Sjedinjene Američke Države su ove godine na putu da izvuku više nafte nego ijedna druga država u istoriji, dok predsednik Donald Trump punim kapacitetom svoje administracije sprovodi politiku snažne podrške fosilnim gorivima, uz istovremeno povlačenje podrške vetru i solarnim elektranama.
U prvih deset meseci mandata Trump je delovao izuzetno brzo: ukinuo je niz klimatskih pravila, zakočio projekte čiste energije, oživeo davno predložene naftovode, odobrio izgradnju ogromnih novih LNG terminala i pokrenuo postupke za otvaranje dodatnih kopnenih i morskih područja za bušenje. Istovremeno je obećao da će sniziti cene električne energije i spustiti cenu benzina ispod dva dolara po galonu.
Sve je to deo predsednikovog cilja postizanja američke "energetske dominacije", kroz maksimalno povećanje domaće proizvodnje i korišćenje energije kao geopolitičkog alata.
Opširnije
Dolar jača, nafta i zlato rastu zbog napetosti oko Venecuele
Dolar je blago ojačao, a američke državne obveznice su smanjile nedavne dobitke pošto razočaravajući podaci o zapošljavanju u SAD nisu značajno ojačali argumente za dodatna smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi.
17.12.2025
Trump naredio blokadu venecuelanske nafte
Donald Trump je naredio blokadu sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje, čime Vašington dodatno pojačava pritisak na režim Nicolasa Madura.
17.12.2025
Svetske solarne instalacije 2026. doživeće prvi pad u istoriji
Rast solara ulazi u fazu usporavanja nakon godina snažne i ubrzane ekspanzije.
21.12.2025
Trumpov put prema AI dominaciji koče njegovi sopstveni udari na OIE
Trumpova administracija ubrzava izgradnju energetski zahtevnih data centara i proglašava ih pitanjem nacionalne bezbednosti. Istovremeno, postavlja nove prepreke za razvoj solarnih i vetro elektrana.
07.12.2025
"Rešavanje energetske krize Joea Bidena prioritet je predsednika Trumpa od prvog dana", rekla je Taylor Rogers, portparolka Bele kuće. "Snižavanje cena energije za američke porodice i preduzeća ostaće jedan od glavnih fokusa predsednika Trumpa i u novoj godini".
Evo kako to zasad izgleda u praksi.
Energetska proizvodnja
Proizvodnja nafte je ove godine ponovo dostigla rekorde i u septembru premašila 13,8 miliona barela dnevno. Taj rast nastavlja se na trend koji je počeo godinama pre Trumpovog povratka u Belu kuću, a traje zahvaljujući tome što proizvođači iz svake nove bušotine izvlače sve više.
Rekorde obara i proizvodnja prirodnog gasa, koja je 30. novembra dostigla 114 milijardi kubnih stopa (3,23 milijarde kubnih metara) dnevno, podaci su Bloomberg New Energy Financea. Prema najnovijoj prognozi američke Agencije za energetske informacije (EIA), ovogodišnja proizvodnja trebalo bi da bude 4,6 odsto veća nego 2024.
Iako se taj rast uklapa u Trumpovo obećanje o "oslobađanju" američke nafte i gasa, analitičari ističu da je reč pre svega o tržišnim kretanjima i rastu produktivnosti industrije, a ne direktnom rezultatu vladinih intervencija.
Proizvodnja nafte u SAD dostigla novi rekord za vreme Trumpovog mandata | Bloomberg
"Može se reći da je podsticajna retorika Trumpove administracije pomogla, ali najveći deo zasluga za rast proizvodnje nafte i gasa leži u cenama sirove nafte i sposobnosti industrije da stalno povećava efikasnost", rekao je Bob McNally, predsednik Rapidan Energy Groupa i bivši savetnik u administraciji Georgea W. Busha.
Velik deo rasta dolazi iz polja škriljaca koja su u protekle dve decenije preoblikovala američki energetski sektor, uključujući Permski bazen u Teksasu i Novom Meksiku, Bakken u Severnoj Dakoti i Eagle Ford u južnom Teksasu.
Trumpova administracija istovremeno predlaže otvaranje novih područja uz obale Kalifornije, Floride i Aljaske za bušenje nafte i gasa, u okviru plana koji bi znatno proširio prodaju koncesija. Ipak, ostaje neizvesno da li će to rezultirati stvarnim povećanjem proizvodnje. Naftne kompanije zasad pokazuju ograničen interes za istraživanja van Meksičkog zaliva, zbog neizvesnih izgleda i snažnog otpora javnosti. Pored toga, rast proizvodnje u poljima škriljca se usporava. EIA procenjuje da će se američka proizvodnja sirove nafte iduće godine smanjiti za oko 0,6 odsto, na 13,5 miliona barela dnevno.
Benzin
Cene benzina još nisu pale ispod dva dolara po galonu, što je Trump obećavao u kampanji. Ipak, s prosečnom cenom od oko 2,91 dolara po galonu, Amerikanci danas plaćaju manje nego pre godinu, a cene su na nacionalnom nivou najniže u poslednje četiri godine.
Iako Bela kuća za to preuzima zasluge, malo je dokaza da je Trump imao presudnu ulogu. Globalna tržišna kretanja glavni su faktor koji određuje cenu goriva, a predsednici generalno imaju ograničen uticaj.
"U osnovi nije bilo nikakvog uticaja Trumpovih politika na cene benzina", rekao je Patrick De Haan, šef tima za analize tržišta nafte u GasBuddyju. "Olakšavanje bušenja i novih istraživanja traje mnogo duže nego što većina ljudi očekuje, da bi imalo stvaran uticaj na cene."
Ipak, postoje naznake posrednog uticaja. Najveći faktor u ceni benzina je cena sirove nafte, koja je ove godine pala za više od 20 odsto i pala na najniže nivoe od 2021. godine.
Benzin je ove godine pojeftinio u SAD | Bloomberg
Jedan od najvećih padova cena desio se početkom aprila, kada su terminski ugovori potonuli na četvorogodišnji minimum nakon što je Trump najavio sveobuhvatne carine povodom tzv. "dana oslobođenja" (Trump je tako nazvao 2. april 2025, odnosno dan kada je najavio i počeo da uvodi širok paket novih carina, prim. prev.). Nekoliko sati nakon objave, Saudijska Arabija zatražila je utrostručenje planiranog povećanja proizvodnje nafte u maju, doprinevši dodatnom padu cena.
Da li je tajming bio slučajan? Zvaničnici u Vašingtonu i Rijadu razgovarali su u danima koji su tome prethodili, rekao je tada izvor za Bloomberg.
Prirodni gas
Trump je ispunio predizborno obećanje i već prvog dana mandata ukinuo moratorijum na odobravanje izvoza gasa. Od tada je Ministarstvo energetike odobrilo tri velika projekta, među njima i planirani LNG terminal CP2 u Luizijani kompanije Venture Global LNG, koji bi pri punom kapacitetu mogao da proizvodi do 28 miliona tona godišnje.
Prethodna blokada proizašla je iz protivljenja ekoloških organizacija, predvođenih aktivistom Billom McKibbenom, koji je učestvovao i u blokiranju naftovoda Keystone XL. Pauza je prisilila kompanije poput Energy Transfera i Commonwealth LNG-a da uspore rad na projektima vrednim više milijardi.
Ugalj
Ugalj, koji Trump u prvom mandatu nije uspeo da oživi, ovoga puta beleži vrlo dobru godinu. Potrošnja u SAD trebalo bi da dostigne oko 448 miliona američkih kratkih tona (oko 406 miliona evropskih tona, prim. prev.), što je oko 37 miliona tona (oko 33,57 miliona evropskih tona, prim. prev.) više nego 2024. godine, prema podacima EIA koje je prikupio Bloomberg. Uprkos tome, potražnja je i dalje oko 60 odsto niža nego na vrhuncu 2007. godine.
Ugalj beleži jako dobru godinu | Bloomberg
I ovde je pre svega reč o tržišnim okolnostima, a ne o nekoj novoj renesansi uglja. Potražnja je 2025. porasla najviše zbog neuobičajenih vremenskih prilika početkom godine. Ipak, Trump može preuzeti zasluge za ugalj koji se troši u elektrani snage 1,4 gigavata u Mičigenu, koja je trebalo da bude zatvorena krajem maja, ali je Ministarstvo energetike izdalo nalog da nastavi s radom.
Trump, koji ugalj predstavlja kao ključni izvor energije za elektroenergetsku mrežu iako više zagađuje i trpi snažnu konkurenciju u vidu prirodnog gasa i obnovljivih izvora, verovatno doprinosi tome da taj energent postane isplativiji.
Među merama koje je njegova administracija preduzela jesu izuzeća termoelektrana na ugalj od propisa za zaštitu životne sredine, zaustavljanje planiranog zatvaranja starijih postrojenja i otvaranja miliona hektara federalnog zemljišta za zakup ležišta uglja. To verovatno neće vratiti uglju značaj koji je imao, ali bi moglo barem privremeno da zaustavi njegov dugoročni pad u trenutku kada potražnja za električnom energijom snažno raste. EIA očekuje da će proizvodnja električne energije iz uglja ove godine porasti za oko 10,52 odsto, na 412,6 miliona tona s prošlogodišnjiih 373,3 miliona.
Potrošnja uglja u SAD na putu oporavka ove godine | Bloomberg
Cene električne energije
Trump je obećao da će prepoloviti cene električne energije u roku od godinu dana od stupanja na dužnost. Umesto toga, one su porasle zbog snažnog rasta potražnje. Na nacionalnom nivou, prosečna maloprodajna cena električne energije u septembru je porasla za 7,4 odsto, na rekordnih 18,07 centi po kilovat-satu, što je najveći rast od decembra 2023. godine, pokazuju najnoviji zvanični podaci. Cene za domaćinstva porasle su još više, za 10,5 odsto između januara i avgusta 2025, što je jedno od najvećih povećanja u više od decenije, pokazuju podaci Nacionalnog udruženja direktora programa energetske pomoći.
Sve upućuje na to da će snažan rast cena električne energije biti jedno od ključnih pitanja na izborima za Kongres sredinom sledeće godine. Demokrate, koji su kampanju gradili na obećanjima o smanjenju računa za energiju, pobedili su na važnim izborima u Nju Džersiju, Virdžiniji i Džordžiji.
Cene električne energije u SAD nastavljaju da rastu pod Trumpom | Bloomberg
Naftovodi
Predsednik Trump je ove jeseni ostvario pobedu na severoistoku zemlje, nakon što su Njujork i Nju Džersi u novembru odobrili dozvole za dugo blokirani projekat naftovoda kompanije Williams Cos. Projekt Northeast Supply Enhancement, koji bi trebalo da dovede više prirodnog gasa iz Pensilvanije na područje Njujorka, ponovno je pokrenut prošlog proleća, nakon što je guvernerka Njujorka Kathy Hochul poručila da neće blokirati projekt ako prođe nezavisnu reviziju i ispuni sve zakonske uslove. Zauzvrat, Trump je dopustio nastavak izgradnje vetroelektrane u moru kod Long Ajlenda.
Obnovljivi izvori
Trump već dugo kritikuje ono što naziva "zelenom novom prevarom" i sistematski sprovodi obećanja o ukidanju politika usmerenih na borbu protiv klimatskih promena i podsticanja energije bez emisije štetnih gasova.
Napadi administracije na vetar i sunce uključivali su povlačenje dozvola za projekte, zaustavljanje radova na vetroparkovima, vrednim više milijardi, u federalnim vodama, nametanje standarda koji praktično onemogućavaju razvoj novih obnovljivih projekata na federalnom zemljištu i ukidanje milijardi dolara podrške za projekte čiste energije koje je odobrila administracija bivšeg predsednika Joea Bidena. Osim toga, Trumpov ključni poreski i budžetski zakon, kolokvijalno nazvan "One Big Beautiful Bill Act" (Veliki divni zakon, prim. prev.), ukinuo je izdašne poreske olakšice za električna vozila i projekte vetra i sunca, uz druge izmene podsticaja koje projekte čiste energije čine manje isplativim.
Bloomberg
Deregulacija
Bela kuća krenula je u razgradnju energetskih i klimatskih propisa iz Bidenovog perioda, ali velike promene zahtevaju vreme. Prepisivanje saveznih propisa uključuje javne rasprave, ekološke procene, analize troškova i saglasnost više institucija.
Trump je već ukinuo nekoliko standarda za uštedu energije koji su se odnosili na frižidere, bojlere i tuševe. Pokušaji povlačenja opsežnijih propisa o zagađenju za elektrane i vozila, kao i ograničavanja ovlašćenja države da reguliše klimatske efekte, još su u toku.
"Rastavljaju taj okvir što brže mogu", rekao je Michael Burger, izvršni direktor Sabin centra za pravo klimatskih promena pri Pravnom fakultetu Univerziteta Kolumbija. "Ova administracija u kraćem vremenu nego ijedna prethodna pokušava da ukine propise ovakvog opsega i važnosti."