Kao neko ko je godinama započinjao dan duplim produženim espresom, a svaku pauzu doživljavao kao dobru priliku za još jednu šoljicu, teško da sam mogla da zamislim da ću jednog dana biti u grupi onih koji traže alternative kafi. Za mene je ona bila mnogo više od napitka: ritual, nagrada i verni saputnik kroz rokove. Zato mi je, nakon nedavne lekarske preporuke, ideja da je pijem manje zazvučala kao ozbiljan izazov. Nije to značilo da mora zauvek da nestane iz moje rutine, ali jeste otvorilo pitanje koje danas postavlja sve više ljudi širom sveta: postoji li način da zadržimo budnost, koncentraciju i užitak, a da pritom unesemo manje kofeina?
Sudeći prema podacima odgovor tržišta je jasan. Prodaja rashlađenih gotovih napitaka od kafe i čaja bez kofeina porasla je gotovo 15 odsto u poslednjih godinu dana, dok je prodaja kafe u zrnu i kakaoa pala za skoro deset procenata. Istovremeno, prema podacima NielsenIQ-a, potražnja za proizvodima označenim kao "decaf" skočila je gotovo 37 odsto.
Iako i dalje oslonjena na tradicionalne potrošačke navike, ni domaća scena ne zaostaje za ovim trendom. Ono što je do pre nekoliko godina bilo rezervisano za mali broj lokala danas se sve češće nalazi u ponudi beogradskih i novosadskih kafića. Različite varijante mače, ledeni i topli čajevi i pića sa dodatim nutritivnim benefitima postali su deo standardne ponude, dok se kafa bez kofeina više ne posmatra kao proizvod za usku grupu potrošača već kao alternativa drugoj ili trećoj dnevnoj šoljici espresa.
Opširnije
Zaboravite maču, ube je ukus o kojem svi pričaju
Filipnski ube predstavlja još jedan školski primer činjenice da gastro-trendove sve manje pokreću renomirani šefovi kuhinja, a sve više influenseri i blogeri o hrani. Deserti intenzivne ljubičaste boje i kremasti late napici gotovo preko noći počeli su da dominiraju fidovima, ali i poznatim lancima kafeterija i restoranima.
02.06.2026
Lista koktela koji će biti najtraženiji ove letnje sezone
Koje koktele ćemo piti ovog leta: od bezalkoholnih varijacija pa do poznatih klasika
02.05.2026
Spritz ekonomija - kako je jednostavno piće postalo globalni fenomen
Sa samo tri jednostavna sastojka, aperol spritz je prerastao iz lokalnog italijanskog aperitiva u globalni simbol osveženja i uspeha ugostitelja. A evo i kako...
25.07.2025
Generacija Z bira bezalkoholno - da li dolazi nova era trezvenosti
Aktulenost bezalkoholnih pića podseća na vreme prohibicije, s tim što sada nema zabrana. Ali, postoje izazovi - kako naći (i platiti) barmene vešte u fermentaciji. I kako uživati u hrabrom novom svetu bez alkohola?
13.06.2025
Mača late je najbolja zamena kada vam treba fokus, smatraju nutricionisti | Depositphotos
Prema rečima Maje Babić, magistra prehrambene tehnologije, nutricioniste i health & wellness kouča, ne radi se o trenutnoj modi: "Ne mislim da je u pitanju prolazni trend, niti da je u toku veliki 'istorijski beg' od kafe. Potreba za kofeinskim ritualom i dalje je veoma snažna. Ono što se menja jesu forme i načini na koji ljudi zadovoljavaju tu potrebu."
Posebno zanimljivu ulogu u toj promeni, kako ističe, imaju mlađe generacije potrošača koje pri izboru proizvoda sve više vrednuju njihove funkcionalne prednosti kao i efekat koji imaju na svakodnevno fizičko i mentalno blagostanje. "Njima više nije dovoljno samo da se razbude. Traže energiju, fokus ali i manji osećaj nervoze zbog čega raste interesovanje za pića koja nude više od prostog stimulansa. To se odražava i na tržišne trendove, pa sve veću popularnost stiču specialty kafe, hladne i ledene varijante, gotovi ready-to-drink proizvodi, kao i funkcionalni napici."
Šta se zamera kafi
Kafa je među najpopularnijim napicima na svetu, ali joj se i dalje pripisuju brojni neželjeni efekti. Najviše primedbi odnosi se na kofein, njen glavni aktivni sastojak. Smatra se da može da oteža uspavljivanje, skrati ukupno vreme spavanja i umanji kvalitet sna. Takođe, često se ističe da može privremeno da povisi krvni pritisak, posebno kod osoba koje ga ne konzumiraju redovno ili su na njega osetljivije. Kako Babić smatra, ovakav kritički pristup je previše pojednostavljen, jer na efekte ovog napitka utiče niz faktora: "Kafa nije ni superhrana ni otrov. Kao i kod većine stvari u ishrani, presudni su količina, vreme konzumiranja, način pripreme, a dosta zavisi i individualne osetljivosti i ukupnog životnog stila", kaže.
Crni čaj nepravedno zapostavljena alternativa - dovoljno kofeina, ali manje energetskih oscilacija tokom dana | Depositphotos
Ni nauka poslednjih godina ne podržava potpuno negativnu sliku o kafi. Pregledni rad iz 2024. godine zaključuje da se umerena konzumacija dovodi u vezu sa manjim rizikom od pojedinih kardiometaboličkih bolesti, uključujući dijabetes tipa dva i kardiovaskularna oboljenja. Istovremeno, naglašavaju da se najveće koristi uglavnom vezuju za umeren unos, dok veće količine ne donose po pravilu dodatne benefite. "Više nije nužno i bolje", saglasna je Babić: "Uz to, nije važno samo koliko pijemo, već i kada je pijemo. Osobe koje najveći deo unosa imaju tokom jutra ostvaruju veće benefite od onih koji je ispijaju tokom celog dana."
Zvanične preporuke su prilično jasne - za većinu zdravih odraslih osoba bezbednim se smatra unos do 400 mg kofeina dnevno. Međutim, kako zaključuje naša sagovornica oslanjajući se na sopstvenu praksu i dostupna istraživanja, "najveći benefiti se postižu sa jednom do tri šolje dnevno, što je između 100 i 300 mg kofeina, idealno u prvom delu dana".
Nova generacija rituala
Dobra vest za sve koji razmišljaju o smanjenju unosa ovog stimulativnog sastojka jeste da rešenje ne mora da bude u potpunom odricanju od kafe. Prema navodima sagovornice, često je dovoljno zadržati jutarnju dozu, a tokom dana je postepeno menjati drugim napicima čime se izbegavaju glavobolje, umor, razdražljivost i pad koncentracije koji mogu da prate naglo smanjenje.
Kada je reč o konkretnim alternativama, Babić najčešće preporučuje maču, zeleni čaj, crni čaj i kakao. "Mača je po meni najbolja zamena kada vam treba fokus, a ne samo stimulans", naglašava Babić. Njena prednost, objašnjava, leži u kombinaciji kofeina i L-teanina, aminokiseline koja doprinosi stabilnijem osećaju energije. Savetuje da se konzumira uz doručak ili nakon obroka bogatog proteinima, a ne odmah po buđenju "kako bi energija bila stabilnija tokom dana".
Crni čaj opisuje kao nepravedno zapostavljenu alternativu koja sadrži dovoljno kofeina da podrži budnost i koncentraciju, ali uglavnom sa manje energetskih oscilacija tokom dana. Upravo zbog toga mnogima predstavlja najlakši prelazak sa kafe, naročito kada se pije u jutarnjim ili ranim popodnevnim satima. Zeleni čaj, s druge strane, preporučuje ljudima kojima nije potreban snažan stimulativni efekat već postepena i stabilna mentalna budnost. Zahvaljujući kombinaciji L-teanina i polifenola, može doprineti fokusu i koncentraciji bez osećaja preterane stimulacije.
Najzad, kakao zauzima posebno mesto među preporukama. "Ne bih ga posmatrala kao zamenu za kafu u klasičnom smislu", kaže Babić. Ipak, zahvaljujući teobrominu, polifenolima i drugim bioaktivnim jedinjenjima, može doprineti boljem raspoloženju, osećaju mentalne svežine i blagoj energiji bez nervoze i izraženog stimulativnog efekta. Upravo zato ga vidi kao dobar izbor za drugi deo dana, kada nam je potrebno nešto okrepljujuće, ali bez većeg oslanjanja na kofein.