Cene sirove nafte zadržale su negativan sentiment tokom cele 2025. godine. Nafta brent pala je za 16,7 odsto od početka godine, na 62,1 dolar. Do sada je u 2025. prosečna cena brenta iznosila 68,4 dolara.
U drugoj polovini godine nastavila je da beleži sve niže minimume, iz meseca u mesec. Zabeležena su samo dva skoka – u januaru (82 dolara) i junu (75 dolara), oba usled geopolitičkih tenzija.
Analitičari Bloomberg Adrije objašnjavaju da je cena brenta tokom leta pala sa raspona od 67 do 70 dolara na sadašnje nivoe zbog snažnog rasta ponude i povećanih zaliha.
Opširnije
Vlasnici Lukoilovih benzinskih stanica u SAD u neizvesnosti zbog sankcija Rusiji
Sankcije protiv Lukoila ne osećaju se samo u Moskvi, one su pogodile i male američke preduzetnike, jer su se operateri benzinskih stanica koje u SAD posluju pod brendom Lukoil našli usred tog haosa.
28.12.2025
NIS - noseće pitanje srpske privrede
Naftna industrija Srbije postala je pitanje nad pitanjima koje će definisati dinamiku srpske privrede u narednim mesecima, zaključak je najnovijeg biltena Kvartalni monitor.
25.12.2025
Nafta zadržava četvorodnevni rast, fokus na američkoj blokadi Venecuele
Brent se kretao blizu 62 dolara po barelu, nakon što je u prethodne četiri trgovačke sesije poskupeo oko pet odsto.
23.12.2025
Trumpov energetski uspeh više rezultat tržišnih kretanja nego poteza administracije
Proizvodnja nafte i gasa ruši rekorde, ali rast je počeo mnogo pre Trumpova povratka u Belu kuću.
28.12.2025
"Kao što smo pisali ranije ove godine, pritisak na pad cena dolazio je od ubrzane zamene nafte obnovljivim izvorima energije u saobraćaju i proizvodnji električne energije. Na strani ponude, proizvodnja u SAD i dalje je blizu rekordnih nivoa, dok je povećanje proizvodnje OPEC+ stvorilo globalni višak i uticalo na pad cena", navodi se u analizi.
OPEC+ je do septembra poništio veliki deo svojih dobrovoljnih smanjenja proizvodnje, dok su zemlje van OPEC+ nastavile da šire proizvodnju, podstičući rast ponude iznad potražnje.
Na strani potražnje, koja je u početku bila slaba, posebno na tržištima OECD-a, zabeležen je rast uz poboljšano makroekonomsko raspoloženje, ali je prekomerna ponuda ostala dominantna.
Prognoze za naftu u 2026. godini
"Izgledi za 2026. ukazuju na niži raspon cena nafte u poređenju sa 2025. godinom. Očekujemo da će se nafta brent kretati od 60 do 65 dolara po barelu. Tržište nafte suočavaće se sa rastućim viškom globalne ponude. Kako je OPEC+ obustavio povećanje proizvodnje za prvi kvartal 2026, ne vidimo potencijal za rast cena, što ukazuje i na to da američka administracija favorizuje niže cene na benzinskim pumpama", ističu analitičari.
Na strani ponude, očekuje se i da će se širenje proizvodnje u zemljama van OPEC+ (SAD, Brazil, Gvajana, Argentina) nastaviti dosadašnjim tempom.
"Izostanak snažnog privrednog rasta iz Kine takođe ne šalje dodatne pozitivne signale za tržište nafte, pa osim u slučaju velike geopolitičke nestabilnosti, ne vidimo značajan rizik od rasta cena. Ove projekcije odražavaju tržište sa kontinuiranom prekomernom ponudom, ali umerenim viškovima, stabilnim rastom potražnje i pritiskom na snižavanje cena, ublaženim privremenim geopolitičkim i političkim faktorima", zaključuju iz analitičkog tima.
Gas u sličnom trendu
Kada je reč o ceni prirodnog gasa, i ona je tokom cele 2025. godine zadržala negativan sentiment. Cena gasa u Evropi pala je za 45 odsto, na 27,5 evra.
"Do sada je u 2025. godini prosečna cena TTF-a iznosila 36,6 evra. U drugoj polovini godine svakog meseca beleženi su sve niži minimumi, a jedini skok zabeležen je u februaru (58,4 evra) tokom sezone grejanja, pre nego što je cena pala za 41 odsto do sredine jula. Na godišnjem nivou, prosečna cena je porasla kao posledica rastućih geopolitičkih tenzija u 2025. godini. Skladišta gasa u EU na kraju godine popunjena su 70 odsto kapaciteta, ispod petogodišnjeg proseka, ali je snažno povećanje LNG kapaciteta iz SAD, Kanade i Katara nastavilo da gura globalna tržišta gasa u zonu prekomerne ponude", navodi se u analizi BBA.
Snažan priliv LNG-a, stabilne isporuke gasovodima iz Norveške i povoljni vremenski uslovi podstakli su i proizvodnju energije iz vetra. Uvoz LNG-a u Evropu iznosio je ukupno 101,4 miliona metričkih tona u prvih 10 meseci 2025. godine, što je za 16,8 miliona tona više nego godinu ranije.
Toplije vreme u Kini takođe je uticalo, oslobađajući dodatne količine za evropske kupce i jačajući dinamiku ponude.
Šta nas čeka dogodine
Izgledi za 2026. godinu ukazuju na niži raspon cena prirodnog gasa. Povećanje broja LNG terminala širom sveta stvara ponudu dovoljno veliku da zadovolji globalne energetske potrebe.
Globalno zagrevanje dovelo je do viših temperatura na severnoj hemisferi, što je smanjilo potrebu za energijom za grejanje. Istovremeno, u Evropi se poslednjih godina struja više proizvodi iz vetra nego u gasnim elektranama.
"Očekujemo da će se cene gasa na evropskom tržištu u 2026. kretati od 30 do 35 evra po megavat-satu, zbog slabljenja potražnje kako se nastavlja prelazak na obnovljive izvore energije, dok globalno zagrevanje dodatno smanjuje potrebu za grejanjem. Iako privredni zamah ostaje pozitivan, ne očekuje se značajan rast industrijske potrošnje. Rizici će i dalje dolaziti od geopolitičkih tenzija koje bi mogle da poremete snabdevanje i povećaju volatilnost cena", zaključuju analitičari.