Kina je uzvratila na najnovije carine Donalda Trumpa povećanjem carina na sav američki uvoz. Peking ističe da aktuelne mere više nisu vredne odgovora, nazivajući ih "šalom".
Peking će od 12. aprila povećati carine na američke proizvode sa 84 na 125 odsto, saopštilo je Ministarstvo finansija. To povećanje stiže nakon što je Bela kuća pojasnila da su carine na kinesku robu ove godine porasle na 145 odsto.
"S obzirom na to da američki proizvodi više nisu konkurentni na kineskom tržištu pod aktuelnim carinama, Kina će zanemariti bilo kakve dalja povećanja carina SAD", navodi se u saopštenju.
Opširnije

Carine na kinesku robu skočile, Bela kuća priznaje 'prelazne probleme'
Zapanjujuće visoke američke carine na drugu najveću svetsku ekonomiju izazvale su trgovinski rat u kojem jedna strana uzvraća drugoj, što je uzdrmalo svetska finansijska tržišta.
11.04.2025

Trumpova pauza u carinama - šta znači i kako utiče na svetsku ekonomiju
Uvođenje carina izazvalo je paniku na tržištima i podstaklo strah od recesije. Poslovna zajednica i investitori izvršili su pritisak na administraciju da preispita ovu odluku.
10.04.2025

Kina je naučila da prihvati ono što su SAD zaboravile - prednosti kreativne destrukcije
U Pekingu je podsticanje konkurencije u modi. U Vašingtonu - ne baš.
11.04.2025

Ukratko iz sveta - fjučersi u SAD opet u crvenom posle istorijskog skoka na Wall Streetu
Trump je povisio carine Kini, ali je odložio primenu za desetine trgovinskih partnera, pa su indeksi na američkim berzama porasli na najviši nivo od 2008. godine.
10.04.2025
U drugom saopštenju, ministarstvo trgovine je poručilo da ponovljena primena preterano visokih carina iz Vašingtona postaje samo igra brojevima, koja ekonomski nema smisla i pokazuje da se carine koriste kao alat za nasilje i ucene. "Postalo je smešno", saopštili su iz ministarstva trgovine.
Iako je Kina poručila da će "odlučno uzvratiti i boriti se do kraja", ukoliko SAD nastave da narušavaju njena prava i interese, oni takođe navode da bi trebalo da Amerika potpuno snosi odgovornost za štetu prouzrokovanu ovim carinama.
Fred Dufour/AFP/Getty Images
Fjučersi S&P 500 su pali zajedno sa evropskim akcijama nakon kineske objave, dok su fjučersi indeksa Hang Seng China Enterprises smanjili dobitke. Dolar je nastavio da pada, što je dovelo do više od jedan odsto gubitka na Bloombergovom indexu.
Napetosti između Pekinga i Vašingtona poslednjih dana su eskalirale, prelazeći granice uobičajene trgovinske borbe, što je uticalo na usluge i međuljudske odnose. Kineske vlasti su u četvrtak odlučile da smanje broj američkih filmova u bioskopima, dok su zvaničnici upozorili građane na opasnosti putovanja u SAD i savetovali studentima da budu oprezni u "nekim državama“.
'Završni stub'
Ova poslednja odluka Kine označava da je trenutna faza trgovinskog rata dospela u ćorsokak, smatra Josef Gregory Mahoney, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Istočne Kine u Šangaju. "To znači da je faza agresivnih carina stigla do kraja", rekao je Mahoney. Te visoke carine na robu druge po veličini ekonomije sveta pokrenule su trgovinski rat, izazivajući nelagodnosti na globalnim tržištima.
Kina sada plaća dodatnih 125 odsto za američke proizvode kako bi kompenzovala trgovinski deficit sa SAD i kaznila Peking zbog uzvraćanja na carine koje su SAD uvele na kineske proizvode. Taj iznos je objavljen u Beloj kući u četvrtak, uz dodatnih 20 odsto na uvoz povezan sa kineskom ulogom u trgovini fentanilom.
Pre 2025. godine, prosečne carine koje su strane primenjivale bile su manje od 20 odsto, čak i nakon prve trgovinske bitke tokom Trumpove prethodne administracije.
SAD i Kina sada razmenjuju robu u vrednosti od oko 700 milijardi dolara godišnje. Bez dogovora koji bi ublažio napetosti, ove više carine znače da će potrošači i preduzeća sa obe strane verovatno imati višestruko povećanje troškova, dok pokušavaju da prilagode lance snabdevanja i smanje izloženost carinama.
Prošle godine, najveći američki uvoz iz Kine uglavnom se odnosio na pametne telefone, laptopove i litijumske baterije. S druge strane, neki od najvećih američkih izvoza u Kinu bili su tečni naftni gas, nafta, soja, gasne turbine i mašine za proizvodnju poluprovodnika.
"Dok bi trenutni prekid carina mogao da smiri situaciju, bilo koja dodatna uzvratna akcija SAD samo će dovesti do daljeg zaoštravanja", izjavila je Michelle Lam, ekonomista za Veliku Kinu iz Societe Generale. "Lopta je sada u Trumpovim rukama", zaključila je.
Komentari Xi Jinpinga
Kina se do sada nije povukla pred Trumpovim pritiscima, čak iako se očekuje da ove visoke carine imaju negativan uticaj na kinesku ekonomiju, pa su ekonomisti iz Goldman Sachs smanjili svoju prognozu rasta za 2025. godinu sa 4,5 na četiri odsto.
Xi Jinping, predsednik Kine, u petak je dao svoje prve javne komentare o eskalaciji trgovinskog rata, rekavši da Kina ostaje sigurna i nepokolebljiva u pogledu bilo kakvih "neopravdanih pritisaka“.
Bloomberg
"Onaj koji ide protiv sveta riskira da bude izolovan", izjavio je Xi tokom posete španskog premijera Pedra Sancheza. Potvrđujući stav Kine da u trgovinskom ratu nema pobednika, Xi je dodao da se razvoj zemlje nikada nije oslanjao na dobru volju drugih. "Bez obzira na to kako se spoljnopolitički uslovi menjaju, Kina će ostati sigurna, smirena i fokusirana na upravljanje sopstvenim poslovima", rekao je.
Wen-Ti Sung, nerezidentni saradnik Atlantskog saveta, smatra da Kina čvrsto odgovara na Trumpovo povećanje carina, istovremeno pokušavajući da se predstavi kao umirenija i suzdržanija strana među dve svetske sile.
Strategija Kine, kako je rekao, jeste pridobijanje naklonost drugih zemalja. "Ako svet postane sve podeljeniji i druge zemlje budu pod pritiskom da izaberu stranu, Kina želi da pokaže da je manje agresivna u eskalaciji", dodao je Sung.