text size
Beogradska berza retko se po nekom parametru nađe rame uz rame sa najvećim svetskim tržištima. Doskora se referentni indeks Belex 15 nalazio maltene na dnu svetske rang-liste akcijskih indeksa po rezultatu od početka godine naovamo, ali sada je uspeo da se nametne kao vodeći po sedmičnom učinku.
Indeks je u sredu bio globalno najuspešniji po petodnevnom rastu, koji je, prema podacima koje je prikupio Bloomberg, iznosio 5,36 odsto za period od 5. do 12. avgusta. Dan pre toga rast je bio čak i nešto veći - u pet trgovačkih sesija počev od 4. avgusta iznosio je 5,57 odsto.
Najveći doprinos ovakvim rezultatima daje preduzeće za proizvodnju i promet gasova i prateće opreme Messer Tehnogas - njegove akcije su u petodnevnom intervalu do 12. avgusta ostvarile snažan rast od 25,85 odsto. Pored njega, rastu su doprineli i Jedinstvo Sevojno sa prinosom od 3,99 odsto, kao i Dunav Osiguranje sa blagim rastom od 0,65 odsto, dok su ostale kompanije članice indeksa u ovom periodu zadržale nepromenjene vrednosti akcija.
Opširnije
Svetska rang-lista akcijskih tržišta - gde su investitori zaradili, a gde izgubili?
Da je Beogradska berza godinama uspavana, to zna svako ko je makar jednom bacio pogled na domaće ekonomske portale. Ali polugodišnji preseci otkrivaju brutalniju istinu - BELEX15 sa padom od 5,21 odsto od početka 2026. ne samo da zaostaje za nekim razvijenim zapadnim tržištima već zabrinjavajuće gubi korak i u svetskoj utakmici.
21.07.2026
Od Dalekovoda do Messera - gde su danas akcije regionalnih kompanija
Analizirali smo deset regionalnih akcija i proverili šta je pokretalo njihov rast ili pad u prvoj polovini godine.
28.07.2026
Država ponudila Interservis na Beogradskoj berzi, firma je sada napustila
Interservis je napustio Beogradsku berzu manje od godinu dana nakon što su državne akcije te kompanije ponuđene na prodaju preko domaćeg tržišta kapitala.
12.08.2026
Zašto Južna Koreja postaje tržište u koje se više ne može ulagati
Rast volatilnosti i niz pogrešnih političkih poteza gurnuli su južnokorejsko tržište akcija nadole i poljuljali poverenje i domaćih i stranih ulagača.
07.08.2026
Kako je Messer povukao indeks
Prema podacima od srede, Messer Tehnogas drži najveće učešće u strukturi indeksa Beogradske berze (čiju korpu inače čine akcije devet firmi) - od 22,7 odsto, pa je snažan rast njegove deonice bio je dovoljan da značajno pogura čitav indeks. Po težini u indeksu slede Dunav Osiguranje sa 20,96 odsto i Naftna industrija Srbije (NIS) sa 18,38 odsto, a značajan udeo imaju i Aerodrom Nikola Tesla (17,62 odsto) i Metalac (9,77 odsto).
"Šta stoji iza skoka cene teško je reći. Fundamenti sigurno ne", kaže Vladan Pavlović, analitičar Ipopema Securitiesa.
Prema njegovim rečima, problem domaćeg tržišta je veoma mala likvidnost, zbog čega relativno mali broj transakcija može značajno da pomeri cenu pojedinačne akcije.
"Likvidnost je previše mala, a korporativna kultura nepostojeća, tako da mislim da u ovom slučaju niko ne obraća pažnju na fundamente", dodaje sagovornik.
To je važno imati u vidu. Na velikim i likvidnim berzama rast akcije od gotovo 20 odsto za nekoliko dana obično bi pratio veliki korporativni događaj, neočekivano dobri poslovni rezultati ili promena očekivanja investitora. Kod akcija sa malom likvidnošću, međutim, i relativno mala tražnja može snažno da pomeri cenu.
Ipak, u slučaju Messera trenutno nema objavljene nove poslovne informacije koja bi direktno objasnila ovakav skok. Na sajtu Beogradske berze poslednje korporativne objave kompanije potiču iz juna, odnosno znatno pre avgustovskog rasta akcije. Da li to, možda, znači da cena akcija odražava pripremu za neko ponovno preuzimanje Messer Tehnogasa od strane njihove matične kompanije, nemačkog proizvođača industrijskih i medicinskih gasova Messer SE & Co. KGaA?
Raniji pokušaji preuzimanja dolazili uz skok cene deonica
Za sada nema javnih informacija da se nova ponuda priprema, niti je rast akcije sam po sebi dokaz da će je biti. Iz kompanije nisu odmah odgovorili na upit Bloomberg Adrije o ovoj temi. Ipak, istorija vlasničkih odnosa ostavlja prostor i za takav scenario.
"Moguće je da postoji ideja o novom pokušaju većinskog vlasnika da istisne preostale manjinske akcionare i da za to plati premiju", kaže Pavlović.
Takav scenario za sada ostaje samo pretpostavka, mada nije bez osnova: većinski vlasnik je tokom 2024. dva puta pokušao da preuzme preostale akcije Messer Tehnogasa, a svoj udeo naposletku je povećao na 85,88 odsto.
Nemačka kompanija prvo je u februaru 2024. nameravala da preuzme sve akcije Messer Tehnogasa koje nije posedovala, a u tom trenutku kontrolisala je 82,08 odsto kapitala. Ipak, ponuda nije dovela do potpune konsolidacije vlasništva, a vrednost akcija je porasla. Većinski akcionar je potom, u septembru iste godine, objavio novu ponudu, po ceni od 31.250 dinara po akciji. Međutim, tržišna cena ubrzo se kretala oko 33.000 dinara - iznad ponuđene, pa je prodaja po uslovima iz ponude izgubila privlačnost za manjinske akcionare.
Naime, najveći manjinski akcionar Sempiola tada je kupovao akcije na tržištu, pa su posmatrači tržišta ukazivali na to da je snažna tražnja praktično neutralisala drugu ponudu za preuzimanje i otežala konsolidaciju. Tako je u rukama manjinskih akcionara ostalo oko 14 odsto kompanije. Visok udeo većinskog vlasnika, dva prethodna pokušaja preuzimanja i mali broj akcija u slobodnom prometu ostavljaju prostor za spekulaciju da deo investitora ponovo računa na ponudu sa premijom.
Fundament kompanije ostaje snažan
Messer Tehnogas pak nije kompanija kojoj je potreban spekulativni događaj da bi privukla pažnju investitora, jer njegovo bazično poslovanje već godinama karakterišu visoka profitabilnost i stabilna isplata dividende.
Kompanija proizvodi i distribuira industrijske, medicinske i specijalne gasove, odnosno proizvode koji imaju široku primenu - od industrijske proizvodnje i metalurgije do zdravstva, što joj daje relativno stabilnu bazu prihoda.
U 2025. godini, Messer Tehnogas ostvario je nekonsolidovanu neto dobit od oko 3,8 milijardi dinara. Akcionarima je i ove godine namenjeno oko 30 odsto dobiti, odnosno 1,12 milijardi dinara. Bruto dividenda iznosi 1.115 dinara po akciji, isto kao prethodne godine, dok preostalih približno 2,7 milijardi dinara ostaje neraspoređeno. Nakon te odluke ukupna neraspoređena dobit kompanije dostiže oko 27,2 milijarde dinara.
Messer se tako nalazi u prilično neobičnoj poziciji za domaće tržište kapitala: kompanija je profitabilna, redovno isplaćuje dividendu, ima stabilnog većinskog vlasnika, ali je broj akcija kojima manjinski investitori mogu da trguju relativno mali.
U jednoj od analiza Bloomberg Adrije o profitabilnosti domaćih kompanija, Messer se izdvojio i po brzini kojom generiše dobit. Kada se neto rezultat prevede u broj dana potreban kompaniji da zaradi milion evra, Messeru je za to bilo potrebno svega oko osam i po dana, manje nego bilo kojoj drugoj kompaniji iz posmatranog uzorka.