Srbija se našla u složenoj situaciji oko Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije koja je ključna za snabdevanje gorivom u zemlji: ruski vlasnici ne pokazuju entuzijazam po pitanju prodaje svog dela, dok se zvanični Beograd suočava sa narastajućim pritiskom sa Zapada da anulira ruski uticaj u kompaniji, kako bi izbegao ozbiljne posledice američkih sankcija. Vremena ponestaje i pojedina očekivanja idu u smeru da bi rafinerija u Pančevu već ove nedelje mogla da prestane da radi.
Viši ekonomista Svetske banke za Srbiju Lazar Šestović izjavio je u ponedeljak da aktuelna situacija u vezi sa NIS-om nosi potencijalno ozbiljne fiskalne rizike za državni budžet.
On je na prezentaciju novog pregleda javnih finansija Srbije naveo da prodaja derivata u zemlji ne bi trebalo da utiče na državne prihode od poreza na dodatu vrednost (PDV) i akciza, jer se ti porezi naplaćuju bez obzira na to ko je distributer. Međutim, ono što bi, prema njegovim rečima, moglo biti gubitak za budžet jeste izostanak poreza na dobit koji NIS redovno uplaćuje svake godine i koji predstavlja značajan izvor prihoda, pre svega u 2026, a delimično već i u 2025.
Opširnije
ADNOC i NIS - ko je emiratski gigant o kome se priča
U jeku sve jačih američkih sankcija prema ruskim naftnim kompanijama, firma ADNOC našla se u centru pažnje srpske javnosti, nakon nezvaničnih navoda da bi upravo ona mogla biti potencijalni kupac ruskog paketa akcija u Naftnoj industriji Srbije.
20.11.2025
Trumpove sankcije potkopavaju Putinov uticaj na Balkanu
Vlada Bugarske odlučila je da preuzme kontrolu nad postrojenjem Neftohim na Crnom moru i celokupnom lokalnom imovinom Lukoila.
20.11.2025
Tabaković: Upozoreni smo zbog NIS-a, o specijalnoj operaciji ne govorim
Narodna banka Srbije dobila je upozorenje o mogućnosti uvođenja sekundarnih sankcija zbog rada sa već sankcionisanom Naftnom industrijom Srbije, saopštila je guverner Jorgovanka Tabaković.
19.11.2025
Mol bi mogao da preuzme deo akcija NIS-a, kaže Szijjártó
Ministar spoljnih poslova Mađarske Péter Szijjártó izjavio je da bi mađarska naftna kompanija Mol mogla da preuzme deo Naftne industrije Srbije, koja je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog ruskog vlasništva.
13.11.2025
"Dalji efekti zavisiće od scenarija koji će se realizovati, odnosno da li će se uvoziti gotovi derivati ili sirova nafta za preradu. Zbog toga je u ovom trenutku teško dati preciznu procenu ukupnog uticaja", rekao je Šestović.
Bloomberg
Kako je istakao, situacija sa NIS-om je zabrinjavajuća, ali je pod kontrolom pošto je država spremna da reaguje ukoliko se rizici materijalizuju. "Pozitivno je to što država trenutno raspolaže visokim depozitima, preko četiri milijarde evra, što joj omogućava da reaguje ukoliko bude neophodno kroz eventualnu kupovinu dela NIS-a ili kroz interventnu nabavku naftnih derivata."
Šta kaže Narodna banka Srbije
Na uticaj dešavanja oko NIS-a osvrnula se i Narodna banka Srbije (NBS) u svom najnovijem izveštaju o inflaciji, ocenjujući da su produžena globalna neizvesnost, rast protekcionizma i izražene geopolitičke tenzije, uz društveno-
-politička dešavanja u Srbiji, uticali na to da njihova projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2026. sada iznosi 3,5 odsto.
"Pritom, zbog mogućih ograničenja u proizvodnji i izvozu prerađivačke industrije zbog stupanja na snagu sankcija OFAC-a NIS-u početkom oktobra, kao i zbog činjenice da bi EU mogla da smanji kvote za uvoz čelika iz Srbije, postoji rizik da bi privredni rast u 2026. mogao biti i niži od projektovanog", napominju centralni bankari.
Kako su podsetili, stupanjem na snagu sankcija onemogućen je uvoz sirove nafte putem naftovoda Janaf, kojim je domaća naftna rafinerija do sada nabavljala najveći deo ove sirovine. "Međutim, procenjuje se da zasad ima dovoljno rezervi sirove nafte za preradu i zadovoljavanje potreba na domaćem tržištu za naftnim derivatima. U osnovnom scenariju naše projekcije pretpostavili smo da će se u kratkom roku naći rešenje koje će omogućiti nastavak nesmetane proizvodnje i izvoza naftnih derivata."
Ipak, ukoliko se u kratkom roku ne bi našlo adekvatno rešenje i dođe do privremenog prekida ili smanjenja prerade nafte, to bi se odrazilo na aktivnost u prerađivačkoj industriji, s obzirom na to naftna industrija čini značajan deo prerađivačke industrije (oko sedam odsto).
"Pored direktnog efekta, u slučaju materijalizacije ovog scenarija javili bi se i određeni indirektni efekti. Jedan od negativnih indirektnih efekata materijalizovao bi se preko nešto nižeg prometa u trgovini na malo (budući da deo trgovine na malo obuhvata i prodaju naftnih derivata), a verovatno bi došlo i do određenog pada prometa u saobraćaju usled većih troškova poslovanja kompanija, jer bi nedostatak domaće proizvodnje naftnih derivata delom mogao biti nadomešten uvozom, ali verovatno po višoj ceni zbog povećanih logističkih troškova. Pored saobraćaja, viši troškovi energenata pogodili bi i druge proizvodne oblasti privrede (poljoprivredu, građevinarstvo, rudarstvo, energetiku), ali je ove efekte teško precizno kvantifikovati", kaže se u izveštaju NBS.
Posmatrano s rashodne strane, negativan efekat na BDP imao bi manji izvoz naftnih derivata i istovremeno veći uvoz, ali bi to delimično bilo kompenzovano nižim uvozom sirove nafte. "Očekujemo da bi u tom slučaju bili prisutni i indirektni negativni efekti na BDP preko nešto niže lične potrošnje zbog manjeg raspoloživog dohotka, kao i nižih investicija."
Ako bi zbog ograničenja u proizvodnji i izvozu prerađivačke industrije po osnovu smanjene proizvodnje nafte i osnovnih metala rast BDP-a u 2026. godini bio niži nego u osnovnom scenariju i iznosio tri odsto, to bi se odrazilo i na deficit tekućeg računa platnog bilansa, koji bi, zbog smanjenog izvoza naftnih derivata i čelika, a istovremeno povećanog uvoza naftnih derivata, u tom slučaju iznosio preko šest odsto BDP-a.
"Kada je reč o uticaju na inflaciju, povećan uvoz naftnih derivata, uz rast proizvođačke cene po osnovu većih logističkih troškova, verovatno bi se odrazio na nešto višu inflaciju nego u osnovnom scenariju preko više maloprodajne cene naftnih derivata. Prisutni bi bili i određeni indirektni efekti u oblastima proizvodnje s većim učešćem troškova goriva. Tako, na primer, ako bi se cena goriva povećala za 10 odsto, to bi za posledicu imalo direktan efekat na višu inflaciju za oko 0,6 procentnih poena nego u osnovnom scenariju", procenjuje centralna banka.
Ipak, niži raspoloživi dohodak delom bi kompenzovao te efekte kroz smanjenje tražnje, tako da NBS procenjuje da bi efekat iznosio oko 0,5 procentnih poena, a moguće je i ublažavanje ovih efekata, "s obzirom na to da država može privremeno da smanji akcize na gorivo ili da ih ne usklađuje s rastom inflacije, što je u periodima najvećih troškovnih pritisaka već primenjivano", zaključuje monetarna institucija.
Koliko ima rezervi
Vlada Republike Srbije u ponedeljak je održala vanrednu sednicu na kojoj je razmatrana energetska situacija u zemlji, ali se u zvaničnom saopštenju kratko navodi da u zemlji "ima dovoljno svih naftnih derivata", bez dodatnih detalja.
Tokom minulog vikenda, ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović naglasila je da su državne robne rezerve pune, da ima 185.804 tona dizela i 19.172 tone benzina. "Nove količine i dizela i benzina su već ugovorene, to su velike količine, one su u dolasku, mi očekujemo isporuke već tokom decembra, ali spremali smo se vredno i tokom prethodnih meseci i godina i povećali naše rezerve dizela za 70.600 tona, što je značajna količina. Pored ovih imamo i značajne količine rezervi u vojnim skladištima."
Dodala je da su informisani i o NIS-ovim rezervama. "Trenutno 89.825 tona dizela, kao i 53.648 tona benzina. Mi ćemo nadgledati NIS-ove rezerve, a o puštanju rezervi na tržište, odlučujemo mi kao država", napomenula je.
Bloomberg Adria
"Odgovor iz SAD očekujemo u narednih 24 do 48 sati", kazala je Đedović Handanović u nedelju.
Zemlja je pojačala uvoz naftnih derivata, dok je krajem prošlog meseca resorno ministarstvo prenelo da će NIS-ova rafinerija u Pančevu, sa zalihama nafte kojima raspolaže, nastaviće da radi do 25. novembra. Vladan Pavlović, analitičar Ipopema Securitiesa, jedan je od poznavalaca koji veruje da će rafinerija uskoro prestati da radi, ali i da će naftnih derivata biti i u narednim mesecima, zahvaljujući većem uvozu.
Tri meseca za pregovore o kupovini - ali zašto bi Rusija prodala
Posle više privremenih odlaganja američkih sankcija NIS-u, one su početkom oktobra stupile na snagu, uz jasnu poruku SAD da je trajna promena vlasništva jedino rešenje. Rusi, preko Gazprom Nefta i Gazpromove firme Intelligence, poseduju više od 56 odsto akcija naftne kompanije.
Licencom od 14. novembra sa rokom važenja do 13. februara 2026. godine, odobreni su pregovori akcionara i drugih zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture NIS-a, a preduzeće je u sredu saopštilo da je Kancelariji za kontrolu strane imovine (engl. Office of Foreign Assets Control - OFAC) Ministarstva finansija SAD podnelo novi zahtev za izdavanje posebne licence kojim se traži omogućavanje nesmetanog poslovanja kompanije, što je ključno za nastavak rada rafinerije.
Kako je Pavlović rekao u ranijim izjavama, nijedan ozbiljan fond ili kompanija neće kupovati NIS dok ne dobiju garanciju da sankcije neće važiti posle prodaje, a takvu garanciju SAD još nisu dale.
Na pitanje kako bi se transakcija ka ruskoj strani izvršila, sve i da se nađe kupac koji bi bio po volji Vašingtona, analitičar kaže da "plaćanje jeste moguće preko nekih banaka, ali u ovom slučaju bi bilo potrebno odobrenje od strane OFAC-a, baš kao i za Lukoil."
Bloomberg
Naime, kada je OFAC produžio Lukoilu licencu da do 13. decembra može da pregovara o potencijalnoj prodaji, naveo je da ako neka kompanija kupi imovinu Lukoila u inostranstvu, kupac ne sme da isplati novac ruskoj firmi. Odnosno, OFAC zahteva da se novac uplati na poseban račun koji će biti blokiran sve do ukidanja sankcija, što će reći da Lukoil svojim novcem od prodaje svoje imovine neće moći da raspolaže, sve dok je pod merama američke administracije. Time se pravi pritisak na Rusiju da završi rat u Ukrajini, sprečava se da novac odlazi u ovu zemlju kako, logikom američke administracije, Moskva tim novcem ne bi finansirala svoje vojne operacije.
"Zato Rusi neće ni prodati", ocenjuje sagovornik Bloomberg Adrije, razmatrajući opciju prodaje uz potencijalno zamrzavanja novca od prodaje do kraja sankcija. Mada su srpski zvaničnici preneli da je ruska strana spremna da prepusti NIS trećem licu, prema Pavlovićevom mišljenju, ne postoji jasna ekonomska logika da Rusija proda NIS i - da je ona to ciljala, dosad je svoj udeo već mogla prodati Srbiji, kako bi postigla najveću cenu.