text size
Kongres Sjedinjenih Američkih Država (SAD) najmanje osam godina pokušava i uglavnom ne uspeva da napravi poseban set pravila za digitalnu imovinu i tržišta na kojima se njome trguje. Vredi se zapitati u kojoj meri je to uopšte bilo opravdano.
Poslednji pokušaj, Zakon o jasnoći (engl. Clarity Act) od 635 strana, propao je ovog meseca zbog pokušaja da se ograniči sukob interesa među federalnim zvaničnicima. Neuspeh zakona bio je udarac za industriju, koja je lobirala kod zakonodavaca i davala im novac u nadi da će dobiti novi pravni okvir za tokene zasnovane na blokčejnu i poslovne modele.
Zašto je preduzetnicima u kripto-industriji toliko bilo stalo do toga? Na kraju krajeva, čak i bez jedinstvenog regulatornog okvira - i uprkos reputaciji industrije usled hakovanja, prevara i drugog problematičnog ponašanja - ukupna tržišna vrednost kriptovaluta na spot tržištu u svetu je porasla iznad 2,8 biliona dolara, dok je obim trgovanja ugovorima o kripto-derivatima prošle godine dostigao gotovo 86 biliona dolara.
Opširnije
Šta će investitori kupovati na srpskoj platformi za tokene?
Platforma još nema rok za početak rada, a Beogradska berza tek bira prve proizvode, kaže izvršni direktor Lazo Ostojić.
15.09.2026
Tri načina kako srpske firme mogu da iskoriste digitalnu imovinu
Dok većina kompanija i dalje ne pridaje naročit značaj digitalnoj imovini ili je proučava sa distance, hrabriji igrači već je koriste da unaprede likvidnost, pristupe inostranim tržištima i otvore nove izvore prihoda.
29.10.2025
Šta pokreće puls kripto-tržišta, osim cene bitcoina
Dok cena izvorne kriptovalute ostaje težište u većini izveštaja o digitalnoj imovini, analitičari skreću pažnju na to da ovaj indikator nije jedini koji treba posmatrati.
03.07.2025
Sve što domaći kripto-biznismeni ne mogu u Srbiji - mogu u Dubaiju
Dok Srbija i ostatak regiona traže balans između kontrole i inovacija, Ujedinjeni Arapski Emirati postaju novo uporište za osnivače kripto-firmi sa ovih prostora.
26.05.2025
Razlog je to što industrija zna da njena budućnost nije u špekulativnoj pomami za novčićima. Da bi postale deo glavnih finansijskih tokova i stekle široku podršku javnosti, kripto-kompanije moraju da ponude poznate finansijske usluge poput kredita, plaćanja i trgovanja hartijama od vrednosti - a njihov softver u tom pogledu zaista može da donese velike prednosti, uključujući trenutno poravnanje transakcija i automatsku isplatu kamata.
Procenat odraslih Amerikanaca koji su rekli da su koristili kriptovalute prošle godine | Bloomberg
Lideri industrije tvrde da blokčejn startapovi, uključujući decentralizovane berze i brokerske kuće, ne mogu da ispune - ili da se pod ravnopravnim uslovima takmiče u okviru davno uspostavljenih propisa koji se primenjuju na takve aktivnosti. Oni žele zakonodavstvo posebno prilagođeno kriptovalutama, koje bi donelo jednostavnija pravila i manje birokratije.
Na prvi pogled, taj argument zvuči razumno. Ipak, do sada je postalo jasno da tehnologija kriptovaluta nije toliko nespojiva sa postojećim zakonima o bankarstvu i hartijama od vrednosti. Startapovi koji se bave digitalnom imovinom dobili su bankarske dozvole, licence za brokersko-dilerske poslove, pa čak i, u slučaju kompanije Kraken Financial, ograničeni glavni račun kod Federalnih rezervi. U međuvremenu, tradicionalne banke, brokersko-dilerske kuće i berze menjaju način poslovanja kako bi uvele mogućnosti blokčejna, pojednostavljujući procese poput upravljanja kolateralom.
Uopšteno govoreći, bankarski depozit ili akcija ne bi trebalo da budu drugačije regulisani samo zato što se tehnologija na kojoj se zasnivaju razlikuje. Tamo gde postoje sive zone, komisija za hartije od vrednosti (engl. Securities and Exchange Commission) i komisija za trgovinu robnim fjučersima (engl. Commodity Futures Trading Commission) mogu da sarađuju - što već čine - kako bi omogućile ograničena izuzeća ili regulatorna testna okruženja za ispitivanje inovativnih proizvoda i usluga.
Naravno, propisi mogu biti osporeni pred sudom ili ukinuti odlukom budućih administracija. To je u redu. I dalje je daleko od jasnog da većina poslovanja zasnovanog na blokčejnu rešava više problema nego što ih stvara, dok decentralizovane berze i brokerske kuće imaju loš rezultat kada je reč o zaštiti imovine klijenata. Da li zaista ima smisla dati im zakonske prednosti u odnosu na tradicionalne berze i brokerske kuće?
Bilo bi bolje da komisija za hartije od vrednosti i komisija za trgovinu robnim fjučersima nastave da daju ograničena izuzeća za nove primene ove tehnologije, kako bi regulatori mogli da prate ranjivost poslovanja na hakovanja i prevare - i da vide da li ono donosi stvarnu korist. Za sada bi Kongres trebalo da se usredsredi na to da regulatorima obezbedi resurse koji su im potrebni za adekvatan nadzor nad ovim novim poslovnim modelima.
Mnogi u industriji žalili su zbog neuspeha Zakona o jasnoći, ali ne i svi. Michael Saylor, suosnivač kompanije Strategy Inc. i istaknuti zagovornik bitcoina, pozvao je industriju da naredne dve godine, dok je i dalje na vlasti administracija koja joj pruža podršku, iskoristi za pokazivanje javnosti da može da ponudi korisne proizvode po nižim troškovima. "Najsigurniji put napred jeste da stvaramo proizvode koji oduševljavaju korisnike i da ih široko ponudimo", rekao je.
To je pravi pristup. Čak i nakon gotovo dve decenije eksperimentisanja, korist kripto-industrije za američku javnost i dalje je daleko od očigledne. Na osnovu dosadašnjih rezultata, nema potrebe da joj Kongres daje poseban tretman.