Privredna aktivnost je rasla u drugom kvartalu, ali nešto sporije nego u prvom. Rastu BDP-a znatno su doprineli udvostručena proizvodnja računara, rast proizvodnje bakra i hrane, što je povećalo rast izvoza u Kinu, tako da ostaje da se vidi koliko će biti izvesna nova projekcija privrednog rasta od 3,8 odsto za celu godinu.
U prva dva meseca najveći suficit u robnoj razmeni sa BIH
09.04.2024
Autor: Marijana Avakumović
Rast BDP-a, svega što privreda i građani stvore, prema fleš proceni iznosio je 4,2 odsto u drugom tromesečju u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je u sredu Republički zavod za statistiku.
Ovo je nešto manji rast nego u prvom kvartalu u kome je BDP porastao za 4,7 odsto, što je za 0,8 p. p. iznad inicijalne projekcije Ministarstva finansija za ovaj period.
Ključni izvori rasta u prvoj polovini godine bili su trgovina, industrija i građevinarstvo. Slede saobraćaj i telekomunikacije i ostale usluge. Ukupno uzevši, svi proizvodni sektori, osim energetike, tokom ovog perioda zabeležili su međugodišnji realni rast dodate vrednosti.
Analitičari biltena Makroekonomske analize i trendovi su, posmatrajući podatke za prvih pet meseci, došli do zaključka da je realni BDP uvećan za 4,3 odsto međugodišnje u prvih pet meseci 2024. godine. To prema njihovoj proceni odgovara proceni rasta BDP-a za celu godinu od tri do 3,5 odsto.
Projekcije privrednog rasta povećali su na 3,5 odsto Narodna banka Srbije, Svetska banka, MMF, EBRD i Evropska komisija, a Ministarstvo finansija je otišlo korak dalje i povećalo prognozu na 3,8 odsto.
Šta je doprinelo rastu BDP-a i podgrejalo optimizam kreatorima ekonomske politike?
Osim već tradicionalnog građevinarstva, zbog velike investicione aktivnosti države i rasta usluga, kao posledica rasta potrošnje i povećanja plata i penzija, značajan nosilac privrednog rasta tokom prve polovine godine jeste industrija, ali i njen plasman u inostranstvu.
Industrijska proizvodnja je u prvih pet meseci ove godine uvećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine. Glavne poluge međugodišnjeg rasta prerađivačkog sektora u prvih pet meseci ove godine bile su proizvodnja osnovnih metala, koji je zabeležio rast od 50 odsto i prehrambenih proizvoda, rast od 6,5 odsto. Proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda imala je rast od 96,5 odsto, kao i proizvodnja metalnih proizvoda, od 11,8 odsto.
Bitno je istaći da je dugoročni trend proizvodnje sve četiri pomenute oblasti usidren znatno iznad prošlogodišnjeg proseka, navode autori MAT-a. U tome je najviše odmakla proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda, gde je tekući nivo proizvodnje gotovo dvostruko veći u odnosu na prosek proizvodnje iz 2023. godine.
U odnosu na prethodne godine neobično stabilan rast trenda proizvodnje od sredine prošle godine prisutan je i u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pre svega prerada i konzervisanje voća i povrća od 3,5 odsto i mlečnih proizvoda od 10,2 odsto.
Celokupan prirast izvoza prerađivačke industrije u ovoj godini potiče od izvoza kompanija koje pripadaju oblasti proizvodnje osnovnih metala, tačnije 101,7 odsto, a njihov izvoz za 6,8 miliona evra premašuje vrednost ukupnog izvoza prerađivačkog sektora.
Najveća izvozna tržišta ove oblasti su Kina i Turska. Pritom, proizvodnja bakra, koja je prvenstveno u rukama kineskog Zijina, sa učešćem od 56,6 odsto i rastom od 344,6 odsto u odnosu na januar-maj 2023. godine, prednjači u izvozu ove oblasti.
Autori MAT-a napominju da je u periodu januar-maj pokrivenost robnog uvoza izvozom prošle godine u razmeni sa Kinom iznosila 23,5 odsto, a ove godine je već 37,6 odsto.
Kada bi se ova tendencija rasta izvoza zadržala do kraja godine, Srbija bi godinu završila sa većom pokrivenošću uvoza izvozom u razmeni sa Kinom od Evropske unije ( EU je izvezla u Kinu prošle godine robu u vrednosti od 224 milijarde evra, uvezla za oko 515 miliona evra, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 43 odsto).
Srbija je ove godine na tržištu Kine i Turske pronašla alternativu za prigušenu tražnju iz EU. Da se to nije desilo, u prvih pet meseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 0,6 odsto, već pad od 3,6 odsto.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...
Naftna industrija Srbije do sada je tri puta izbegla sankcije američke administracije. Rok za treće odlaganje primene sankcija ističe uskoro - u petak, 27. juna.
Kako za Bloomberg Adriju ocenjuju učesnici, skup predstavlja jedinstvenu priliku da se Srbija predstavi kao ključna tačka za strane investicije u ovom delu Evrope.
Naftna industrija Srbije do sada je tri puta izbegla sankcije američke administracije. Rok za treće odlaganje primene sankcija ističe uskoro - u petak, 27. juna.
Unesite svoju imejl adresu na koju ćemo Vam poslati link za obnovu lozinke.
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik naloga, kliknite na "Pošalji prijavu putem e-pošte" da biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Pratite link i moći ćete da upravljate uređajima povezanim s vašim nalogom.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...