Pre tačno godinu dana, nemački birači izašli su na savezne izbore. Posle četiri godine vladavine socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, obeleženih visokom inflacijom, ekonomskom stagnacijom, energetskom krizom i ratom u Ukrajini, Nemci su glasali za povratak demohrišćanske vlasti pod savezom CDU-CSU.
Konzervativni blok, koji je posle višemesečnih pregovora uspeo da formira koaliciju sa poraženim socijaldemokratama, na čelo vlade doveo je kancelara Friedrich Merz, nekadašnjeg glavnog rivala dugogodišnje kancelarke Angela Merkel.
Opširnije
EU vidi da će SAD ublažiti uticaj carina na metale u narednim nedeljama
Evropska unija očekuje da bi administracija Donalda Trumpa u narednim nedeljama mogla da smanji obuhvat proizvoda koji podležu carini od 50 odsto na derivate čelika i aluminijuma, čime bi se ublažile tenzije u trgovinskim odnosima i delimično zaštitio prošlogodišnji sporazum koji je sada pod pritiskom sudskih i političkih previranja u SAD.
24.02.2026
EU možda zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD
Predsednik odbora za trgovinu Evropskog parlamenta predložiće da se privremeno obustavi proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i SAD sve dok administracija predsednika Donalda Trumpa ne dostavi jasne informacije o svojoj trgovinskoj politici.
22.02.2026
Kako nova etiketa Made in Europe može da ugrozi srpsku auto-industriju
Iako su se lideri Evropske unije na minulom neformalnom samitu saglasili da EU mora da spase svoju industriju, predlog francuskog predsednika Emmanuela Macrona da se to sprovede kroz označavanje proizvoda etiketom "Made in Europe“ (Proizvedeno u Evropi) i uz pristup "Kupujmo evropsko“ izazvao je podele među evropskom "dvadesetsedmoricom".
20.02.2026
Izborna borba u Mađarskoj: SAD, EU i video-trake
Neupućeni posmatrači sigurno su uvereni da je mađarska predizborna kampanja u samoj završnici, uzimajući u obzir koliko je postala žučna borba dva glavna rivala – mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog nekadašnjeg saradnika, a sada opozicionog lidera Petera Magyara.
18.02.2026
Sedamdesetogodišnji političar, bivši član uprave BlackRock Germany, koji sebe opisuje kao "pravog Evropljanina, uverenog transatlantistu i Nemca otvorenog prema svetu", suočen je sa teškim zadatkom oživljavanja industrije najveće evropske ekonomije, obnove posrnule nemačke vojske i modernizacije dotrajale infrastrukture.
U pojedinim oblastima čini se da je novi kancelar ostvario početne pomake. Nemačka privreda se prošle godine delimično oporavila nakon pada u 2023. i 2024, uz rast od svega 0,2 odsto. Ove godine očekuje se ubrzanje na oko jedan odsto, pre svega zahvaljujući velikom paketu javnih investicija u ukupnom iznosu od 500 milijardi evra tokom 12 godina. Budžetom za 2026. predviđa se 127 milijardi evra javnih ulaganja, gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Prema podacima osiguravajuće grupe Coface, fiskalni podsticaji mogli bi doprineti rastu od 0,7 odsto.
Coface ističe da će efekti investicionog programa najviše zavisiti od njegove primene. "Stopa apsorpcije sredstava u 2024. i 2025. kretala se između 75 i 80 odsto, što ukazuje na rizike u sprovođenju. Dugoročni uticaj na potencijalni rast biće ograničen, jer je deo sredstava namenjen tekućoj potrošnji, a ne strukturnim investicijama."
Reforme novog kancelara
Masivni infrastrukturni podsticaj već počinje da se preliva u najveću evropsku ekonomiju, sa 24 milijarde evra isplaćenih do početka ove godine, dok su stotine milijardi u pripremi. Dodatni impuls očekuje se od rasta izdvajanja za odbranu, jer bi Berlin ove godine trebalo da izdvoji oko 108 milijardi evra za vojni budžet.
Prema ministarstvu privrede, oko dve trećine procentnog poena ovogodišnjeg rasta poticaće iz državne potrošnje. Investitori su optimističniji nego u bilo kom trenutku od 2021, a industrijska proizvodnja u poslednjem kvartalu nadmašila je očekivanja ekonomista, izveštava Bloomberg.
"Efekti podsticaja razlikovaće se po sektorima. Građevinarstvo, koje je poslednjih godina beležilo pad aktivnosti, trebalo bi da ojača zahvaljujući većem obimu javnih infrastrukturnih projekata. Energetski intenzivne delatnosti dobiće ograničenu podršku kroz mehanizam ograničenja cena električne energije. Ugostiteljski sektor je već imao koristi od smanjenja stope PDV-a, što je delimično ublažilo pritisak na poslovanje", navodi Coface, uz poseban naglasak na odbrambeni sektor.
Bloomberg
Vlada je početkom 2025. ublažila ustavnu "kočnicu duga" kada je reč o vojnim izdvajanjima, omogućivši rast budžeta za odbranu sa 86 milijardi evra prošle godine na 108 milijardi ove godine. Odbrambena industrija i povezane delatnosti time su postale među najbrže rastućim segmentima nemačke ekonomije.
Na pitanje kako će se vlada nositi sa izazovima privrednog oporavka u 2026, nemačka ambasadorka u Sloveniji Sylvia Groneick izdvojila je tri ključne mere: poseban fond za koji je zamrznuta dužnička kočnica, namenjen investicijama u odbranu, infrastrukturu i zelenu tranziciju; niz agresivnih poreskih olakšica; kao i 30 milijardi evra direktnih podsticaja za tehnološku transformaciju i dekarbonizaciju industrije.
Sve više pozitivnih signala
Nakon snažnog rasta početkom godine, očekivanja u vezi sa nemačkom ekonomijom, merena ZEW indeksom, ostala su stabilna. Na plus 58,3 poena, ona su 1,3 poena niža nego prethodnog meseca. Procena aktuelne ekonomske situacije poboljšana je na minus 65,9 poena, što je rast od 6,8 poena, saopštio je ZEW Institut.
"ZEW indeks ostaje stabilan. Nemačka ekonomija nalazi se u krhkoj fazi oporavka. Strukturni izazovi, posebno u industriji i privatnim investicijama, i dalje su značajni. Predstojeće reforme sistema socijalnog osiguranja trebalo bi znatno da povećaju atraktivnost Nemačke kao poslovne destinacije", izjavio je predsednik ZEW-a Achim Wambach.
Prema istraživanju HCOB PMI koje je pripremio S&P Global, privatni sektor evrozone postepeno se stabilizuje, iako inflatorni pritisci i ograničenja zapošljavanja i dalje traju.
Nemačka je značajno doprinela boljoj slici evrozone. Kompozitni PMI porastao je na 53,1 poen u februaru, sa 52,1 u januaru, što je najviši nivo u četiri meseca. Industrijski sektor beleži preokret: proizvodni PMI dostigao je 50,7 poena – najviši nivo u 44 meseca i prvi put iznad granice od 50 poena u više od tri godine.
Pozitivno raspoloženje potvrđuju i podaci o fabričkim porudžbinama. Nove narudžbine u nemačkoj industriji rasle su najbrže u gotovo četiri godine, uz poboljšanu domaću i inostranu tražnju. Ukupne porudžbine iz inostranstva porasle su prvi put u sedam meseci. Sektor usluga ostaje glavni motor rasta, sa indeksom od 53,4 poena, ali industrija više ne deluje kao najslabija karika.
Analitičari Deutsche Bank, Robin Winkler i Marc Schattenberg, upozoravaju da PMI daje optimističniju sliku od Ifo indeksa. "Dok se PMI vratio dugoročnom proseku, poslovna očekivanja prema Ifo istraživanju ukazuju da nemačka ekonomija ostaje u dubokoj krizi. Ifo procenjuje da će nemački BDP pasti za 0,7 odsto u prvom kvartalu", navode oni.
Bloomberg
Čak i pre nego što je Berlin najavio paket podsticaja, nemačko tržište akcija počelo je da raste. Prošle godine dodatno je ojačalo nakon obećanja modernizacije infrastrukture i rasta vojne potrošnje; indeks DAX 40 porastao je za 22 odsto uprkos slabostima u automobilskom i hemijskom sektoru. Ove godine rast iznosi 1,84 odsto.
Reforme bi, međutim, mogle biti usporene domaćim nezadovoljstvom. Merzova koalicija od dolaska na vlast beleži pad podrške u anketama, a ove godine predstoji pet važnih pokrajinskih izbora. Loš rezultat mogao bi oslabiti zamah vlade, dok bi krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) mogla da iskoristi eventualni vakuum.