Ukupna vrednost prometa građevinskog zemljišta dostigla je prošle godine 541,4 miliona evra, što predstavlja rast od 18,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podaci su RGZ-a. Međutim, broj zaključenih ugovora u ovom segmentu opao je za tri odsto u poređenju sa 2023. godinom. Ova disproporcija između rasta vrednosti i pada broja transakcija sugeriše da je došlo do povećanja cena po jedinici zemljišta, verovatno usled ograničene ponude i povećane potražnje za atraktivnim lokacijama.
Beograd je zadržao dominantnu poziciju na tržištu nepokretnosti, sa udelom od 54 odsto u ukupnoj vrednosti prometovanih stanova i sa udelom od 52 odsto u vrednosti građevinskog zemljišta u 2024. Dakle, srpska prestonica je i dalje ključna destinacija za investitore u ovom segmentu.
Jana Jovanović, rukovodilac odeljenja za istraživanje tržišta za Jugoistočnu Evropu u kompaniji CBRE, kaže za Bloomberg Adriju da je u poslednjih godinu dana zabeležen značajan porast interesovanja za građevinsko zemljište, posebno na području Beograda.
Opširnije

Stale cene stanova u novogradnji u Beogradu
Rast cena novogradnje u Beogradu skoro da je stao — sa svega jedan odsto povećanja u 2024. godini, prestonica polako ustupa tron Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu, pokazuje izveštaj RGZ-a o stanju na tržištu nekretnina u prošloj godini.
03.06.2025

Kinezi zidaju cene stanova u Boru, elektronika u Nišu, a EXPO u Beogradu
U Surčinu za oko 10 odsto raste broj prodaja stanova i 18 odsto vrednost u prvoj polovini godine međugodišnje, pokazuju preliminarni podaci RGZ-a, koje prvi objavljujemo
30.09.2024

Cena zemljišta u blizini EXPO kompleksa skočila do 60 odsto
Prodaja nekretnina u Surčinu povećana za 32 odsto
01.07.2024

Niš novi eldorado za nekretnine
Prošle godine su definitivno zvezda tržišta bili stanovi, a broj prodaje stanova u celoj godini porastao za 13 odsto, dok su druge vrste nepokretnosti imale ili stagnaciju ili blaži pad.
22.05.2025
"Taj rast je podstaknut nizom faktora, među kojima se izdvajaju ekonomski rast u prethodnim godinama, intenzivna urbanizacija, kao i povećana potreba za modernim stambenim i komercijalnim objektima. Tražnja u najvećim gradovima Srbije ostaje konstantno visoka, što dodatno podstiče potrebu za novim sadržajima i infrastrukturom."
Jovanović uzima za primer izložbu EXPO 2027, kao jedan od velikih projekata koji često služe poput katalizatora za investicije.
"Statistički podaci pokazuju da je prodaja građevinskog zemljišta u Surčinu u stalnom porastu od 2020. godine. Broj transakcija u 2024. bio je za više od 50 odsto veći u poređenju sa 2021. godinom. Očekivano, ovakav rast potražnje doveo je i do značajnog povećanja cena zemljišta u ovom području", dodaje Jovanović.
Ivana Stajić Panjik, agent za nekretnine u KW Serbia, potvrđuje stabilnu i kontinuiranu tražnju za građevinskim zemljištem, posebno u zonama u blizini ključnih infrastrukturnih projekata.
"Investitori su usmereni na lokacije koje obećavaju brzi razvoj, kao i na zemljišta sa već regulisanom planskom dokumentacijom. Poljoprivredno zemljište takođe je bilo traženo, ali pre svega u kontekstu prenamene, odnosno kao investicioni potencijal za budući razvoj", navodi sagovornica Bloomberg Adrije, napominjući da se tendencija iz 2024. prelila i na 2025. godinu.
"Rast cena stanova i prenapregnuto tržište novogradnje usmerili su pažnju investitora i kupaca ka zemljištu, posebno u opštinama koje imaju veliki razvojni potencijal. Zemljište se sve više percipira kao osnovna investicija - osnova za dugoročan povraćaj uloženog kapitala."
Globalno posmatrano, možemo videti da su takozvane "out of town" lokacije sve popularnije za urbanistički koncept poznat kao "grad na 15 minuta" (engl. 15-minute city concept), sa osnovnom idejom da se stanovnicima omogući pristup svim ključnim sadržajima - obrazovanje, zdravstvo, trgovina, rekreacija i posao - u okviru 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od njihovog doma.
"Važno je naglasiti i da ovakvi koncepti i projekti na lokacijama van grada mogu doneti veći kvalitet života stanovnicima, uz pristupačniju cenu kvadrata. U tom kontekstu, širenje Beograda ka Surčinu i Novog Sada ka rubnim zonama može se posmatrati kao deo šireg globalnog trenda koji teži decentralizaciji, održivosti i većoj lokalnoj dostupnosti sadržaja", navodi Jovanović iz CBRE.
Investicioni zamah oko Surčina
Prema njenim rečima, samo u 2024. izdato je više od 1.800 dozvola za izgradnju prostora za stanovanje u zoni oko Surčina, što je daleko više u odnosu na prethodne godine, kada je u proseku bilo izdavano od 150 do 300 dozvola godišnje.
"Ovaj skok ukazuje na snažan investicioni zamah u sektoru stanogradnje, a beleži se i rast broja dozvola za industrijske i skladišne prostore. Trenutno je u izgradnji nekoliko većih logističkih centara, uglavnom duž auto-puta i u perifernim delovima grada. Postoji jasno izraženo interesovanje investitora za tu vrstu objekata, što dodatno potvrđuje strateški značaj Surčina."
CBRE očekuje da će potražnja za građevinskim zemljištem ostati stabilna u naredne dve do tri godine, uz dalji razvoj svih segmenata tržišta, pri čemu Beograd i Vojvodina ostaju najatraktivnije regije za investitore, s obzirom na broj stanovnika i obim tržišnih aktivnosti.
Lokalni investitori prednjače u sektoru stambene izgradnje, prepoznajući potencijal rasta potražnje i brzo reagujući na urbanističke promene, dok u sektoru logistike i industrijskih objekata dominiraju strani investitori, koji stoje iza većine većih projekata u izgradnji ili planiranju.

Ivana Stajić Panjik takođe navodi građevinsko zemljište u opštini Surčin, naročito u Jakovu i okolini planiranog EXPO-a, kao katalizator rasta te vrste nepokretnosti, ističući da je u pojedinim delovima cena kvadratnog metra građevinskog zemljišta porasla do 30 odsto u odnosu na 2023. godinu.
"Uz veliki broj najavljenih javnih i privatnih projekata, ove lokacije postaju strateške tačke za sve koji razmišljaju dugoročno - ne samo u kontekstu stanovanja već i poslovnog razvoja, logistike i turizma", zaključuje.
Rast vrednosti građevinskog zemljišta, uprkos manjem broju transakcija, ukazuje na potencijalnu promenu u strukturi potražnje, sa fokusom na kvalitetnije i strateški pozicionirane parcele. Očekuje se nastavak te tendencije, posebno u urbanim sredinama gde je prostor ograničen, a potreba za novim stambenim i poslovnim objektima raste. Takođe, treba pomenuti reakciju tržišta na promene u monetarnoj politici.
Prošle godine je zabeležen rast kreditne aktivnosti u sektoru nepokretnosti, što je rezultat prethodnog ublažavanja politike Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke. Ukupno 10 odsto ugovora o prometu nepokretnosti finansirano je kreditom, što je za tri procentna poena više nego 2023. godine, navodi RGZ. Iako se većina ovih sredstava odnosi na kupovinu stanova, povećana dostupnost kredita može indirektno uticati na tržište građevinskog zemljišta, podstičući investitore na nove projekte.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...