Nedelju za nama na tržištima kapitala Adria regiona obeležile su dve oprečne sile: s jedne strane, značajne korporativne akvizicije koje pokazuju vitalnost domaćih kompanija, a s druge, eskalacija sukoba na Bliskom istoku koja je ulagače učinila nervoznima i obojila većinu svetskih i regionalnih indeksa u crveno.
Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, u nedeljnom pregledu analizira ključne događaje i upozorava na potencijalne rizike koji bi mogli definisati ekonomska kretanja u nadolazećim mesecima.
Korporativni potresi u regionu - od odbrane do osiguranja
Najzanimljivija vest nedelje stigla je iz Hrvatske, iz odbrambenog sektora koji je trenutno u fokusu ulagača. Nemački odbrambeni koncern Rheinmetall objavio je preuzimanje hrvatske kompanije DOK-ING, specijalizovane za proizvodnju bespilotnih sistema za razminiranje. Ovaj potez potvrđuje stratešku važnost hrvatske odbrambene industrije i njenu integraciju u svetske lance snabdevanja. Uz ovu veliku vest, u Hrvatskoj je zabeleženo i preuzimanje Croatia banke od strane Hrvatske poštanske banke, što dodatno konsoliduje hrvatski bankarski sektor.
Opširnije
Energoprojekt - skrivena vrednost iza nelikvidne akcije
Energoprojekt Holding daleko je od svojih slavnih dana, akcija je gotovo zaboravljena na berzi, vredna imovina možda je zaključana na još neko vreme na lokacijama poput Moskve, ali poslovanje ide napred, te se poznavaoci industrije još uvek nadaju vrednosti iza imena koje pamti i bolje dane.
06.03.2026
Beogradska berza i karbonski krediti - izazovi i šanse za izvoznike
Srbija se priprema da zakorači u svet trgovanja emisijama ugljen-dioksida (CO2) kroz novu platformu za karbonske kredite na Beogradskoj berzi, što bi moglo da smanji troškove domaćih izvoznika suočenih sa pritiskom evropskog Mehanizma prekograničnog usklađivanja cene ugljenika (CBAM).
03.03.2026
U emisiji akcija Aerodroma 'Nikola Tesla' država kupila dve trećine
Najveći deo skorašnje emisije akcija kompanije Aerodrom Nikola Tesla a. d. preuzela je Republika Srbija, koja je tokom javne ponude kupila gotovo dve trećine ponuđenih hartija od vrednosti.
27.02.2026
Istovremeno, vrlo dinamično bilo je i na Ljubljanskoj berzi. Ulagači su svedočili listanju akcija osiguravajućeg društva Vzajemna, čija je cena doživela neverovatnu volatilnost. Deonica je, prema rečima Lukačića, s početnog jednog evra u jednom trenutku skočila na čak 20 evra, da bi se do kraja sedmice stabilizovala na nivou od oko dva evra.
Svetski nemiri obojili indekse u crveno
Uprkos pozitivnim korporativnim vestima, opšte raspoloženje na tržištima bilo je negativno. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku direktno je uticala na cene ključnih sirovina i posledično na berzanske indekse. "Ove nedelje i globalne i regionalne berze su u crvenom", istakao je Lukačić. Ljubljanski i zagrebački indeks završili su sedmicu u minusu, iako treba napomenuti da su od početka godine i dalje u plusu.
Zanimljivo, tržišta u Bosni i Hercegovini pokazala su otpornost, te su oba tamošnja indeksa nedelju zaključila u zelenom. Na svetskom nivou, pad su predvodile azijske berze, što je i očekivano s obzirom na veliku zavisnost tamošnjih privreda od uvoza nafte s Bliskog istoka. Sukob je direktno pogodio cenu nafte, koja se početkom godine kretala oko 65 dolara za barel, da bi ove nedelje skočila na otprilike 80 dolara.
Pogled u budućnost - cena đubriva kao vesnik inflacije?
U nedelji pred nama, pažnja ulagača biće usmerena na Srbiju, gde se očekuje objava Narodne banke Srbije o referentnoj kamatnoj stopi, te podaci o inflaciji za februar. Ipak, Lukačić upozorava da najvažniji signal za buduća ekonomska kretanja dolazi s tržišta sirovina, tačnije, od cene ureje.
"Urea je ključan sastojak u proizvodnji veštačkih đubriva, a za njenu proizvodnju potrebno je jako puno zemnog gasa. Većina svetskih postrojenja pozicionirana je oko Bliskog istoka", objasnio je analitičar. Zbog sukoba je cena ureje već skočila za oko 30 odsto. Budući da se nalazimo u jeku sezone setve, viša cena gnojiva mogla bi se direktno preliti na više cene poljoprivrednih proizvoda. To bi, upozorava Lukačić, u drugoj polovini godine moglo stvoriti nove inflatorne pritiske i ponovno dovesti do rasta stope inflacije, problema s kojim su se centralne banke širom sveta borile proteklih godina.
Ceo razgovor pogledajte u videu.