Cene hrane u strukturi inflacije, prema poslednjim podacima iz aprila, učestvuju sa oko 28 odsto, a kada pričamo o pojedinačnim kategorijama, u aprilu je najviše porasla cena mesa, i to za osam odsto.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora sektora za strateške analize iz Privredne komore Srbije(PKS), kaže da, kada su u pitanju hrana i energenti, zbog smirivanja cena na međunarodnom tržištu kao posledicu imamo to da doprinos hrane u ukupnoj inflaciji pada.
Međutim, cene hrane su i u aprilu rasle, a Stanić smatra da cena hrane do kraja godine neće padati.
Opširnije

Skuplji gas i struja (ne) dolivaju ulje na vatru inflacije
Od prvog novembra, kao što je ranije najavljeno, poskupljuju struja i gas za domaćinstva i malu privredu.
01.11.2023

Posle prve deflacije u Srbiji, pritisak na cene stiže od viših akciza
Vlada Srbije usvojila je predlog zakona koji podrazumeva povećanje akciza na gotovo svu akciznu robu - pa i naftne derivate - za osam odsto.
05.09.2023

MMF traži još dva povećanja cena struje i gasa, privreda na udaru
Iz Međunarodnog monetarnog fonda ukazuju da su dodatna povećanja cena struje i gasa potrebna i dalje, barem još dva – jedno na jesen, a drugo tokom iduće godine.
06.07.2023

Hrana u Srbiji paprena, Komisija 'češlja' potrošačku korpu
Kada kretanje cena ukazuju na mogućnost ograničavanja, narušavanja ili sprečavanja konkurencije, Komisija analizira stanje konkurencije u određenoj grani ili u različitim granama privrede.
22.05.2023
"Kod određenih artikala možemo da očekujemo pad cena, kao što se na primer desilo kod mesa u maju. To su informacije koje stižu svakodnevno kod nas u PKS. Dakle, cene pojedinih artikala će padati, ali ukupno gledano, cena hrane se neće smanjiti do kraja godine."
Mleko i sir su tokom cele godine bili na vrhu liste namirnica koje su podgrevale inflaciju i u jednom trenutku poskupljenje mlečnih proizvoda je iznosilo oko 25 odsto. Stanić kaže da je glavni razlog za to neefikasna proizvodnja.
Bojan Stanić/Bloomberg Adria
"Ako poljoprivredu podelite na dve grane, ratarstvo i stočarstvo, vidite efikasnost u ratarskoj proizvodnji, osim kada je u pitanju proizvodnja šećerne repe. S druge strane, u stočarstvu je veliki problem neefikasnost, imajući u vidu da je naša proizvodnja relativno skuplja u odnosu na prosek EU. Činjenica je da su niski prinosi po kravi, kada pričamo o sirovom mleku, i postoji usitnjenost gazdinstava koja proizvode mleko. Procena je da nekih 40 odsto mleka koje se ovde proizvede godišnje ne završi u višoj industrijskoj preradi, nego se koristi za ta sama domaćinstva i proizvodnju mlečnih proizvoda na tradicionalan način. Činjenica je da imamo i smanjen stočni fond", navodi Stanić.
Ako pogledamo cenu mesa u Adria regionu, vidimo inflaciju koja je, konkretno u slučaju mesa, iznosila 16,3 odsto u 2022. godini, 12,6 odsto u 2023. godini, 4,8 odsto u 2024. Kada pričamo o poskupljenju mesa, Srbija prednjači sa stopom inflacije od 10 odsto u martu, prema izveštaju Bloomberg Adria analitičkog tima.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cene mesa su u aprilu porasle osam odsto na međugodišnjem nivou. Stanić kaže da je postojao rast cena, kao posledica tražnje koja je bila veća za vreme praznika tokom proleća.
"Kada je to prošlo, došlo je do smirivanja i određene kategorije mesa su pojeftinile na tržištu u Srbiji."

Stanić dodaje da je u poređenju sa regionom naše meso skuplje jer je proizvodnja manje efikasna.
"Srbija je glavni proizvođač i prerađivač mesa u regionu i činjenica je da mi od toga ne želimo da odustanemo, što je razumno. Dodatno, moramo da održimo domaću potražnju zadovoljenu s jedne strane domaćim proizvodnim kapacitetima, nešto se, naravno, i uvozi. Upravo zato što je to strateška stvar, što ne želimo da budemo u potpunosti prepušteni uvozu, moramo održavati svoju proizvodnju koja je neefikasna, pa samim tim i relativno skuplja, što se dalje preliva na cene koje potrošači plaćaju za nabavku tih proizvoda", objašnjava Stanić.
Republički zavod za statistiku je dokazao ono o čemu se u prethodnom periodu govorilo. Tako su inflaciju u Srbiji, koja je prošle godine bila 12,4 odsto, podgrejali proizvođači, odnosno prerađivači hrane, a ne trgovci, mada ni trgovci nisu bezgrešni. Proizvodnja prehrambenih proizvoda beleži 3,6 puta veću prosečnu stopu bruto marže nego trgovina na malo.
Bloomberg Adria
Zaključili su da su cene rasle brže od inflacije zbog nesavršenosti na tržištu otkupa i prerade. Stanić kaže da, kada pričamo o tome ko je odgovoran, a ko nije, svi su na neki način, a opet niko nije pojedinačno kriv.
"Proizvođači hrane su u nekom obimu bili uspešni u prebacivanju rastućih troškova na cene krajnjih proizvoda. Kada govorimo o prehrambenoj industriji, teret inflacije je pre svega bio na primarnim proizvođačima, pa posle na prerađivačima i trgovcima, ali je najveći teret inflacije pao na potrošače. To nije bio slučaj samo u Srbiji, već i u Evropi. Dakle, prebacivanja je bilo, a sam pad tražnje koji se desio u maloprodaji uticao je jednim delom na usporavanje inflacije."
Ceo intervju poslušajte u videu.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...