Maloprodajna grupa Ahold Delhaize potvrdila je da je podnela zahtev za arbitražu Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova (engl. International Centre for Settlement of Investment Disputes - ICSID, inače deo Grupe Svetske banke u Vašingtonu), kako bi zaštitila svoja prava po bilateralnom investicionom sporazumu između Holandije i Srbije, a u vezi sa regulatornim merama koje je Vlada Srbije uvela u septembru 2025, kako bi ograničila trgovinske marže.
"Ove regulatorne mere uvedene u Srbiji obuhvataju zakonsko ograničenje maloprodajnih marži, otkupnih cena i naknada dobavljača, kao i uvođenje prava veta dobavljača na uklanjanje proizvoda sa polica i smanjenje porudžbina", saopštili su iz kompanije. Podsetimo, u septembru je počela da važi prva verzija državne Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe, kojom su ograničene trgovinske marže na 20 odsto u veletrgovini i maloprodaji. Nakon toga, dokument je tri puta menjan, a poslednja (četvrta) varijanta između ostalog propisuje da trgovci moraju da smanje marže i na akcijske cene.
Iz Ahold Delhaize ocenjuju da ova "iznenadna i bez presedana" državna intervencija na maloprodajnom tržištu utiče na više od 85 odsto prihoda kompanije Delhaize Serbia. "Naša kompanija je u 2024. ostvarila neto profitnu maržu od 4,4 odsto, a samo četiri meseca primene ove regulative u 2025. dovela su do značajnih gubitaka. Da bi nastavila poslovanje, kompanija je, do sada, morala da donese tešku odluku o zatvaranju 25 prodavnica i obustavi ulaganja planirana za 2026, što je dovelo do gubitka stotina radnih mesta u Srbiji", kažu u zvaničnom saopštenju.
Opširnije
Delhaize tvrdi da posluje po zakonu, posle kazne od 24,5 miliona dinara
Nakon što je tržišna inspekcija izrekla kaznu Delhaizu od 24,5 miliona dinara zato što se navodno nisu uskladili sa uredbom Vlade Srbije o ograničavanju marži do najviše 20 odsto, trgovac tvrdi da je sve radio po zakonu i najavljuje da će se žaliti sudu
26.09.2025
Kako je slučaj Delhaizea postao poreska enigma u Srbiji
Kako se od isplate dividende pravi isplata likvidacione mase i obratno ostalo je otvoreno pitanje, nakon što je od guvernera srpske centralne banke stigla poruka da je trgovinski lanac Delhaize fingirao likvidacioni postupak da bi izbegao plaćanje poreza u Srbiji - tržištu na kom je njihov ovdašnji ogranak vodeći igrač u sektoru maloprodaje.
21.11.2025
Delhaize demantovao da je izneo milione iz Srbije bez plaćanja poreza
Delhaize Serbia odbacio je kao netačne tvrdnje Narodne banke Srbije da je kompanija "iznela 130 miliona evra iz Srbije bez plaćanja poreza" i da je "fingirala postupak likvidacije".
21.11.2025
Delhaize izneo iz zemlje 130 miliona evra, bez plaćanja poreza, kaže Tabaković
Trgovinski lanac Delhaize fingirao je postupak likvidacije da bi iz Srbije izneo dobit od oko 130 miliona evra, bez plaćanja poreza, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, ističući da stoga nije zabrinuta zbog najave da će srpski ogranak Delhaizea zatvoriti više radnji na ovom tržištu.
19.11.2025
O tome da je grupacija iz Holandije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pokrenula arbitražni postupak protiv Srbije zbog mešanja u njene profitne marže i samim tim i u maloprodajne cene, prvi je izvestio nemački dnevni list "Frankfurter Allgemeine Zeutung". Na zahtev Bloomberg Adrije za potvrdu navoda nemačkih medija i preciziranje koliki je odštetni zahtev, iz centrale Ahold Delhaizea kratko su uputili na njihovo pomenuto saopštenje od petka, u kom se ne precizira visina tražene odštete. Iz srpskog ogranka maloprodajne kompanije nisu odmah odgovorili na upit.
"Ovaj korak u arbitraži nismo preduzeli olako. On sledi višemesečne intenzivne napore da se uspostavi konstruktivan dijalog sa srpskom vlasti kako bi se identifikovala uravnotežena rešenja koja služe interesima potrošača, privrede i dugoročne investicione klime u Srbiji. Uprkos tim naporima, dogovor nije postignut. Kao rezultat, Ahold Delhaize je pokrenuo arbitražni postupak, jer lokalni brend Delhaize Serbia i dalje posluje u uslovima gubitka koji značajno utiču na sposobnost kompanije da održivo vodi poslovanje i ugrožavaju vrednost investicije Ahold Delhaizea u Srbiji", objašnjava se u njihovoj objavi.
Bloomberg
Ahold Delhaize dodaje da, tražeći formalno rešenje kroz utvrđene međunarodne arbitražne mehanizme, firma ima za cilj da obezbedi poštovanje međunarodnih ugovornih obaveza i održavanje predvidivog, transparentnog i fer investicionog okruženja za dobrobit investitora u Srbiji, kao i šire privrede i njenih građana. "U međuvremenu, Delhaize Srbija ostaje u potpunosti posvećen lokalnom tržištu. Kompanija nastavlja da posluje sa više od 500 prodavnica, pruža podršku za više od 11.000 zaposlenih i njihove porodice i održava dugogodišnja partnerstva sa lokalnim dobavljačima, od kojih su većina srpske kompanije."
Gorenavedeni nemački dnevnik piše da su pozadina ovoga "rastući troškovi života, što je postalo političko pitanje u mnogim zemljama". "Vlade u nekim mestima pokušavaju da se pozabave nezadovoljstvom javnosti time kako su regulisane cene. Srbija i Mađarska su primeri za to. Prošlog marta, Mađarska je ograničila profitne marže za određene proizvode u maloprodajnom sektoru - što je uticalo, na primer, na nemački lanac apoteka Rossman", podseća medij i dodaje da je ovaj lanac na holandskom tržištu poznat po svom lancu supermarketa Albert Heijn, ali da je Srbija za nju značajno tržište, iako čini manje od pet procenata evropske prodaje.
Ograničenje marži u više od tri četvrtine asortimana
Maloprodajna kompanija sa sedištem u Holandiji - nastala spajanjem holandskog Aholda i belgijskog Delhaizea - osporava, dakle, propis usvojen prošlog septembra kada je Vlada Srbije ograničila marže u 23 kategorije proizvoda na početni period od šest meseci.
Kako navode u holandskoj kompaniji, veliki trgovci na malo su pogođeni u više od tri četvrtine svog asortimana proizvoda, što čini više od četiri petine njihovih prihoda.
Bloomberg
Bez ograničenja marže, trgovci na malo su poslovali sa neto prihodima od samo dva do četiri i po procenta, navodi nemački list, pozivajući se na izvore upoznate sa postupkom. Dodaje se da je, sa pomenutim zatvaranjem 25 prodavnica, Delhaize Serbia ostala bez skoro svake dvadesete radnje i precizira da sada vodi 547 prodavnica.
Kompanija će, navodi nemački dnevnik, objaviti svoje godišnje podatke sledeće srede. U međuvremenu, nemački novinari podsećaju da Ahold Delehaize, kao strani investitor, može da pokrene i tužbu na sudu u Srbiji i da se žali na svoj zahtev za nadoknadu štete međunarodnom arbitražnom sudu. Osnova za ove postupke su obično, kao u ovom slučaju, bilateralni sporazumi o zaštiti investicija ili drugi međunarodni ugovori.
Takav sporazum je postojao između Holandije i bivše Jugoslavije. Nakon raspada multietničke države, sporazum su ponovo ispregovarale Srbija i Holandija i stupio je na snagu 2004. godine. Osim toga, postoji sporazum između zemalja članica Evropske unije (EU) i Beograda, koji je na snazi od 2013. godine.
Arbitraže traju godinama
Nakon registracije kod ICSID-ja, konstituiše se tročlani arbitražni sud. Trenutno nije jasno kada se može očekivati odluka. Mnoge ICSID arbitraže mogu trajati godinama.
Holandija igra istaknutu ulogu u međunarodnim postupcima zaštite investicija, navodi nemački list i citira studiju specijalizovane službe "Global Arbitration Review" iz septembra 2025. godine u kojoj se pokazuje da su holandski investitori u to vreme bili uključeni u 141 arbitražni postupak. U većini slučajeva, kompanije su tražile nadoknadu štete od stranih država, dok je sama Kraljevina Holandija bila tužena četiri puta.
Kako je sve počelo
Vlada Srbije usvojila je krajem avgusta 2025. godine uredbu kojom se uvode posebni uslovi za trgovinu određenim vrstama robe, među kojima su osnovne životne namirnice, proizvodi za ličnu higijenu i kućnu hemiju. Ograničenje se odnosilo na marže u maloprodaji i veleprodaji, a uredba je počela da se primenjuje od 1. septembra, sa ciljem da važi šest meseci.
Prvi efekti uredbe videli su se u izveštaju o inflaciji za septembar (što je bio prvi mesec primene donetih trgovinskih pravila). Godišnja inflacija u Srbiji tada je pala na 2,9 odsto. "Inflacija u septembru smanjena je 1,6 odsto u odnosu na avgust, kao rezultat primene vladine Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe, kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na veliko i malo na 20 odsto", izričita je tom prilikom bila Narodna banka Srbije (NBS).
Takođe, manje od tri meseca otkako je na snagu stupila vladina uredba, za vodeći maloprodajni lanac u zemlji Delhaize Srbija već su stigle najave da će zatvoriti 25 prodavnica u zemlji i otpustiti deo zaposlenih. Komentarišući navode, iz centralne banke su saopštili da je Delhaize svojevremeno izneo iz zemlje 130 miliona evra, bez plaćanja poreza. Kompanija je to demantovala, ali je slučaj ostao poreska enigma sa dosta otvorenih pitanja.
Tada je objavljeno da su sve investicije i planirana ulaganja u širenje i modernizaciju maloprodajne mreže za 2026. godinu obustavljeni, odnosno da će se realizovati samo projekti za koje su potpisani ugovori. Preneto je i da su u trgovinskom lancu - da bi skresali troškove - prilagodili radno vreme u oko 170 prodavnica, što se pre svega odnosilo na rad nedeljom, kao i na prodavnice koje su dotad radile non-stop.
Bloomberg
Ovakav postupak maloprodajnog lanca guverner Jorgovanka Tabaković je okarakterisala kao pretnju, koju ona doživljava sa gorčinom. "Svako od nas odlučuje u kojim granicama se kreće - da li će poštovati zakon ili će koristiti zakonske mogućnosti da ovako nešto uradi. Ne kažem ja - sve je to bilo po zakonu, samo je bilo toliko očigledno da je bila reč o fingiranom postupku, da nema šta ko da mi zameri i tvrdi da sam rekla neistinu", kazala je ona o navodnom izbegavanju poreske obaveze maloprodajnog giganta.
Podsećanja radi, inspekcija je krajem septembra utvrdila da Delhaize Serbia u 70 od 83 kontrolisana objekta nije poštovao uredbu o ograničavanju marži, zbog čega mu je izrečena kazna od 24,5 miliona dinara, a oko 550 proizvoda u njihovim radnjama nije bilo usklađeno sa propisima. Nakon toga kompanija je saopštila da su kazne koje su joj izrečene "nepravične i neosnovane", najavivši da će se žaliti sudu.
(Ažurirano kroz tekst.)