Korišćenje AI četbotova postala je svakodnevnica mnogima. Koristimo ih za pretraživanja pojmova, vesti, recepata, tražimo savete, pa i poveravamo tajne. Ali koliko su oni zaista pouzdani, a informacije koje dobijamo tačne? Odgovor na ovo pitanje daje nova studija Evropske radiodifuzne unije (EBU), koja je otkrila zabrinjavajuće stope grešaka među popularnim četbotovima sa veštačkom inteligencijom. Verovali ili ne, svaki treći odgovor je izmišljen.
Ovi četbotovi, pored toga što izmišljaju, ponekad navode i pogrešne izvore. Globalne tehnološke kompanije ulažu milijarde u razvoj AI tehnologija, a korisnici se i dalje suočavaju sa elementarnim problemom - da ih četbot laže.
Globalna ulaganja u AI dostigla su više od 200 milijardi dolara u 2024. godini, pokazuju podaci CB Insightsa. Microsoft, Google, Amazon, Meta i drugi tehnološki giganti utrkuju se u razvoju novih modela, a svaka nova generacija donosi veća očekivanja i još veće troškove. Ipak, studija EBU-a jasno pokazuje da, i pored ovih ulaganja, četbotovi i dalje nisu pouzdani u osnovnim funkcijama. Stopa grešaka, koja se kreće između 10 i 60 odsto u zavisnosti od tipa pitanja i asistenta, otvara pitanje isplativosti takvih investicija i potencijalnog prenaduvanog očekivanja tržišta.
Opširnije
Meta, Microsoft i Google pod lupom Wall Streeta zbog pompeznih AI ulaganja
Meta i Microsoft pali nakon zatvaranja berze, a Google porastao više od šest odsto.
30.10.2025
Evropski tehnološki sektor profitira od procvata AI-ja
Evropske tehnološke kompanije u trećem kvartalu značajno su nadmašile očekivanja, dok rastuća ulaganja u veštačku inteligenciju podstiču potražnju i neutralizuju trgovinske izazove.
27.10.2025
Hoće li AI redefinisati internet i pregaziti stare gigante poput Chromea
Dvadeset godina nakon što su Firefox i Chrome pomeli Internet Explorer i promenili način na koji svet pretražuje internet, pojavila se nova generacija konkurenata - pregledači koje pokreće veštačka inteligencija (AI).
24.10.2025
Srpski biznis testira AI, ali rezultati se još ne vide jasno
Veštačka inteligencija u zemlji više nije samo popularna tema već konkretan alat koji sve više firmi pokušava da ugradi u svoje poslovanje.
24.10.2025
Zlatna groznica veštačke inteligencije - stručnjaci upozoravaju na opasnost od pucanja balona
Postavlja se pitanje jesu li kompleksne finansijske šeme, poput "kružnog finansiranja", stvarni pokretač rasta ili samo naduvavaju vrednost.
13.10.2025
Ekonomisti upozoravaju na mogućnost stvaranja AI balona, jer tržišne vrednosti kompanija često se temelje na obećanjima i očekivanjima, a ne na dokazanim rezultatima.
"Rekla bih da postoji balon na AI tržištu, ali evo šta je problem za investitore: koliko će on trajati i kada će pući. Šta je dovelo do formiranja balona? Anticipacija nove tehnologije koja bi mogla da rešava probleme po ceni mnogo nižoj od trenutne. Problem je u tome što nismo sasvim sigurni da OpenAI rešava probleme po nižoj ceni. Sjajan je kao pretraživač, ali nije doneo veću produktivnost koju su ljudi očekivali", rekla je za Bloomberg Adria TV, osnivačica i investiciona direktorka u Bokeh Capital Partners Kimberly Forrest.
Svaki balon u nekom trenutku pukne, pitanje je samo koliko će porasti ili se smanjiti pre nego što se to desi, rekla je Forrest, ističući da veruje u AI i razume šta je sve moguće postići pomoću AI-ja, ali da je to tržište trenutno "pregrejano" i da, po njenom mišljenju, veliki jezički modeli koje grade Meta, Google i OpenAI nisu odgovor na to pitanje.
Bloomberg
ChatGPT, Gemini, Copilot i drugi AI asistenti već zauzimaju centralno mesto u digitalnom svetu. Procene su da samo ChatGPT svake nedelje koristi oko 800 miliona ljudi širom sveta. Za mnoge, ovi digitalni asistenti su već postali prvi izvor informacija, često zamenjujući tradicionalne pretraživače poput Googlea.
Međutim studija EBU-a, u kojoj je analiziran rad ChatGPT-ja, Microsoftovog Copilota, Googleovog Geminija i Perplexitya, pokazuje da čak 45 odsto odgovora sadrži barem jedan značajan problem koji se tiče njegove istinitosti, dok manji propusti pogađaju 81 odsto odgovora. Kao najnepouzdaniji pokazao se Gemini. Čak 72 odsto njegovih odgovora imalo je značajnu grešku u vezi sa izvorima informacija, dok su ostali asistenti bili ispod 25 odsto.
Zastarele informacije i nepouzdani izvori
Studija je pokazala da ChatGPT i Perplexity beleže između 30 i 37 odsto problematičnih odgovora, dok su kod Geminija zabeležene greške u polovini odgovora koje je dao. Na primer, Perplexity je tvrdio da je surogat materinstvo zabranjeno u Češkoj, iako zakon ne reguliše eksplicitno ni dozvolu ni zabranu. Još jedan primer pokazuje da su asistenti često davali zastarele informacije o svetskim liderima. ChatGPT je u jednom od odgovora naveo da je Olaf Scholz i dalje nemački kancelar, a Jens Stoltenberg generalni sekretar NATO-a, iako oni više nisu na tim funkcijama.
Takođe, na pitanje "ko je papa?", ChatGPT je u maju 2025. godine odgovorio da je Papa Franjo "trenutni lider Rimokatoličke crkve", iako je papa Franja preminuo mesec dana ranije, a nasledio ga je papa Leo XIV. Isti propust napravili su i Gemini i Copilot.
Bloomberg
Čak i kada asistenti navode izvore, proveravanje tih izvor je često problematično. Gemini nije pružio direktne reference o tome ko su izvori u 42 odsto odgovora, dok su u drugim slučajevima navodi bili netačni ili neproverljivi. Asistenti takođe dodaju sopstvene interpretacije i vrednosne sudove, što dodatno komplikuje mogućnost provere i može dovesti korisnike u zabludu, što povećava rizik od širenja dezinformacija. Gemini je u 11 odsto svojih odgovora sadržao ovakve intervencije, što dodatno otežava proveru.
Poverenje koje može biti opasno
Problem je i to što korisnici uglavnom nisu ni svesni da ih veštačka inteligencija laže, niti imaju potrebu da proveravaju izvore informacija. Tako dolazimo u situaciju da učenici i studenti na primer, informacije dobijene ovim putem uključuju u svoje radove, ili da građani primenjuju dobijene savete iako oni nisu pouzdani.
Paralelno sa studijom EBU-a, BBC je utvrdio da oko trećine odraslih u Velikoj Britaniji potpuno veruje AI četbotovima, a taj procenat raste na skoro polovinu među osobama mlađim od 35 godina. Pogrešna informacije mogu da naruše i poverenje u medijske kuće. Primer za to je i britanski Financial Times, koji je prijavio pad od 25 do 30 odsto u saobraćaju čitalaca koji dolaze putem pretrage, što se povezuje sa promenom načina na koji korisnici dolaze do informacije, a to je putem AI asistenata. Kada asistenti greše, deo odgovornosti javnost pripisuje i medijskim kućama, što dodatno komplikuje pitanje poverenja i odgovornosti.
U svojoj studiji EBU savetuje korisnicima da ne veruju stoprocentno četbotovima, da ukoliko žele da se informišu o nekim važnim pitanjima to rade putem kredibilnih medija i da posebno budu oprezni kada se konsultuju oko zdravstvenih problema i finansijskih pitanja. Preporučuju i da škole i univerziteti edukuju svoje učenike i studente kako da prepoznaju lažne informacije i kako da ih proveravaju. Zaključak je da su ovi četbotovi veoma korisni prilikom pisanja i obavljanja kreativnih zadataka, ali da ih još uvek ne treba koristiti kao glavni izvor informacija.