Narodna banka Srbije (NBS) u četvrtak će verovatno zadržati referentnu kamatnu stopu na dosadašnjem nivou, kažu ekonomisti, dok Srbija teži da vrati inflaciju u okvire cilja centralne banke.
Analitičari Bloomberg Adrije tako očekuju da će posle sednice izvršnog odbora NBS ključna stopa ostati na 5,75 odsto, što bi bilo šesto uzastopno zadržavanje troškova zaduživanja na toj vrednosti, nakon što su prvi put postavljeni na tu vrednost u septembru 2024.
"Prema januarskim podacima vidimo da je inflacija na gornjoj granici cilja i ne daje prostor centralnoj banci da nastavi sa smanjenjem kamatnih stopa", kazala je analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.
Opširnije

NBS: Razgovaramo s NIS-om i bankama, država ima novca za otkup
NBS očekuje pozitivan ishod za NIS koji se nedavno našao na listi sankcija SAD, dok ostaje u pripravnosti i za potencijalni negativan scenario.
19.02.2025

NBS objasnila zašto se više isplati štedeti u dinarima nego u evrima
Šta je pokazala analiza centralne banke o štednji građana u dinarima i u evrima
19.02.2025

NBS ne popušta kočnicu, kamate ostale iste
Narodna banka Srbije je zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto peti mesec zaredom.
13.02.2025
Isti ishod sastanka predviđaju i analitičari Bloomberga.
Podsetimo, poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazali su da su u januaru potrošačke cene skočile za 4,6 odsto međugodišnje, što je blago odskakanje od okvira cilja od tri odsto ± 1,5 odsto. Podatke o februarskoj godišnjoj inflaciji RZS će objaviti u podne.
Na prošlomesečnom predstavljanju izveštaja o inflaciji predstavnici NBS su rekli da bi inflacija u zemlji u naredne dve godine trebalo da bude u granicama iskazanog cilja. "Inflacija bi početkom ove godine trebalo da se kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, pri čemu ne isključujemo mogućnost da se u nekom od meseci privremeno nađe i neznatno iznad te granice", naveo je tada viceguverner Željko Jović.
Sonja Nedić iz odeljenja za makroekonomske analize NBS nedavno je, govoreći za Bloomberg Adria TV, navela da je u januaru zabeležen nešto viši rast cena usluga. "U okviru toga imali smo poskupljenje komunalnih usluga - poskupela je voda u Beogradu, iznošenje smeća i još neke komunalne usluge po Srbiji. Takođe, zabeležen je rast cena interneta i to je isto bio jedan od vanrednih faktora", kazala je Nedić. Naglasila je da su, uz to, cene naftnih derivata postigle međugodišnji rast. Cene voća i povrća i dalje su na nešto višem nivou zbog prošlogodišnje suše. "Ali i određene kategorije prerađene hrane - tu pre svega mislimo na konditorske proizvode i kafu, koji beleže nešto viši rast usled rasta cena na svetskom tržištu, s obzirom na to da i kafa i kakao beleže rekordne vrednosti na svetskim tržištima." |
"Ako se osvrnemo na kreditni kanal, vidimo da on već pokazuje da je delimično oslobođen visokih kamatnih stopa. Kamatne stope na novoodobrene kredite stanovništvu i nefinansijskim pravnim licima smanjene su za 2,1 procentni poen međugodišnje, kada govorimo o dinarskim kreditima. To je značajno brže u odnosu na ono šta monetarna politika NBS predviđa (za samo 0,75 procentnih poena smanjena je referentna kamatna stopa u istom periodu)", istakla je Petrov Savić. Dodala je da su novoodobreni dinarski krediti u januaru povećani za 60 odsto međugodišnje, a u četvrtom kvartalu 2024. za oko 56 odsto.
Prema anketi NBS o kreditnoj aktivnosti banaka vidi se da banke za prvo tromesečje nameravaju da ublaže standarde za odobravanje kredita u domenu kamatne marže i privredi i stanovništvu, ali rast tražnje za kreditima vide samo od strane stanovništva.
Depositphotos
"Sve u svemu, kamatne stope se smanjuju, i dalje su relativno visoke, ali kreditna aktivnost uzima zamah. Generalno su uslovi za razvoj inflatornih pritisaka dobri, kako su i zarade porasle za oko devet odsto realno, posmatrano u 2024. godini. Povećana tražnja vidi se i u samom rastu kategorija diskrecione potrošnje, pa su cene u ugostiteljstvu u februaru 2025. zabeležile rast od 12,3 odsto međugodišnje", rekla je analitičarka Bloomberg Adrije.
S troškovne strane proizvođača, analitičari vide niske pritiske na inflaciju, kako su cene proizvođača za domaće tržište u februaru ove godine povećane za tek 1,1 odsto međugodišnje. "Uvozne cene su čak u blagom padu, -1,1 odsto međugodišnje u istom periodu, ali je tu i najveći rizik, kako se budu prenosili efekti svetskog uvođenja carina. Ne smemo zaobići ni trenutne nestabilne prilike na tržištu kapitala, što takođe doprinosi opreznosti NBS i odlaže dalje smanjenje kamatne stope", zaključila je Petrov Savić.
Kako je Bloomberg Adria već pisala, prilikom opreznog donošenja prošle odluke, izvršni odbor centralne banke prvenstveno se pozvao na uslove u međunarodnom okruženju. "O kompleksnosti tih uslova govori činjenica da je svetska inflacija još generalno visoka, dok je istovremeno privredni rast u mnogim zemljama i regionima relativno spor. Ipak, najviše zabrinutosti i dalje izaziva nepredvidivost makroekonomskih dešavanja u međunarodnom okruženju, pre svega rast geopolitičkih tenzija, jačanje protekcionizma i fragmentacije svetskog tržišta", ocenili su centralni bankari u februaru.