Inflacija u Srbiji u maju je skočila za 3,5 odsto u poređenju s istim mesecom prošle godine, čime se međugodišnji rast potrošačkih cena ubrzao - ali ipak nešto manje nego što su ekonomisti očekivali.
Potrošačke cene su zabeležile najbrži međugodišnji rast od avgusta 2025. godine.
Prema zvaničnim podacima, na godišnjem nivou su najviše poskupeli proizvodi i usluge iz sledećih kategorija: Nakit i ručni satovi (25,6 odsto), Novine i časopisi (22,8 odsto), Paket aranžmani (22,1 odsto), Fotografske usluge (21,8 odsto), Vodosnabdevanje (20,5 odsto) i Ostale usluge (18,3 odsto). Dvocifreni rast imale su i oblasti: Snabdevanje vodom i ostale usluge u vezi stanovanja, Usluge održavanja, popravke i obezbeđenja stanova, Goriva i maziva za vozila, Stvarne stambene rente, Usluge za tekuće održavanje stana, Održavanje i popravka vozila...
Opširnije
Inflacija u SAD porasla na najviši nivo u tri godine
Američka inflacija ubrzala se u maju na najbrži tempo u više od tri godine jer je rat s Iranom podigao cene energije, nadmašivši rast plata Amerikanaca.
10.06.2026
Inflacija u evrozoni premašila tri odsto prvi put od 2023. godine
Ubrzanje inflacije iznad tri odsto dodatno je učvrstilo očekivanja da će Evropska centralna banka već sledeće nedelje povećati kamatne stope, dok rast cena usluga i energije pojačava zabrinutost za privredu evrozone.
02.06.2026
ECB podigla kamatne stope kako bi ublažila inflaciju
Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope prvi put u gotovo tri godine.
pre 22 sata
Stručnjak za tehničku analizu: Cene žitarica rastu, zaboravite na naftu - ključan je gas
Cene pšenice probile su ključne nivoe otpora i ušle u prostor za dalji rast koji nije rezultat volatilnosti, već stabilnog trenda.
23.05.2026
S druge strane, bilo je i pojeftinjenja, ali su se ona zadržala u jednocifrenim okvirima. Najviše su pale cene u kategorijama: Gotova hrana i ostali prehrambeni proizvodi (9,3 odsto), Šećer, slatkiši i deserti (7,7 odsto), Čaj, mate i ostali bilјni napici (6,4 odsto), Veći alat i oprema za kuću i baštu (4,8 odsto) i Ostala bezalkoholna pića (4,5 odsto).
Hrana jeftinija
Segment hrane i bezalkoholnih pića ukupno gledano pojeftinio je za 1,5 odsto međugodišnje, pri čemu su sve potkategorije u okviru hrane imale niže cene, sem potkategorije Voće i orašasti plodovi - mada je i tu poskupljenje bilo minimalno (0,2 odsto). Kada je reč o bezalkoholnim pićima, ona su zbirno gledano skočila za 1,9 odsto, a među njima najviše je porasla cena kafe i njenih supstituta - za 4,8 odsto.
Bloombergova anketa ekonomista s početka meseca pokazala je da su predviđanja analitičara bila da će inflacija ovog puta skočiti za 3,6 odsto, to jest za 0,1 procentni poen više nego što je očitala državna statistika. Očekivanja 16 anketiranih stručnjaka kretala su se od 3,2 do 3,9 odsto.
Na mesečnom nivou rast od 0,3 odsto
Kako je Republički zavod za statistiku saopštio u petak, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2026, u odnosu na april tekuće godine, u proseku su povećane za 0,3 odsto. Ovo predstavlja pad u odnosu na 0,8, koliko je mesečna inflacija iznosila u aprilu.
"Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u maju 2026. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupi Transport (jedan odsto), u grupama Zdravlje, Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana, Odeća i obuća i Predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge (za po 0,5 odsto), zatim u grupama Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i Restorani i hoteli (za po 0,4 odsto), Alkoholna pića i duvan, Informisanje i komunikacije i Rekreacija, sport i kultura (za po 0,2 odsto) i u grupi Hrana i bezalkoholna pića (0,1 odsto)", kaže se u njihovoj objavi i dodaje da se cene ostalih proizvoda i usluga nisu bitnije menjale.
U odnosu na decembar prošle godine, potrošačke cene u maju u proseku su porasle za 2,4 odsto.
NBS ne spušta referentnu kamatnu stopu
Podaci o inflaciji pristigli su dan pošto je Narodna banka Srbije (NBS) odlučila da referentnu kamatnu stopu ponovo zadrži na 5,75 odsto, kao i kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto). Referentna kamata je na ovom nivou još od septembra 2024. Centralni bankari ocenili su da je i dalje potrebno voditi opreznu monetarnu politiku usled pojačanih inflatornih rizika iz međunarodnog okruženja.
Oni očekuju da će inflacija do septembra ostati u granicama cilja, dok bi krajem ove i početkom naredne godine mogla privremeno da pređe gornju granicu ciljanog raspona, pre nego što se sredinom 2027. ponovo vrati u željeni raspon. Zbog toga centralna banka zasad ne najavljuje skoro ublažavanje monetarne politike, uz poruku da će reagovati "svim raspoloživim instrumentima" ukoliko rast cena energenata počne snažnije da se preliva na ostale cene kroz inflatorna očekivanja.
Istovremeno, navode da privredni rast od 3,2 odsto u prvom tromesečju i ubrzanje kreditne aktivnosti na 17,1 odsto međugodišnje potvrđuju da domaća ekonomija zasad uspešno apsorbuje više troškove finansiranja.