Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je dva odsto, saopštio je u ponedeljak Republički zavod za statistiku (RZS). To je najslabiji tromesečni učinak srpske privrede od kraja 2022. godine.
Pad BDP-a u prvom kvartalu 2025. godine bio je 0,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Posmatrano po delatnostima, najznačajniji realni rast bruto dodate vrednosti od osam odsto međugodišnje imao je sektor informisanja i komunikacija. Rast je zabeležen i u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama od 2,1 odsto. Realni pad bruto dodate vrednosti imalo je građevinarstvo, i to 5,6 odsto, koje je prethodne godine bilo nosilac privrednog rasta. Potom trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane od po 1,1 odsto.
Opširnije

Rast IKT sektora podstiče BDP, ali bez domaćih inovacija
Srpski sektor informaciono-komunikacionih tehnologija ponovo beleži rekordan izvoz.
23.05.2025

Prvi kvartal doneo najniži rast BDP-a u poslednje dve godine
Prema zvaničnoj fleš proceni, domaća privreda je u prvom tromesečju porasla za dva odsto.
30.04.2025

Srbija raste najviše u regionu, ali ispod očekivanja
Prema projekcijama Svetske banke, ekonomski rast će u Srbiji ove godine biti 3,5 odsto, a sledeće 3,9 odsto. Ova procena je nešto niža od one koju je ta institucija ranije dala, a koja je bila 4,2 odsto.
24.04.2025

MMF smanjuje prognozu globalnog rasta, projekcije niže i za Srbiju
Projekcije privrednog rasta za Srbiju smanjene sa 4,2 odsto na 3,5 odsto, a u padu je i industrijska proizvodnja. Uzroci su kako slabija potražnja, tako i nedovoljna investiciona dinamika.
22.04.2025

Privredna aktivnost u padu od početka godine
Godina je loše počela za srpski državni budžet. U prva dva meseca ostvareni rezultat je negativan, dok privredni zamah u zemlji gubi snagu.
16.04.2025
Posmatrano po agregatima upotrebe bruto domaćeg proizvoda, u prvom tromesečju ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine, realni rast zabeležen je kod izdataka za finalnu potrošnju domaćinstava, 1,7 odsto, za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID), 2,8 procenata, za finalnu potrošnju države, 0,5 odsto, izvoz robe i usluga, 7,5 odsto, i uvoz robe i usluga, 11,5 odsto. Realni pad imale su bruto investicije u osnovna sredstva u iznosu od jedan odsto.
Podatak da je BDP dva odsto u skladu je sa fleš procenom koju je RZS izneo krajem aprila ove godine. Ovako niske stope rasta privreda nije beležila još od poslednjeg kvartala 2022, kada je porasla za jedan odsto, da bi već u narednom tromesečju rezultat bio bolji i iznosio 2,3 odsto, prema podacima RZS.
Rast od dva odsto manji je i od već redukovane projekcije Narodne banke Srbije (NBS), koja je ranije ove godine spustila svoju projekciju za rast BDP-a u prvom tromesečju sa 3,5 na 3,3 odsto. Za celu godinu NBS je prvobitno predvidela rast od 4,5 odsto i nastavlja da zadržava optimističan stav da će ostatak godine popraviti ukupan rezultat.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) krajem aprila je smanjio prognoze privrednog rasta Srbije. U okviru svog poslednje analize, MMF je smanjio projekcije u 2025. godini sa 4,2 odsto na 3,5 odsto. Niža predviđanja dala je i Svetska banka, koja veruje da će privredni rast u Srbiji ove godine iznositi 3,5 odsto, a sledeće 3,9 odsto. Ipak, projekcija Svetske banke je viša od onih koje se očekuju u ekonomijama u razvoju Evrope i Centralne Azije.
Podsetimo, Ministarstvo finansija ranije je iznelo predviđanje o rastu od 4,2 odsto, analitičari Bloomberg Adrije vide skok od četiri odsto, dok u Fondaciji za razvoj ekonomske nauke (FREN) smatraju realnim da će rast iznositi ispod četiri odsto. Srpska privreda je 2024. godine porasla za 3,9 odsto, a 2023. za 3,8 odsto.
Stručnjaci upozoravaju da održavanje visokih stopa rasta u zemlji postaje sve izazovnije, budući da tradicionalne, niskotehnološke privredne grane sa malom dodatom vrednosti upošljavaju preko 50 odsto radne snage u Srbiji i dosad su upravo one bile pokretač za uvećanje BDP-a. To bi mogao biti problem za dalje održavanje privrednog rasta jer se tržište rada zateže, a plate rastu, što zemlji ostavlja sve manje raspoložive jeftine radne snage koja bi mogla da podupire privredu.
- U pisanju pomogla Ana Ristović.