Globalno tržište ETF-ova (engl. Exchange-Traded Funds) doživljava istorijski rast. Imovina u ETF-ovima je širom sveta premašila 15 biliona dolara u 2024, a prema procenama analitičara Bloomberga, do 2035. mogla bi dostići čak 35 biliona dolara. Samo u Evropi, vrednost ovih fondova je skočila na 2,3 biliona dolara, što Stari kontinent čini jednim od glavnih pokretača globalnog rasta. Prema izveštaju State Street Investment Managementa, tržište ETF-ova čini oko 18 odsto globalnih investabilnih sredstava, sa tendencijom daljeg rasta.
ETF-ovi su, suštinski, "paketi" hartija od vrednosti koji prate određeni indeks, sektor, robu ili grupu imovine. Omogućavaju investitorima da jednim klikom ulažu u širok spektar tržišta - uz niske troškove, visoku likvidnost i transparentnost, te ne čudi što su sve atraktivniji kao vrsta ulaganja. Dok su ETF-ovi nekada bili rezervisani za institucionalne ulagače, danas su dostupni gotovo svima - od individualnih investitora do državnih fondova. Posebno je interesantno kada ETF uporedimo sa zlatom, ali i to kako ova vrsta ulaganja može ojačati ekonomiju Evrope.
Opširnije
OpenAI bi mogao da cilja tržišnu vrednost od bilion dolara u IPO-u
Kompanija postavlja temelje za jedan od najvećih IPO-a u istoriji i razmatra mogućnost da regulatorima podnese dokumentaciju već u drugoj polovini 2026. godine.
30.10.2025
S&P 500 stabilan nakon sniženja kamata Feda
Američke berze trgovale su stabilno dok je Wall Street procenjivao drugu uzastopnu odluku Federalnih rezervi o sniženju kamatnih stopa.
29.10.2025
Akcije rastu na dan Feda, Nvidia dostigla pet biliona dolara
Izgledi za još jedno sniženje kamatnih stopa Federalnih rezervi pojačali su optimizam u pogledu korporativnih prihoda.
29.10.2025
Srbi najradije čuvaju novac u bankama, iako daleko veće prinose donose ETF-ovi
Iako su kamate na štednju u Srbiji niske, brojni građani i dalje drže velike iznose u bankama, dok se alternativne mogućnosti ulaganja polako otkrivaju.
30.10.2025
Zašto je zainteresovanost za ETF-ove visoka
Na osnovu dostupnih analiza, u poslednje vreme nije zabeležen pad interesovanja za globalne ETF-ove, ali se menja sama struktura tokova - selektivnije se bira izloženost ovim fondovima i pažnja je usmerenija ka aktivnim ETF-ovima, strategijama, tržištima u razvoju. Konkretno, očekuje se da prilivi u ETF-ove nastave da rastu posebno u Azijsko-pacifičkom regionu.
Zainteresovanost za globalne ETF-ove poslednjih meseci ostaje snažna jer ih investitori vide kao efikasan način da diverzifikuju rizik i prilagode portfelje promenjenim tržišnim uslovima. Nakon dužeg perioda dominacije američkog tržišta, sve veći broj ulagača traži izloženost regionima van SAD, posebno na tržištima u razvoju, koja nude veći potencijal rasta i manju korelaciju s američkim akcijama.
Istovremeno, industrija nastavlja svoj strukturalni rast zahvaljujući nižim troškovima, visokoj transparentnosti i likvidnosti. Na globalnom nivou, povećana volatilnost, geopolitička neizvesnost i promene u kamatnim stopama podstakle su ulagače da potraže jednostavnije i fleksibilnije instrumente za diverzifikaciju. Uz to, sve veće interesovanje za aktivne ETF-ove pokazuje da investitori ne traže samo pasivno praćenje tržišta, već i fondove koji nude dodatnu vrednost kroz selektivno upravljanje i specijalizovane strategije.
Fragmentisano, ali dinamično tržište
Evropsko tržište ETF-ova je složenije od američkog - prostire se preko više zemalja, valuta i berzi. "U Evropi imamo oko 13.500 listiranih ETF-ova, znatno više nego u SAD, ali uz manju ukupnu aktivu", objašnjava za Bloomberg Slawomir Rzeszotko, direktor institucionalne prodaje i trgovanja za Evropu i Aziju u kompaniji Jane Street.
Kako kaže, razlog je jednostavan. "Pružamo usluge raznolikom spektru klijenata, od malih investitora do velikih institucija, iz različitih valutnih zona i sa različitim potrebama."
Zbog toga se evropski ETF-ovi ne mogu meriti istim kriterijumima kao pojedinačne akcije. Gregoire Blanc, globalni šef tržišta kapitala u Amundiju, ističe da "manji ETF sa niskim obimom trgovanja ne mora biti nelikvidan - to samo znači da njime trenutno niko ne trguje, a ne da ga nije moguće prodati".
Uprkos fragmentaciji, ETF-ovi u Evropi postaju ključni alat za konstrukciju portfelja, upravljanje rizikom i likvidnošću. Rachel Lord, šefica međunarodnog poslovanja u BlackRocku, ocenjuje da ETF može biti neverovatno oruđe zato što predstavlja "sve u jednom" - investicioni alat, trgovinski instrument, sredstvo za monetizaciju kapitala.
Bloomberg
"To je novi temelj tržišta", dodaje Lord, ističući da će naredna faza rasta evropskih ETF-ova biti povezana sa infrastrukturnim ulaganjima, energetskom tranzicijom i razvojem veštačke inteligencije (AI).
"Evropi je potreban novi kapital, a ETF-ovi mogu biti kanal kroz koji će se 'zid novca' usmeriti u buduće sektore - od data centara do obnovljive energije."
Po njenim rečima, čak i u geopolitički napetim vremenima, Evropa i SAD ostaju usklađeni u ekonomskim prioritetima. "Ako se ignorišu političke tenzije i medijska retorika, poruka je jasna - Evropa mora da finansira sopstvenu odbranu, a Amerika mora povratiti kontrolu nad svojom proizvodnjom. Zapadni svet, u suštini, i dalje deli iste interese."
ETF kao nova alternativa zlatu i akcijama
Tradicionalno, investitori su svoje portfelje gradili na dve osnovne klase imovine - akcijama i zlatu. Akcije su donosile rast i prinos, dok je zlato važilo za sigurno utočište u kriznim vremenima. ETF-ovi danas kombinuju prednosti oba pristupa, nudeći diverzifikaciju i likvidnost kao akcije, ali i stabilnost i zaštitu od rizika sličnu zlatu.
Ali za razliku od zlata, koje ne generiše prinos niti dividende, ETF-ovi omogućavaju investitorima da učestvuju u rastu tržišta i istovremeno zadrže mogućnost brze prodaje. U poređenju s pojedinačnim akcijama, ETF-ovi nude manji rizik jer uključuju čitav indeks - recimo, S&P 500 ili STOXX Europe 600 - umesto jedne kompanije. Time se eliminiše rizik lošeg odabira pojedinačne akcije, dok se zadržava mogućnost visokog prinosa.
Depositphotos
U periodima volatilnosti, ETF-ovi su pokazali veću otpornost od pojedinačnih akcija. Tokom 2024, u trenucima tržišnih potresa, činili su gotovo polovinu ukupnog obima trgovanja akcijama u Evropi, a investitori su ih koristili da brzo preraspodele kapital i profitiraju od rasta cena koji sledi nakon tržišnih padova.
Eric Balchunas, viši ETF analitičar u Bloomberg Intelligenceu, taj fenomen naziva "the Vanguard put", odnosno nekom vrstom osiguranja tržišta. "ETF-ovi daju tržištima ono što je nekada imalo samo centralno bankarstvo - mogućnost da se kapital brzo pomeri i stabilizuje sistem."
Kako investirati u ETF iz Srbije i regionaETF tržište je u Srbiji još uvek u fazi razvoja, mada brojimo sitno do prvog berzanskog fonda. O prvom ETF-u kojim bi se trgovalo na Beogradskoj berzi priča se već neko vreme, a sudeći prema trenutnoj dinamici na tom polju, on bi ovdašnjim investitorima mogao da bude dostupan kroz nekoliko meseci. "Iskreno se nadam da ćemo do kraja 2025. imati prvi ETF. Da li će to biti baš tada ili u prvim mesecima 2026, suštinski i nije toliko bitno, mnogo je važnije da fond naiđe na adekvatnu reakciju investitora. Trenutno smo u razgovorima sa nekoliko interesenata za kreiranje prvog takvog fonda - reč je o već postojećim društvima za upravljanje investicionom fondovima", rekao je za Bloomberg Adriju Marko Janković, predsednik Komisije za hartije od vrednosti. Dotad, iz Srbije je moguće direktno investiranje u globalne ETF-ove (npr. S&P 500, MSCI World) preko brokera koji nude međunarodne berze (Interactive Brokers, DEGIRO). Kada je reč o zemljama u regionu, Zagrebačka berza nudi ETF-ove koji prate domaće i regionalne indekse, dok Slovenija omogućava investiranje u ETF-ove preko domaćih banaka i brokerskih platformi koje povezuju sa evropskim tržištima. U slučaju BiH, Crne Gore i Severne Makedonije, direktno trgovanje ETF-ovima je ograničeno, pa investitori uglavnom koriste platforme sa međunarodnim pristupom. Važno:
|
Inovacije koje redefinišu tržište
Dok ETF tržište sazreva, pojavljuju se novi, sve sofisticiraniji proizvodi. Balchunas ističe kako su 2024. godinu obeležili "aktivni ETF-ovi" koji prate strategije poznatih investitora poput Nouriela Roubinija, Toma Leeja (FundStrat), Ricka Riedera (BlackRock) i Jeremyja Granthama (GMO). Tu su i takozvani "buffer" fondovi, koji pomoću derivata ublažavaju padove tržišta, kao i trostruko leveridžovani ETF-ovi namenjeni iskusnijim trgovcima.
Eksplozivan rast beleži i sektor ETF-ova vezanih za kripto.
BlackRockov iShares Bitcoin Trust ETF privukao je 70 milijardi dolara za samo 341 dan. To je najbrže rastući ETF u istoriji, kaže Balchunas. "BlackRock je već drugi najveći vlasnik bitcoina na planeti, a do 2026. imaće više bitcoina od samog Satoshija, njegovog osnivača."
Takve brojke pokazuju kako ETF-ovi nisu samo refleksija tržišnih trendova - oni ih, zapravo, pokreću.
Inače, jedan od najdinamičnijih trendova u Evropi sada je tematsko investiranje - ulaganje u ideje i makrotrendove, a ne samo u sektore. Miriam Breen iz BNP Paribas Asset Managementa kaže da investitori više ne žele samo da jure sledeću "vruću priču", već traže povrat, relevantnost i otpornost u realnom svetu.
Bloomberg Intelligence trenutno prati 33 tematska indeksa - od zelene energije i veštačke inteligencije do moderne odbrane. "Kada smo gradili kategoriju 'modern defense', želeli smo da uhvatimo proces modernizacije vojnih budžeta koji je započeo i pre rasta izdvajanja za odbranu", objašnjava analitičarka Bloomberga Breanne Dougherty.
Talas novih investitora
Iako je usvajanje ETF-ova od malih ulagača u Evropi još uvek manje izraženo nego u SAD, jaz se ubrzano smanjuje. Nemačke platforme za štednju su omogućile milione malih ulaganja, a broj računa van Nemačke udvostručio se između 2023. i 2024. godine. Julius Weller iz kompanije Scalable Capital kaže da je njihova strategija takva da svaki ETF dostupan evropskim klijentima - treba da postane deo štednog plana i da ti planovi uvek budu besplatni.
Veliki deo novih investitora čine mlađe generacije. Selina Kirby iz Vanguarda objašnjava za Bloomberg da je 80 odsto novih ulagača mlađe od 45 godina, pri čemu mnogi još uče osnovne pojmove poput diverzifikacije i odnosa rizika i prinosa. Dodaje i da u Vanguardu vide ogroman porast poverenja u društvene mreže i veštačku inteligenciju.
Dakle, ETF-ovi su se iz pomoćnog instrumenta pretvorili u ključni stub savremenog investiranja. Oni kombinuju dostupnost, niske troškove i diverzifikaciju, nudeći balans između stabilnosti i rasta koji ranije nije postojao. Za investitore koji su nekada birali između zlata kao sigurnosti i akcija kao rasta, ETF danas nudi najbolje od obe klase imovine - fleksibilan je, transparentan i prilagođen digitalnom dobu.
"ETF-ovi su novi standard tržišta - demokratizovali su pristup investiranju i učinili da kapital konačno postane globalno dostupan", zaključuje Balchunas.