Posle više od godinu dana otkako Narodna banka Srbije (NBS) nije menjala referentnu kamatnu stopu, analitičari očekuju da će troškovi zaduživanja ostati isti i posle sastanka centralnih bankara u četvrtak, uprkos značajnom padu inflacije u zemlji.
Predviđa se da će ključna stopa tako zadržati vrednost od 5,75 odsto, prema anketi ekonomista koju je Bloomberg sproveo od 5. do 7. novembra. To bi značilo 15. mesec zaredom kako NBS drži taj nivo. Podsetimo, prošlog meseca još jednom su zadržane i iste kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Treba reći da sednica izvršnog odbora NBS dolazi dan pošto je najnovija zvanična statistika pokazala da je inflacija u oktobru nastavila da pada, zabeleživši vrednost od 2,8 odsto, što je bilo nešto manje od vrednosti koju su očekivali ekonomisti.
Opširnije
Rast BDP-a Srbije dva odsto u trećem kvartalu
Gotovo u svakom tromesečju rast privrede Srbije nije mnogo odmakao od dva odsto.
31.10.2025
Banke u obavezi da pomognu klijentima u finansijskim teškoćama – šta donose najnovije olakšice
NBS uvodi trajni mehanizam zaštite građana koji zbog teških životnih okolnosti ne mogu redovno da izmiruju svoje obaveze.
15.10.2025
Novi kolateral u Srbiji - banke čekaju jači signal tržišta
Mada je u Srbiji nedavno probijen led u pogledu korišćenja investicionih jedinica fonda kao zaloga za kredit, čini se da banke koje posluju u zemlji zasad većinski posmatraju ovu mogućnost sa oprezom, oslanjajući se i dalje na, pre svega, tradicionalne oblike obezbeđenja poput nekretnina.
20.10.2025
Cena zlata na vrhuncu, NBS i dalje kupuje poluge
Rezerve zlata NBS su za samo dva meseca letos veće za jednu tonu i iznose 51,5 tona, a njihova vrednost dostiže 5,2 milijarde evra.
23.09.2025
EU ponovo dominira, azijske investicije u Srbiji usporavaju
Ulaganja iz Azije ove godine su drastično pala, i to nakon što su lane stala rame uz rame sa finansiranjima koja su došla iz Evropske unije.
03.10.2025
Prethodno je, kako napominje analitičar Bloomberg Adrije Rudi Lukačić, godišnja inflacija u septembru "pala naglo na 2,9 odsto, sa 4,7 odsto u avgustu, najpre kao posledica uvođenja mera zamrzavanja maloprodajnih marži". "Najveći doprinos tom padu došao je očekivano iz kategorije hrane i pića, gde su cene zabeležile pad od 4,5 odsto na mesečnom nivou. Uprkos usporavanju inflacijske dinamike, i dalje postoje značajne neizvesnosti vezane za buduće kretanje cena energije i prehrambenih proizvoda."
Septembarsko hlađenje potrošačkih cena na nivo ispod ciljane vrednosti od tri odsto, usledilo je, dakle, nakon što je srpska vlada usvojila uredbu o ograničenju trgovačkih marži od 1. septembra, u cilju smanjenja cena za više hiljada proizvoda u trgovinskim lancima u državi. Bazna inflacija je takođe usporila i u septembru je iznosila 3,9 odsto, uz usporavanje rasta cena i usluga i proizvoda unutar tog pokazatelja inflacije.
Prema tadašnjoj Bloombergovoj anketi, srednja projektovana vrednost za izveštaj o septembarskoj inflaciji bila je 4,5 odsto, što je bilo znatno više od očitane vrednosti. S druge strane, domaći stručnjaci su očekivali da će vladina uredba, kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na veliko i malo na 20 odsto i koja je više puta menjana, doneti rezultate po pitanju sniženja cena, navodeći da je ova državna mera bolje postavljena nego prethodna dva puta, kada su se sprovodile akcije "Bolja cena" i "Najbolja cena".
Paralelno sa pojeftinjenjima, "prosečne kamatne stope nastavljaju s padom", dodaje Lukačić.
Depositphotos
"Kamatne stope na nove dinarske kredite preduzećima pale su u septembru za 0,2 procentna poena, na nivo od 6,4 odsto. Kod građana, pad je bio još izraženiji, kamatne stope na dinarske kredite smanjene su za 0,5 procentnih poena, na 8,8 odsto. Istovremeno, nastavljen je i silazni trend kamatnih stopa na kredite u evrima i evroindeksirane kredite, što odražava visok nivo likvidnosti i dalje popuštanje finansijskih uslova u zemlji", pojašnjava on.
Međutim, prema Lukačićevim rečima, iako uslovi ukazuju na prostor za sniženje kamatne stope, postoje faktori koji bi mogli odložiti nastavak ciklusa monetarnog popuštanja.
"U oktobru su uvedene američke sankcije kompaniji NIS i neizvesno je kakav će to imati uticaj na cene energenata u četvrtom kvartalu. Osim toga, uticaj administrativnog zamrzavanja marži na maloprodajnom tržištu tek će se pokazati, a postoji opravdana bojazan da bi moglo doći do zatvaranja prodavnica", kaže analitičar.
Kako zaključuje, s obzirom na navedene rizike i ograničenu predvidljivost spoljašnjih faktora, "najverovatniji ishod je zadržavanje kamatne stope na trenutnom nivou".
Podsetimo, i iz same NBS su, tokom donošenja prethodne odluke o kamatama, naglasili da je i dalje neophodna opreznost u vođenju monetarne politike zbog toga što je neizvesnost u međunarodnom okruženju, iako manja nego u prvoj polovini godine, i dalje izražena. "Geopolitičke tenzije i dalje predstavljaju rizik za rast cena energenata. Iako se očekuje poboljšanje globalne poslovne klime u narednom periodu jer se režim carina stabilizovao, ostaje da se vidi kakve će biti konkretne posledice viših carina, imajući u vidu da je ove godine došlo i do povećanja trgovine u okviru priprema za njihovo stupanje na snagu."
Stručnjaci koje je anketirao Bloomberg vide da bi referentna kamatna stopa mogla ostati nepromenjena i na sledećem sastanku, zakazanom za 11. decembar. Prema njihovim predviđanjima, smanjenje troškova zaduživanja moglo bi da usledi početkom sledeće godine, pa se tako za januarski sastanak članova NBS očekuje da će doći do smanjenja ključne stope za 25 baznih poena.