Zamislite da vaša omiljena pesma ili album može da vam donosi novac - baš kao, recimo, stan koji iznajmljujete, ali bez potrebe za održavanjem, krečenjem ili problemima sa bučnim stanarima. U poslednjih nekoliko godina, prava na muziku postala su sve popularniji oblik investiranja.
Tony Minella, predsednik Eldridge Industries, nedavno je na Milken Institute Asia Samitu u Singapuru objasnio da ulaganje u kataloge pesama Brucea Springsteena ili benda "The Killers" funkcioniše slično kao ulaganje u nekretnine, ali još efikasnije: "Ne morate da radite adaptacije, ne morate da održavate zgradu, imate katalog koji možete ponovo snimati, možete ići na sponzorstva i oni su nam doneli izuzetne rezultate", rekao je. Konkretan primer: prihod od Springsteenovog "Born to Run" porastao je sa oko sedam miliona dolara na čak 17 miliona dolara godišnje od 2021. godine.
Violine stare vekovima postaju sve traženiji investicioni biser. Sa violinistom Romanom Simovićem i stručnjakom Timom Inglesom otkrivamo računicu i motive iza sve popularnijeg oblika kulturnog i finansijskog kapitala.
15.08.2025
La Quête du Temps, raskošni Vacheron Constantin časovnik izložen u Luvru, predstavlja sve ono što se može voleti u vrhunskoj horologiji.
11.10.2025
Nasleđe Milana Mladenovića, ikone jugoslovenskog roka, danas živi kroz nagradu koja slavi autentičnost i umetnički integritet. Prestižno regionalno priznanje ove godine pripalo je makedonskoj pevačici Eleni Vasovoj, kao dokaz da se nova generacija autora hrabro nadovezuje na njegovu muzičku viziju.
30.09.2025
Bruce Springsteen na nastupu u Njujorku u septembru | Theo Wargo/Getty Images
Opširnije
Kako je Stradivari prešao put od violine od šest miliona dolara do klase imovine koja raste
Remek delo Vacheron Constantin mehaničkog sata prkosi digitalnom dobu
Ko je mlada Makedonka sa najboljom pesmom iz Adria regiona
Rast popularnosti striming servisa dodatno je povećao prihode od pesama - sada možete zarađivati svaki put kada se pesma pušta na Spotifyu, YouTubeu ili radiju. Prihod od striminga snimljene muzike porastao je sa oko 1,8 milijardi dolara pre deset godina na 20,4 milijarde dolara u 2024, pokazuju podaci Međunarodne federacije fonografske industrije.
Kompanije poput londonske Recognition, u vlasništvu Blackstonea, čak prodaju obveznice vezane za prava na pesme, pri čemu investitori zarađuju deo tantijema. Samo ove godine, obveznice zasnovane na muzičkim pravima imale su ukupnu vrednost od oko 1,7 milijardi dolara, prema podacima Bloomberg Newsa.
Ukratko, muzika više nije samo za slušanje - postaje i prilika za investiranje koja može doneti pasivni prihod. Ali kako običan investitor može da uđe u ovaj svet, koji je nekada bio rezervisan za velike fondove i bogate pojedince?
Jedan od načina su digitalne platforme. Ne morate imati milionski kapital - dovoljno je da odaberete svoj portfolio pesama i pratite kako prihod od muzike stiže direktno na vaš račun. Jedna od takvih platformi je ANote Music, koja omogućava individualnim investitorima da kupe delove kataloga pesama i zarađuju od tantijema.
Platformu su 2020. godine osnovali Marzio Schena, Matteo Cernuschi i Grégoire Mathonet. Za Bloomberg Adriju Schena kaže da je ideja nastala 2017. godine, dok je sa Cernuschijem gledao festival Sanremo, prestižno italijansko muzičko takmičenje. "Jedan nastup umetnika mi je odmah rekao da će pobediti. I pobedio je, a pesma je postigla ogroman komercijalni uspeh", priseća se Schena.
Marzio Flavio Schena osnovao je ANote music sa Matteo Cernuschijem i Grégoire Mathonetom | Lična arhiva
To iskustvo ih je inspirisalo: šta ako bi ljudi mogli ne samo da predviđaju uspeh u muzici već i da finansijski učestvuju u njemu? "Jedna jednostavna opklada završava se ishodom takmičenja. Ali stvarna investicija mogla bi stvoriti dugoročnu vrednost, jer tantijeme od muzičkih prava traju obično više od sedamdeset godina, generišući stalni prihod", objašnjava Schena.
Kako naći zajedničke note u svetu muzike i finansija
Počeli su da istražuju muzičku industriju iz perspektive investiranja. U periodu negativnih kamatnih stopa, ova klasa imovine, koja nije u vezi sa tradicionalnim finansijskim tržištima, pokazivala je znakove rasta, što je bio motivišući znak osnivačima ANote, koji dolaze iz različitih oblasti: Schena sa iskustvom u upravljanju fondovima i finansijama, Cernuschi kao IT stručnjak i Mathonet sa ekspertizom u tehnologiji i digitalizaciji finansijskih procesa.
"Brzo smo primetili da, osim nekoliko aktera koji deluju kao posrednici u velikim transakcijama muzičkih kataloga, ne postoji zaista likvidno ili pristupačno tržište za manje investitore i vlasnike muzičkih prava. Ekosistem je bio bez transparentnosti, sa lošim otkrivanjem cena i ograničenom participacijom", kaže naš sagovornik. Dodatno, muzički tantijemi istorijski su pokazali "nisku korelaciju sa akcijama i drugim finansijskim sredstvima, održavajući njihov značaj kao izvor pasivnog prihoda koji je sve teže pronaći."
Kao jedan od prvih izazova u povezivanju ta dva sveta Schena navodi da u muzičkoj industriji profesionalci koriste svoj žargon: publishing, master, neighbouring rights; muzički izdavači, subizdavači; organizacije za izvođačka prava (PRO), kolektivne menadžerske organizacije (CMO); licence, izveštaji o tantijemima i uslovi povraćaja troškova.
U finansijama, investitori očekuju terminologiju bližu tokovima novca, multiplikatorima, istorijskim prinosima i rizicima.
"S jedne strane, morala je biti najbrži i najpristupačniji alat za investitore da se izlože ovoj novoj alternativnoj klasi imovine muzičkih tantijema. S druge strane, platforma je morala pomoći umetnicima i profesionalcima u muzičkoj industriji da uvećaju vrednost svojih budućih tantijema na jednostavan, transparentan i pristupačan način - ne samo za stručnjake već i za širu javnost koja o tome ne zna ništa", objašnjava.
Schena je jasan u tome da njihov model ne pokušava da zameni velike privatne transakcije - one će se i dalje dešavati, posebno za velike kataloge i institucionalne investitore. "Naša uloga je da 'sednemo' uz taj segment tržišta i ponudimo komplementarni model: transparentnu, standardizovanu platformu gde vlasnici prava mogu monetizovati deo svojih budućih tantijema po jasno definisanim uslovima, a investitori mogu učestvovati sa manjim iznosima i većom fleksibilnošću", kaže.
Lady Gaga | Rich Fury/Getty Images
Tržište koje svira sve prave note
Globalni prihodi od muzičkih tantijema prošle godine premašili su 45 milijardi dolara, uz rast od 11 odsto samo u 2023. godini, te postaju jedna od atraktivnijih alternativnih klasa imovine.
Zahvaljujući striming platformama, koje sada generišu preko 67 odsto globalnog prihoda od muzike, čak i pesme iz prethodnih decenija i dalje donose stabilan prihod vlasnicima prava.
Kako to funkcioniše u praksi
ANote Music je platforma na kojoj možete kupovati i prodavati "udele" (tj. frakcije) muzičkih kataloga, koji vam daju pravo na deo budućih tantijema koje ti katalozi generišu.
Kada kupite udeo, stičete pravo na tantijem: proporcionalni zahtev na budući prihod koji vlasnik prava (tekstopisac, umetnik, izdavač ili label) pasivno ostvaruje od korišćenja svog dela. Tantijemi se isplaćuju za upotrebu kao što su striming, radio-emitovanje, TV sinhronizacija i slično.
Katalozi se prvo nude na platformi kroz inicijalnu aukciju, gde originalni vlasnici prava nude deo svojih budućih tantijema na prodaju. Investitori mogu postavljati ponude i kupiti udele u ovoj primarnoj fazi tržišta. Nakon toga, udeli kataloga postaju predmet trgovine na sekundarnom tržištu, gde investitori mogu međusobno kupovati ili prodavati udele.
Kada je katalog listiran i udeli prodati, osnovni tantijemi nastavljaju da se prikupljaju od strane originalnih distributera tantijema (kao što su kolektivne menadžerske organizacije, izdavači ili labeli), u zavisnosti od vrste muzičkih prava. Ovi subjekti prikupljaju prihod od platformi poput Spotifya, YouTubea, TV stanica, radija ili koncertnih nastupa, i periodično prenose iznose ANote Musicu.
Katy Perry na nastupu u Meksiko Sitiju u aprilu ove godine | Theo Wargo/Getty Images
"Kada primimo tantijeme, raspodeljujemo iznose svim investitorima koji drže udela u relevantnom katalogu. Isplate se obično vrše mesečno, kvartalno ili polugodišnje, u zavisnosti od toga kada originalni distributer kataloga dostavi prihode i izveštaje", objašnjava Schena i dodaje da postoje dva potencijalna izvora priliva.
"Tantijemi, koji se periodično isplaćuju na osnovu performansi kataloga u vašem portfelju, i kao drugo, kapitalna dobit ili gubitak, koji može nastati ako odlučite da prodate svoj udeo na sekundarnom tržištu po drugačijoj ceni od one koju ste platili."
Kupovinom udela u više kataloga možete izgraditi diverzifikovani portfelj i ostvarivati tantijeme iz različitih žanrova, tipova prava i perioda objavljivanja. Isplate tantijema se automatski knjiže na vaš račun, a kapitalna dobit se realizuje tek kada odlučite da prodate svoje udele.
Kako sistem obezbeđuje sigurnost za investitore i vlasnike prava
Svaki katalog listiran na ANote Musicu dolazi sa strukturisanim podacima kako bi investitori mogli da analiziraju ključne karakteristike. "Za svaki listing prikazujemo performanse tantijema tokom vremena, učestalost isplata, internu stopu prinosa (IRR) zasnovanu na trenutnoj tržišnoj ceni i prethodno distribuiranim tantijemima, vrste prava i period listinga. Nakon kupovine udela, investitori mogu pratiti isplate tantijema direktno iz svog portfelja, uporediti dolazne isplate sa istorijskim trendovima i preuzeti detaljne izveštaje u bilo kom trenutku", objašnjava Schena.
Elton John je uz druge muzičare nedavno tražio reviziju sistema isplate tantijema za pesme u Ujedinjenom Kraljevstvu | Bonnie Cash/UPI/Bloomberg
On ističe da je glavna prednost ovog pristupa da se korisnicima ponudi transparentno i otvoreno okruženje za monetizaciju dela ili celog budućeg prihoda od tantijema, bez odricanja od umetničke kontrole ili autorskih prava. "Oni imaju koristi od tržišnog otkrivanja cena, a ne od privatnih, netransparentnih pregovora. Nakon listinga, vlasnici prava mogu pratiti performanse kataloga, a u specifičnim slučajevima mogu aktivirati i klauzulu o otkupu kako bi ponovo kupili udeo po maloj premiji i uklonili katalog sa liste."
Kada investirate u kreativnu imovinu, o ukusima se ne raspravlja
Tantijemi iz muzike direktno su povezani sa obrascima korišćenja, i poput svake kreativne imovine, podložni su promenama u navikama slušalaca ili promenama preferencija publike. "Ove fluktuacije su deo prirode ovog tržišta", kaže Schena i naglašava da ANote Music ne daje investicione savete. "Naša uloga je da pružimo jasne podatke i strukturu kako bi investitori mogli doneti informisane odluke."
Da bi podržali i pojednostavili iskustvo, objašnjava da su postavili skup internih mehanizama zaštite za investitore i vlasnike prava, poznat kao Investor Protection Programme (IPP).
"IPP kontinuirano nadgleda aktivnosti trgovanja na platformi kako bi otkrio potencijalne rizike. Program označava situacije sa niskom likvidnošću, kada volatilnost cena prelazi normalne granice, ili kada bi trgovina rezultirala vrlo niskim prinosom na osnovu nedavne istorije tantijema. Takođe nadgleda vrednovanje kataloga kako bi identifikovao transakcije koje značajno odstupaju od referentnih parametara."
Ipak, iako platforma pruža alate i mehanizme za smanjenje ili označavanje rizika, Schena je transparentan u tome da nijedan sistem ne može potpuno eliminisati rizike.
Više decenija stari albumi drže vrednost- Paul McCartney na poluvremenu Super Bowla 2005 | Jed Jacobsohn/Getty Images
Kako proceniti dugoročnu vrednost pesama koje se nude investitorima
Schena kaže da se fokusiraju na kataloge čiji se tantijemi uglavnom generišu iz pesama sa dokazanim rezultatima ili koje su već u zrelom životnom ciklusu.
"Pre listinga, svaki katalog prolazi kroz strukturisan proces provere. Analiziramo istorijske performanse tantijema, tj. koliko je katalog zaradio, koliko dosledno i sa kojim nivoom volatilnosti. Zatim ove rezultate upoređujemo sa tržišnim standardima, koristeći multiplikatore uobičajene u nedavnim industrijskim transakcijama. Specifični muzički indikatori takođe igraju ključnu ulogu, kao što su starost i upotreba pesama, raspodela prihoda po pesmama i kako katalog uklapa u tipičan životni ciklus muzičkih tantijema, posebno u pogledu stabilnosti dugotrajnog prihoda", precizira naš sagovornik.
Dodaje da je model vrednovanja zasnovan na godinama kvantitativnog istraživanja i analize muzičkih transakcija i redovno se ažurira kako bi odražavao aktuelne tržišne uslove. "Koristimo ga za definisanje referentnog raspona cena za svaki listing.
Nakon procesa vrednovanja, koji je uvek kolaborativan sa vlasnicima prava i odražava njihove interese, utvrđuje se početna cena za listing. Međutim, konačna cena se određuje tržištem kroz aukcije i aktivnosti trgovanja na sekundarnom tržištu."
Spotify je nedavno imenovao koizvršne direktore dok Daniel Ek prelazi na mesto predsednika | David Paul Morris/Bloomberg
Koji su troškovi
Schena kaže da je naknada, konkretno na njihovoj platformi, četiri odsto ako su akcije prvobitno kupljene putem aukcije, odnosno osam odsto ako su kupljene na sekundarnom tržištu. Ova naknada se odbija od primljenih tantijema i ograničena je na maksimalno 0,5 odsto vrednosti kataloga po isplati.
Naš sagovornik je uveren u glasnu budućnost investicija u muzičke tantijeme u narednih pet godina. Prvenstveno podsticaj vidi u nastavku rasta striminga: "Pogledajte nedavne performanse Spotifya i konstantan rast broja pretplatnika, posebno na tržištima u razvoju." Osim toga, striming generiše transparentne i merljive podatke o upotrebi, što je ključno za analizu performansi kataloga i čini ovu klasu imovine pristupačnijom i razumljivijom investitorima.
"AI takođe može otvoriti nove izvore prihoda, posebno kroz licenciranje postojećih pesama platformama veštačke inteligencije. Ovo je još uvek u ranoj fazi i zavisi od regulative i prihvatanja, ali potencijal postoji", zaključuje Schena.