text size
Glavni njujorški berzanski indeksi završili su prošlu nedelju u minusu. Iako su u petak porasli, na nedeljnom nivou ostali su u crvenom zbog rasprodaje obveznica i povlačenja investitora iz rizičnije imovine, objavio je Yahoo Finance.
Indeks Dow Jones prošle nedelje izgubio je 0,85 odsto i završio na 53.277,01 poenu. Indeks S&P 500 pao je za 1,43 odsto, na 7.674,37 poena. Tehnološki indeks Nasdaq u poslednjih pet dana oslabio je za 2,05 odsto i završio na 26.180,46 poena.
Ni sa druge strane Atlantika raspoloženje nije bilo ništa bolje. Evropski indeksi porasli su u petak, ali su na nedeljnom nivou podbacili. Izuzetak je bio britanski FTSE 100, koji je nedelju završio 0,62 odsto iznad početnog nivoa. Indeks Euro Stoxx 50 zabeležio je pad od 1,18 odsto, na 6.462,22 poena. Ipak, među glavnim evropskim indeksima najveći gubitnik bio je francuski CAC 40, koji je nedelju završio s padom od 1,76 odsto. Nemački DAX izgubio je 1,15 odsto vrednosti, dok je španski IBEX 35 pao za 0,97 odsto.
Opširnije
SAD se 'igraju vatrom', dolar rizikuje da oslabi nalik jenu
Trgovci valutama čekaju govor predsednika Federalnih rezervi Kevina Warsha na ekonomskom simpozijumu u Džekson Holu krajem meseca.
22.08.2026
Akcije proizvođača čipova padaju, državne obveznice blago jačaju
Globalna rasprodaja akcija proizvođača poluprovodnika dodatno se produbila, jer su se investitori povukli iz jedne od najpopularnijih ovogodišnjih investicija, pod pritiskom visokih prinosa na obveznice i geopolitičke neizvesnosti.
19.08.2026
Globalni pad obveznica podiže troškove zaduživanja na višedecenijski maksimum
Dugoročne obveznice sve više izazivaju zabrinutost investitora zbog strahovanja od inflacije i sve većeg zaduživanja podstaknutog bumom veštačke inteligencije (AI), dok vlade plaćaju cenu viših troškova zaduživanja.
18.08.2026
Na Beogradsku berzu stižu nove zelene obveznice vredne 50 miliona evra
Kodar Energomontaža 24. avgusta na domaćoj berzi nudi zelene obveznice uz kamatu od sedam odsto.
18.08.2026
Na berzama u regionu bilo je prilično dinamično. Glavni indeks Sarajevske berze (SASE) porastao je za 0,46 odsto, na 1.542,06 poena, dok je hrvatski CROBEX završio nedelju tik ispod početnog nivoa, na 4.423,45 poena. Berzanski indeks Severne Makedonije MBI 10 izgubio je 0,37 odsto i pao na 2.147,37 poena. Slovenački SBITOP porastao je za 0,46 odsto, na 3.213,78 poena, dok je domaći BELEX 15 zabeležio snažan rast od čak 5,07 odsto i završio nedelju na 1.376,68 poena.
Da li je zima na kriptotržištu završena
Bitcoin je nakon višemesečnog pada zabeležio jedan od najsnažnijih nedeljnih skokova poslednjih godina. Snažan rast počeo je u sredu - novčić je sa 64.000 dolara do petka skočio na 79.500 dolara. Rast su podstakli talas zatvaranja kratkih pozicija, obezbeđivanje likvidnosti američkog Ministarstva finansija i nova podrška kriptoindustriji iz Bele kuće, pisao je Euronews. Vrednost bitcoina se u međuvremenu spustila, pa je u vreme pisanja ovog teksta iznosila oko 77.000 dolara.
Ovaj rast zaokružio je jednu od najdramatičnijih nedelja za bitcoin poslednjih godina. Do skoka je došlo nakon višemesečnog perioda slabljenja, tokom kojeg je bitcoin bio daleko od rekordnih nivoa iz 2025. Šest nedelja zaredom kretao se u rasponu od 62.000 do 66.000 dolara, nakon što je od istorijskog maksimuma od oko 126.000 dolara, dostignutog u oktobru prošle godine, izgubio više od polovine vrednosti.
Američka Komisija za hartije od vrednosti i berze (SEC) predložila je sveobuhvatan novi regulatorni okvir za kriptoimovinu, koji kompanijama nudi dva jasno definisana načina za prikupljanje kapitala bez pune registracije hartija od vrednosti. Reč je o prvom formalnom predlogu pravila SEC-a posebno namenjenom ponudama kriptoimovine.
Predlog se nadovezuje na šire smernice koje je SEC objavio u martu i omogućio bi kvalifikovanim izdavaocima da izbegnu skup postupak pune registracije, koji je inače obavezan za većinu javnih ponuda hartija od vrednosti, pisao je Euronews. Predstavnici kriptoindustrije uglavnom su pozdravili predlog, ocenjujući da su njegovi uslovi znatno povoljniji nego što su očekivali.
Najskuplje zaduživanje SAD od leta 2007.
Nedelju je, možda čak i više od dešavanja u kriptosvetu, obeležila situacija sa američkim dugom. Već u ponedeljak prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je na 5,29 odsto, što je najviši nivo od 2007. godine. Visoki prinosi ukazuju na zabrinutost investitora zbog rastućeg javnog duga, velikog obima izdanja dugoročnih obveznica i inflacije, koja je već pet godina iznad cilja američke centralne banke (Fed), izvestio je Bloomberg.
Američko Ministarstvo finansija saopštilo je u sredu da je ukupan dug SAD prvi put premašio 40 biliona dolara. Tržišta je dodatno uzdrmala najava Ministarstva finansija o proširenju programa otkupa državnih obveznica. Američki ministar finansija Scott Bessent u četvrtak je predstavio planove za povećanje obima otkupa državnih obveznica na više od četiri milijarde dolara po pojedinačnoj emisiji.
Bessent je za CNBC rekao da smatraju kako prinosi ne odražavaju osnovne ekonomske pokazatelje. Olakšanje na tržištu obveznica, međutim, trajalo je kratko, jer su investitori taj potez ocenili kao ograničeno rešenje. Prinosi na desetogodišnje i tridesetogodišnje američke državne obveznice zato su se brzo vratili na prethodno dostignute više nivoe. Prinos na tridesetogodišnje američke državne obveznice završio je nedelju na 5,27 odsto.
Dolar na tromesečnom minimumu
Dešavanja na tržištu američkih obveznica utiču i na kretanje dolara. Analitičari navode da bi pokušaji da se prinosi na obveznice zadrže na niskom nivou samo prebacili teret fiskalnih problema na američku valutu, piše Reuters. Dolar je u odnosu na evro pao na najniži nivo u poslednja tri meseca.
Neuobičajena intervencija američkog Ministarstva finansija na tržištu obveznica otvorila je pitanje njegove posvećenosti dugogodišnjem temelju američke ekonomske politike - politici snažnog dolara, piše Axios.
Na Wall Streetu zato ponovo jača uverenje da je aktuelna strategija klađenja na dalje slabljenje američke valute. Više analitičara preporučuje povećanje pozicija usmerenih protiv dolara, kao i veća ulaganja u takozvanu tvrdu imovinu, poput zlata.
Cena gasa u 2026. porasla za 135 odsto
I na Starom kontinentu ima razloga za brigu. Terminski ugovori za prirodni gas sa isporukom narednog meseca na holandskom tržištu su prošle nedelje poskupeli za nešto više od sedam odsto i dostigli 66,65 evra po megavat-satu. Od početka godine cena je porasla za 135 odsto, što je najviši nivo od 20. januara 2023. godine.
Zbog vrućine i suše, veći deo električne energije mora da se proizvodi u gasnim elektranama, i to upravo u periodu kada bi Evropa trebalo da puni skladišta gasa. Evropska skladišta trenutno su popunjena 62 odsto, što je 13 procentnih poena manje nego u istom periodu 2025, izveštava AGSI. Tržišni podaci takođe pokazuju popunjenost skladišta od oko 62 odsto.
Evropa, dakle, ulazi u grejnu sezonu sa manjim zalihama nego prošle godine, zbog čega je izloženija mogućim cenovnim šokovima u slučaju hladnije zime.