnih poena. Istovremeno, ukupan doprinos svih ostalih oblasti koje su u periodu januar–april zabeležile međugodišnji rast proizvodnje iznosio je 1,6 procentnih poena."
Oliver Bunic/Bloomberg
Ipak, dodaje se, imamo razloga za oprez. "Stope rasta proizvodnje u oblasti motornih vozila i prikolica od marta 2025. godine postepeno se smanjuju. To je donekle očekivano i u skladu sa principom opadajućih prinosa, posebno imajući u vidu da se mesečni rast i dalje kreće oko dva odsto, što je i dalje veoma visok nivo."
"Pozitivan signal predstavlja i to što je početkom ove godine kragujevačka fabrika proširila proizvodni program uvođenjem i klasičnog benzinskog modela, pored električne verzije vozila."
Otežana proizvodnja u Železari Smederevo
Zanimljivo je da je, usled mera Evropske unije, značajno otežana proizvodnja u Železari Smederevo "što se najbolje vidi kroz kretanje trenda fizičkog obima proizvodnje u oblasti proizvodnje osnovnih metala".
Plasman gvožđa i čelika iz Srbije na tržište EU regulisan je sistemom autonomnih kvota, dodaje se u MAT-u, odnosno zaštitnih mera koje je Unija uvela još 2019. godine, a situacija će od 1. jula 2026. biti dodatno i znatno pooštrena. "EU je prepolovila iznos bescarinskih kvota – umesto dosadašnjih oko 820.000 tona, limit za bescarinski izvoz čelika iz Srbije smanjuje se na približno 410.000 tona godišnje, što predstavlja oko petine proizvodnje Železare. Istovremeno, carina na izvoz koji premašuje taj limit biće udvostručena, sa dosadašnjih 25 na 50 odsto, čime izvoz preko dozvoljene kvote postaje ekonomski neisplativ."
Nova pravila u Evropi donose i strožu kontrolu porekla određenih proizvoda. "Uvedena je obaveza dostavljanja podataka o tome gde je čelik prvi put istopljen i liven. Cilj ove mere Brisela jeste sprečavanje kineskih i drugih kompanija da koriste fabrike u trećim zemljama, poput Srbije, za zaobilaženje trgovinskih barijera. To stvara dodatni administrativni i regulatorni pritisak na smederevsku železaru, koja je u kineskom vlasništvu", stoji u junskom MAT-u.
Kako će se nove kvote odraziti na HBIS
HBIS je prethodnih godina bio među tri najveća izvoznika iz Srbije, odmah iza dve kineske kompanije Zijina - Zijin Coppera i Zijin Mininga. Međutim, već sedam godina Železara u Smederevu posluje pod ograničenjima zbog kvota koje je EU uvela 2019. godine, radi zaštite svojih čeličana od jeftinog uvoza iz Kine.
Inače, u svetu se godišnje proizvede oko dve milijarde tona čelika, od čega Kina proizvodi oko milijardu tona, a Evropska unija oko 160 miliona tona, pisala je Bloomberg Adria. U svetskim razmerama proizvodnja u Srbiji je tek kap u moru, ali je s druge strane značajna za srpsku privredu, budući da je smederevska železara u BDP-u Srbije učestvovala sa oko jedan odsto.
Kako je pisala ranije Bloomberg Adria, Evropska unija će nastaviti politiku ograničenja uvoza čelika iz trećih zemalja, pa i iz Srbije, ali će uvesti i dodatnu carinu od 50 odsto na čelik koji premašuje količine propisane kvotama. Ta mera, koja bi trebalo da se primenjuje od 1. jula, značajno će pogoditi smederevsku železaru.
Evropski parlament je u maju potvrdio uredbu kojom se štiti industrija čelika u EU od posledica globalnog viška proizvodnih kapaciteta. Potvrđen je predlog Evropske komisije da se uvedu niže uvozne kvote ograničavanjem obima bescarinskog uvoza na 18,3 miliona tona godišnje, što predstavlja smanjenje od 47 odsto u poređenju sa kvotama za čelik iz 2024. godine. Takođe, primenjivaće se carina od 50 odsto (umesto trenutnih 25 odsto) na uvoz preko kvote, kao odgovor na carine koje je uveo Donald Trump.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Srbija je u 2025. godini proizvela oko tri miliona tona čelika i proizvoda od čelika, što je rekordan obim poslednjih nekoliko godina.
U prva tri meseca tekuće godine proizvodnja je dostigla 700.000 tona i ukoliko se takva tendencija zadrži i u narednom periodu, do kraja godine može se očekivati da ovo bude nova rekordna godina kada je proizvodnja čelika i proizvoda od čelika u pitanju. "U inostranstvo je prošle godine plasirano oko 925.000 tona gvožđa i čelika, a sličan trend zadržan je i kada reč o prvom kvartalu 2026."