Rejting agencija Moody’s potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou Ba2, uz promenu izgleda sa pozitivnih na stabilne.
Promena izgleda, iako na prvi pogled tehnička korekcija, signalizira da je agencija procenila da su rizici po kreditni profil zemlje trenutno uravnoteženi. Dok fiskalni i makroekonomski fundamenti ostaju relativno snažni, Moody’s upozorava da su politički i geopolitički rizici porasli, što smanjuje verovatnoću brzog unapređenja kreditnog rejtinga.
U izveštaju se navodi da kreditni profil Srbije i dalje podržavaju snažna fiskalna pozicija i opadajuća putanja javnog duga, što državi daje dodatni prostor da apsorbuje eventualne spoljne šokove. Prema procenama agencije, udeo javnog duga u BDP-u trebalo bi da ostane ispod 45 odsto u narednim godinama, što je znatno ispod proseka zemalja sa sličnim kreditnim rejtingom.
Opširnije
Altiparmakov: Investicioni rejting zavisi od vladavine prava i EU integracija
Stope rasta od četiri ili više od četiri odsto, kakve smo imali prethodnih godina, nije realno očekivati u narednom periodu, smatra Altiparmakov.
02.02.2026
S&P potvrdio investicioni kreditni rejting Srbije na nivou BBB-
Srbija ima jake perspektive privrednog rasta na srednji rok, uprkos trenutnim institucionalnim tenzijama i riziku od sankcija u energetskom sektoru, saopštila je agencija S&P Global Ratings.
07.10.2025
Takav nivo zaduženosti smatra se važnim pokazateljem fiskalne stabilnosti, jer niži odnos duga prema veličini ekonomije smanjuje troškove servisiranja obaveza države i povećava prostor za reagovanje u slučaju ekonomskih kriza ili pogoršanja globalnih finansijskih uslova. Istovremeno, stabilan i relativno nizak javni dug omogućava državi da nastavi sa finansiranjem velikih infrastrukturnih projekata i javnih investicija, bez značajnijeg povećanja fiskalnih rizika.
Srbija u prethodnoj deceniji značajno smanjila učešće javnog duga u BDP-u, nakon perioda kada je taj odnos bio znatno viši, što se u velikoj meri pripisuje sprovođenju fiskalne konsolidacije i stabilnijem rastu ekonomije. Ovakav trend, predstavlja jedan od ključnih faktora koji podržavaju kreditni rejting zemlje i doprinose otpornosti javnih finansija u uslovima povećane globalne neizvesnosti.
Prema oceni Moody’s-a, saradnja sa MMF-om doprinosi i očuvanju makroekonomske stabilnosti i adekvatnog nivoa eksternih rezervi, čime se ublažavaju potencijalni negativni efekti geopolitičkih i domaćih političkih rizika. Takav okvir saradnje, kroz Instrument za koordinaciju politika, prema oceni agencije deluje kao svojevrsno sidro ekonomske politike, jer podstiče sprovođenje oprezne fiskalne i monetarne strategije i povećava poverenje investitora u stabilnost ekonomskog sistema.
U praksi, to znači da međunarodne finansijske institucije imaju uvid u vođenje ekonomskih politika zemlje, što smanjuje percepciju rizika na finansijskim tržištima i olakšava pristup finansiranju. Istovremeno, stabilne devizne rezerve i kontinuirana saradnja sa MMF-om jačaju sposobnost države da reaguje u slučaju eksternih šokova, poput naglih promena na globalnim tržištima kapitala ili povećanih geopolitičkih tenzija.
U izveštaju se navodi i da su politički protesti tokom prve polovine 2025. godine uticali na slabljenje potrošačkog i investicionog poverenja, što se odrazilo i na priliv stranih direktnih investicija. Povećana politička neizvesnost, može uticati na odluke investitora, jer kompanije u takvom okruženju često odlažu ili usporavaju realizaciju novih projekata dok ne dobiju jasniju sliku o stabilnosti ekonomskog i regulatornog okvira. Istovremeno, sankcije uvedene Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog vlasništva doprinele su padu industrijske proizvodnje u drugoj polovini godine, što je dodatno opteretilo privrednu aktivnost u tom periodu.
Ipak, Moody’s procenjuje da će realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije ove godine dostići 3,3 odsto, uz očekivano ubrzanje u narednoj godini, delom zahvaljujući investicionom ciklusu i infrastrukturnim projektima povezanim sa organizacijom međunarodne izložbe Expo. Takvi projekti, mogu privremeno podstaći ekonomski rast kroz povećane javne investicije, rast građevinske aktivnosti i veće angažovanje domaćih i stranih kompanija uključenih u pripremu događaja.
Uprkos promeni izgleda rejtinga sa pozitivnih na stabilne zbog povećanih političkih i geopolitičkih rizika, i dalje su su osnovni ekonomski fundamenti zemlje ostali očuvani. Stabilne javne finansije, relativno nizak nivo javnog duga i kontinuirana saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, prema oceni agencije, predstavljaju ključne faktore koji doprinose otpornosti srpske ekonomije i podržavaju kreditni profil zemlje u srednjem roku.