Administracija Donalda Trumpa obećala je Venecuelancima ekonomski prosperitet nakon uklanjanja Nicolása Madura sa vlasti. Međutim, život je u dva meseca od tada postao još teži.
Proizvodnja nafte u toj petrodržavi pala je za 21 odsto na 780.000 barela dnevno u januaru, dok je izvoz naglo opao, čime je ograničen priliv prekopotrebnih dolara koje mnogi Venecuelanci inače koriste umesto obezvređene lokalne valute. U međuvremenu, aukcije dolara koje je uvela administracija uz podršku SAD kritikovane su kao prespore i netransparentne.
To je pomoglo da godišnja inflacija ubrza na oko 600 odsto u februaru, sa 475 odsto u decembru, što pokazuje kako nedostatak dolara pojačava pritiske na rast cena i dodatno otežava život Venecuelancima koji zarađuju mizerno niske i stagnirajuće plate.
Opširnije
Kakva budućnost čeka venecuelansku naftu
Venecuelanska naftna industrija je u rasulu, a da bi vratila staru slavu, bilo bi joj, prema procenama, potrebno 100 milijardi dolara, pod uslovom da najveće naftne kompanije uopšte žele da se prihvate tako rizičnog posla obnove.
13.03.2026
Opstanak najbogatijih - svi hrle u Davos zbog potresa koje je izazvao Trump
Američki predsednik Donald Trump uzdrmao je globalnu ekonomiju onakvu kakvu je poznaju u Davosu, švajcarskom odmaralištu koje je sinonim za bogatstvo i moć. Sada svi hrle u Davos kako bi zaštitili i progurali svoje interese u njegovom novom svetu izrazite neizvesnosti.
19.01.2026
Geopolitika ponovo diktira cenu nafte - Iran važniji od Venecuele
Tekuća godina počela je burno za trgovce naftom. Prvi potres na tržištu dogodio se kada je američka administracija uhapsila lidera Venecuele Nicolasa Madura, a potom poručila da SAD planiraju da kontrolišu buduću prodaju venecuelanske nafte. Drugi potres došao je na krilima eskalacije nemira u Iranu, koji prete da promene proizvodnju i tokove sirove nafte.
13.01.2026
Sateliti otkrivaju zašto je venecuelanska nafta rizična igra
Satelitski snimci otkrivaju stanje naftne infrastrukture koje ne uliva poverenje investitorima.
12.01.2026
"Kada je reč o stvarnom, opipljivom napretku za obične Venecuelance, nema mnogo toga što bi se moglo pokazati", rekao je Phil Gunson, analitičar Međunarodne krizne grupe sa sedištem u Karakasu. "Inflacija je visoka, bolivar gubi vrednost, a ljudi i dalje zarađuju plate na nivou siromaštva", dodao je, misleći na lokalnu valutu.
Ovaj raskorak naglašava ključni test strategije Vašingtona: da li ublažavanje sankcija i preuzimanje kontrole nad prihodima od nafte mogu stabilizovati ekonomiju koja je više puta ponovo zapadala u nestašice i valutne potrese. Obećani oporavak zasad još nije stigao do domaćinstava.
Oko 80 odsto stanovnika kaže da se njihova ekonomska situacija nije poboljšala u prva dva meseca ove godine u poređenju sa 2025, pokazuje nedavna anketa kompanije Meganálisis. Iako mnogi očekuju da će se ekonomija i tržište rada poboljšati u narednih šest meseci, samo sedam odsto ispitanika do sada je prijavilo bilo kakvo poboljšanje.
"Većina promena odnosi se na osećaj: ljudi veruju da će za šest meseci biti u boljoj situaciji, ali nema ničega na šta biste mogli da pokažete prstom", rekao je Gunson.
Ipak, neki analitičari vide razloge za oprezni optimizam. Prihodi od nafte mogli bi gotovo da se udvostruče u drugoj polovini godine, što bi potencijalno moglo da podstakne rast potrošačke tražnje od 17 odsto, smatra Luis Vicente León, predsednik karakaske agencije za istraživanje javnog mnjenja i konsultantske kuće Datanálisis.
"Poboljšanje se najpre događa u glavama ljudi, a tek onda u njihovim novčanicima", napisao je León na mreži X. "Danas više od 75 odsto Venecuelanaca veruje da će se njihova ekonomska situacija uskoro poboljšati, ali se to očekivanje još ne odražava u prihodima ili ekonomskoj aktivnosti, koja je i dalje obeležena inflacijom, devalvacijom i razlikom između deviznih kurseva."
Bloomberg
Do sada je privremena vlada Delcy Rodríguez preuredila višedecenijski nacionalistički zakon o ugljovodonicima, dajući vlastima diskreciono pravo da prilagođavaju poreze i rudne rente kako bi privukle privatni kapital koji bi predsedniku SAD Donaldu Trumpu bio potreban da poveća proizvodnju nafte u Venecueli na "nivoe kakvi nikada ranije nisu viđeni".
Administracija Rodríguez uvela je i novi zakon za oživljavanje rudarskog sektora, koji je postao uporište organizovanog kriminala i ekološke degradacije nakon što je država pre nekoliko decenija zaplenila imovinu međunarodnih kompanija. U nastojanju da se obnovi poverenje investitora u zemlju, američki ministar energetike Chris Wright i ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum nedavno su posetili Karakas.
Za mnoge se frustracija pre svega odnosi na plate. Zvanična minimalna zarada nije promenjena od 2022. godine i iznosi 130 bolivara, što je oko 30 centi po zvaničnom kursu. Taj iznos se uglavnom smatra simboličnom, jer se radnici oslanjaju na dodatne poslove i doznake iz inostranstva kako bi preživeli. Većina ispitanika navela je da bi minimalna plata koja omogućava pristojan život trebalo da iznosi između 200 i 400 dolara mesečno. Mesečni trošak osnovne potrošačke korpe za petočlanu porodicu iznosi 677 dolara, prema podacima istraživačke grupe Cendas iz Karakasa.
"Izazov je ogroman", rekao je León. "Venecuela je prošla kroz godine u kojima su mnogi proizvodni lanci bili prekinuti, a ključna generacija je emigrirala. Obnova tih kapaciteta zahtevaće vreme."
Javni pritisak raste. Protesti su u januaru porasli za 53 odsto, od čega je oko 50 bilo povezano sa radničkim zahtevima, prema podacima lokalne organizacije civilnog društva koja prati demonstracije. Radnici i penzioneri organizovali su u četvrtak proteste širom zemlje, tražeći veće plate i penzije kako bi nadoknadili rastuće troškove života. Pridružili su im se studenti i drugi građani, testirajući toleranciju nove administracije prema neslaganju.
Nedostatak dolara takođe je izobličio novouspostavljeni sistem deviznog kursa. Program zasnovan na aukcijama, uveden ubrzo nakon hapšenja Madura, raspodeljuje prihode od prodaje dolara preko privatnih banaka, koje zatim prodaju valutu kompanijama.
"Venecuela politički napreduje nešto brže nego ekonomski", rekao je Alejandro Grisanti, direktor konsultantske kuće Ecoanalítica. "Proces mora da se ubrza jer, iako su aukcije donekle olakšale situaciju na deviznom tržištu, one definitivno nisu rešenje."
Banke navode da prodaju dolare po prosečnom kursu blizu 500 bolivara za dolar, iznad zvaničnog kursa, ali i dalje niže od oko 600 bolivara na paralelnom tržištu. Međutim, mnoge kompanije koje kupuju dolare u zvaničnom sistemu zapravo plaćaju mnogo više cene, slične onima na nezvaničnom tržištu, prema rečima ljudi upoznatih sa situacijom. Ostaje nejasno kako vlada raspodeljuje dolare i kojim sektorima daje prioritet, dodali su ti izvori.
Zbog nedostatka transparentnosti, kompanije i pojedinci pribegavaju kupovini dolara na paralelnom tržištu po višim cenama. To smanjuje profitne marže i povećava neizvesnost, jer su preduzeća dužna da cene obračunavaju po nižem, zvaničnom kursu koji objavljuje centralna banka.
"Imajući to u vidu, inflacija će verovatno ostati povišena u kratkom roku dok se ponuda dolara ne poveća i dok se devizni kursevi ne približe", napisala je analitičarka JPMorgana Katherine Marney u istraživačkoj belešci, dodajući da se sredinom 2024. godine, "kada je Venecuela mogla slobodno da izvozi naftu", kurs stabilizovao i godišnja inflacija pala na 35 odsto.
Venecuelanci su možda previše optimistični, ocenio je Eduardo Fortuny, direktor konsultantske kuće Dinámica Venezuela iz Karakasa, tokom investicione prezentacije u Bogoti početkom marta. Tamo su predstavnici biznisa istakli brojne prilike, od zdravstva do industrije čelika. "Ovo je trenutak", rekao je jedan od njih, "promene će se postepeno događati".
Sudeći prema anketama i protestima, Venecuelanci se možda umaraju od čekanja. "Toliki optimizam može da se pretvori u frustraciju", rekao je Fortuny. "Venecuelanske porodice očekuju značajan rast prihoda. Dve od tri sada kažu da očekuju povratak svojih rođaka iz inostranstva, događaje za koje znamo da će se desiti, ali još ne znamo na koji način."