Kada zlato raste? Kada na jednoj strani klackalice imamo inflaciju i pad realnih kamata, pad berzi i strah od recesije, slabljenje dolara, likvidnost i spekulaciju (na primer, priliv kapitala u ETF-ove), kupovinu zlata od centralnih banaka i svakako, geopolitičke rizike. Jednom rečju - težak paket neizvesnosti, volatilnosti, skepse i trzavica. Međutim, upravo svedočimo svojevrsnom paradoksu: zlato nikada nije sijalo jače (sa vrednošću iznad 5.000 dolara), a postoje čvrsti argumenti da "kriza" koja ga gura naviše nije "tipična kriza". Štaviše, u pitanju bi mogao biti samo jedan motor rasta.
Da, istina je da smo i dalje u vrtlogu tržišnih oscilacija, ali su one mahom podstaknute geopolitikom, što znači da su sukobi država i svetskih lidera umnogome umešali prste u ovom uzletu zlata - više nego sama priroda "zakona" po kojem zlato tradicionalno raste. Na te rizike ulagači reaguju strahom - i eto prilike za raketno lansiranje ovog metala.
Cena zlata se poslednjih meseci kreće na nivoima koji su u istorijskom kontekstu gotovo uvek označavali retke, odnosno vanredne trenutke - kada tržišta prestaju da veruju monetarnom sistemu i traže utočište u opipljivoj imovini. Srebro je, po običaju, pratilo tu tendenciju, ali nikada ovako entuzijastično. Odnos cene zlata i srebra pao je najniže u skoro 20 godina, što znači da je beli metal proteklih meseci poskupljivao znatno brže od zlata. Ipak, evo zašto je to znak upozorenja za investitore u srebro.
Opširnije
Srebro je u 2025. sijalo jače nego zlato - rast veći od 140 odsto
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će srebro u 2026. godini zadržati povišene cene.
05.01.2026
Goldman podigao prognozu cene zlata u 2026. na 5.400 dolara po unci
Goldman Sachs Group Inc. revidirao je prognozu cene zlata za kraj 2026. godine, povisivši je za više od 10 odsto, što odražava sve veće interesovanje privatnog sektora za ulaganje u zlato, pored već snažne potražnje centralnih banaka i fondova kojima se trguje na berzi (ETF).
22.01.2026
Novi rekordi za zlato i srebro - prilika ili zamka na tržištu
Ispitali smo pozadinu vrtoglavog rasta cena zlata i srebra i šta to znači za investitore.
27.01.2026
Zašto snažan rast srebra ne znači da je ono metal od poverenja
Srebro je od početka godine skočilo više od 30 odsto, ali ključni relativni pokazatelj sugeriše da je veliki deo tog rasta već na izmaku. Zašto?
22.01.2026
S druge strane, zlatu se veruje, posebno u ekonomijama sa slabijim tržištem kapitala ili konzervativnijim berzanskim mentalitetom, gde osim ulaganja u nekretnine, gotovo da ne postoji druga "podobna"/sigurna opcija. I upravo tu je zamka. Zlato je uvek sigurno - tako se percipira, zato se u njega ulaže i niko ne dovodi u pitanje njegovu cenu, jer je povrat zagarantovan, makar i za pola veka. Međutim, sve i da je tako, ovo je trenutak kada bi možda trebalo dovesti u pitanje njegov vrtoglavi rast i opravdanost trenutne cene za uncu.
Zašto? Zato što, kako je pomenuto u uvodu, postoje jasne tvrdnje da kriza nije "baš tolika" koliko zlato skače; neko bi možda rekao da je i nema, ako pogledamo odnos pokazatelja i cene dragocenog metala.
Na prvi pogled, argumenti deluju ubedljivo. Svet je suočen sa rastućim geopolitičkim tenzijama, dug razvijenih ekonomija dostigao je rekordne iznose, centralne banke nagoveštavaju kraj ere ekstremno labave monetarne politike, a poverenje u dolar navodno slabi. U takvom okruženju, zlato i srebro deluju kao logičan izbor. Srpske rezerve zlata su, recimo, dostigle vrednost od čak 6,2 milijarde evra, te eto još jednog vetra u leđa investitorima u zlato u Srbiji - ako bi se stvar posmatrala samo površinski.
Ipak, problem je što ključni tržišni indikatori ne potvrđuju argumente koji bi opravdali ovakav rast cena.
Najčešće pominjani razlog za rast zlata jeste takozvani "debasement" valuta, odnosno ideja da centralne banke dugoročno potkopavaju vrednost fiat novca kroz monetarnu ekspanziju i fiskalne deficite. Međutim, taj proces se ne vidi u najvažnijem pokazatelju poverenja u monetarni sistem - kursu dolara.
Dolar jeste oslabio u određenim periodima, ali na duge staze ostaje unutar istorijski "normalnih" raspona. Drugim rečima, ne postoji strukturni pad koji bi sugerisao da investitori masovno napuštaju američku valutu.
Još važnije, tržišna inflacijska očekivanja ne najavljuju promenu režima (engl. regime change), odnosno ne postoje signali da je monetarni sistem ušao u novu fazu. Implicitna inflacija (engl. implied inflation) u SAD i evrozoni - ona koju tržište očekuje u budućnosti - godinama je relativno stabilna.
Ako bi tržište zaista očekivalo monetarni kolaps, taj strah bi se prvo odrazio na tržištu obveznica, kroz rast inflacijskih očekivanja i pad realnih prinosa. Umesto toga, realne kamatne stope nisu negativne, a implicitna inflacija ostaje u istorijski uobičajenim okvirima.
Uprkos tome, zlato se ponaša kao da je svet u monetarnoj krizi.
Često ponavljani argument jeste i da centralne banke masovno kupuju zlato kako bi smanjile zavisnost od dolara. Podaci, međutim, pokazuju sliku koja nije tako kristalno jasna. Iako su centralne banke u periodu posle pandemije povećavale kupovinu zlata, ta tendencija je uveliko krenula da usporava i vratila se bliže istorijski prosečnim nivoima. Ukratko, monetarne vlasti nisu glavni pokretač potražnje za zlatom u ovom ciklusu.
Dakle, šta je onda posredi?
Suprotno uvreženom narativu o glavnim pokretačima, ključni izvor nove potražnje sada dolazi iz investicionog sektora. Prema Reutersu, zlatni ETF-ovi zabeležili su rekordne prilive kapitala, pri čemu je samo u 2025. godini u njih ušlo oko 801 tone zlata, odnosno približno 89 milijardi dolara. Taj podatak je ključan, jer ukazuje da rast cena nije posledica strateških odluka centralnih banaka, već kolektivnog ponašanja investitora vođenih strahom.
Istorija finansijskih tržišta, pritom, pokazuje da su upravo takvi momenti najopasniji. U poslednjih pola veka, zlato je imalo samo dve epizode rasta koje su po intenzitetu i strukturi uporedive sa današnjom.
Prva se dogodila krajem sedamdesetih godina, u kontekstu stagflacije i monetarnog haosa, a druga je usledila nakon globalne finansijske krize, između 2011. i 2012. godine. U oba slučaja, realna cena zlata, prilagođena inflaciji, dostigla je ekstremne vrednosti, nakon čega je usledio dug period korekcije i realnog gubitka za investitore. Danas primećujemo alarmantne sličnosti.
Zlato je u 2025. poraslo oko 64 odsto, da bi u prvim nedeljama 2026. nastavilo da raste dvocifrenim tempom. Takva dinamika retko se javlja u stabilnim makroekonomskim okruženjima i uglavnom je karakteristična za kasne faze tržišnih ciklusa. Agresivan rast srebra je tu da doda još ulja na vatru - ako je zlato tradicionalni indikator straha, srebro je njegov volatilniji, spekulativniji "rođak". Snažni skokovi srebra kroz istoriju često su prethodili pucanju balona na tržištu plemenitih metala, jer kada investitori počnu masovno da kupuju ne samo zlato, već i srebro, tržište tada obično ulazi u fazu u kojoj sama priča (engl. hype) postaje važnija od fundamentalnih podataka.
Da li je ovo, dakle, put koji treba slediti samo zato što "masa" njime ide i zato što je zlato "sigurna luka"?
Analitičari ukazuju na to da zlato ima dodatni prostor za rast zbog geopolitičkih tenzija, političke neizvesnosti u SAD, trgovinskih sukoba i sumnji u nezavisnost Feda, a ti faktori nesumnjivo utiču na tržište. Međutim, upravo priroda tih okidača otkriva ključni problem: geopolitički rizici jesu snažan katalizator, ali, istorijski gledano, retko kada su bili dovoljni da objasne dugoročne uzlazne tendencije cene zlata, odnosno "bull market".
Ovi faktori obično deluju kao katalizator u kasnoj fazi ciklusa, kada tržište već traži potvrdu postojećeg straha, a u vreme Donalda Trumpa, koji skoro svaki dan zaigra na neku novu melodiju, dok svet prati taj ritam i teško menja plejlistu - šansa da geopolitika preuzme primat nad "tradicionalnim" okidačima za rast zlata sve se više uvećava. Investitori, s druge strane, iz trenutnog ponašanja (cene) zlata mogu da izvuku i vredne lekcije, na primer, koliko je politika moćna, a koliko tržište kapitala nije nezavisno.
Konkretno, paradoks trenutnog tržišta plemenitih metala leži u činjenici da se zlato ponaša kao da je monetarni sistem pred slomom, a nije, budući da ključni tržišni indikatori ne potvrđuju takvu sliku. Dolar nije kolabirao, inflacijska očekivanja nisu eksplodirala, realne kamatne stope nisu negativne, a centralne banke nisu ključni marginalni kupci zlata.
Sve ovo ne znači da je zlato nužno pred padom - tržišta često mogu dugo da ignorišu fundamentalne signale. Ali istorija pokazuje da su periodi u kojima se narativ i podaci razilaze najrizičniji za investitore. Ako je rast zlata signal, pitanje je šta on zapravo signalizira: realnu krizu monetarnog sistema ili kolektivnu potrebu tržišta da u tu krizu veruje? Pre nego pronađete odgovor na ovo pitanje i rešite ličnu dilemu da li sada ulagati u zlato, imajte na umu da je istorija učiteljica života, a ponavljanje majka znanja.