"Odmah ćemo obnoviti integritet, kompetentnost i lojalnost američke vlade", izjavio je Donald Trump u ponedeljak u svom inauguracionom govoru kao novi predsednik SAD. "Ovim merama započećemo potpunu obnovu Amerike i revoluciju zdravog razuma", poručio je okupljenim u Rotondi Kapitola, nakon čega je odmah započeo maratonsko potpisivanje izvršnih uredbi.
Vladanje dekretima nije jedinstveno, ali je ovako veliki broj u kratkom periodu neuobičajen. Čak i za Trumpa, koji je prvog dana svog predsedničkog mandata 2017. potpisao samo jednu takvu uredbu, a do kraja perioda od sto dana izdao je svega 33. Sada ih je više od dve stotine, a većinu dekreta Trumpova Bela kuća planira da sprovede mimo Kongresa u prvih sto dana mandata. Koji su ključni elementi i gde se kriju investicione prilike?
Trumpova vlada u senci
Prvo tromesečje ključan je period svakog predsedničkog mandata, tvrde stručnjaci, a analitičari smatraju da se Trump na njega pripremao nedeljama unapred. "Trump je pre formalnog preuzimanja vlasti u svojoj rezidenciji na Floridi zapisivao želje i očekivanja donatora te davao instrukcije svojim ljudima za izradu domaće i međunarodne agende", objašnjava ekonomista i politikolog Bogomil Ferfila, ističući sukobe na Bliskom istoku i u Ukrajini, kao i redefinisanje transatlantskih odnosa.
Opširnije

Trump nastavlja da šokira - rešio da ukine i pravo na državljanstvo SAD po rođenju
Američki predsednik je rešio da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju, koje garantuje četrnaesti amandman.
22.01.2025

Investitori uče da 'čitaju' Trumpa - pregled sa berze
Evropski i američki indeksi rastu zbog prognoza u vezi sa jačim ulaganjima u veštačku inteligenciju.
22.01.2025

Bankari u Davosu Trumpovu deregulaciju vide kao vetar u leđa, Evropa zaostaje
Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu pojavljuje se nova podela u svetskom bankarstvu. SAD su već odložile primenu bazelskih pravila.
22.01.2025

Trump planira carine Kini od 10 odsto već u februaru, elita iz Davosa oguglala na pretnje
Podsetimo, Trump je u ponedeljak uveče najavio da će Meksiku i Kanadi uvesti carine od 25 odsto 1. februara.
22.01.2025

Novac ili planeta? Trump je jasno odabrao izlaskom iz Pariskog sporazuma
Trumpova najava povlačenja iz Pariskog sporazuma preti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena
22.01.2025

I Evropa i Kanada strahuju od Trumpovih carina
Trump planira da uvede carine Evropi, Kini, Meksiku i Kanadi. Carine za Meksiko i Kanadu biće 25 odsto i one bi mogle da stupe na snagu već od 1. februara.
21.01.2025
"EU će postati još zavisnija od SAD nego pre, budući da se od Ukrajine nadalje sve ključne odluke donose u Vašingtonu", procenjuje stručnjak koji se upravo vratio iz Paname. Za Panamu je Trump već najavio preuzimanje Panamskog kanala, tvrdeći da ga kontroliše Kina. "Trump više ne spominje teritorijalne ambicije prema Grenlandu ili Kanadi, ali je i dalje uporan oko Panamskog kanala, koji ostaje prioritet", kaže Ferfila. "Hoće li ga prisvojiti silom?", pita se.
"Trump je u svojim postupcima prilično nepredvidiv i sposoban da donosi odluke koje su za prethodne američke predsednike bile nezamislive", dodaje Domen Kregar, berzanski posrednik iz brokerske kuće Ilirika.
Trump je s Elonom Muskom najavio drastično smanjenje broja državnih službenika putem famozne naredbe "Schedule F", kojom će ukinuti zaštitu radnih mesta saveznih službenika. SAD ih, prema procenama Ferfile, ima oko dva i po miliona, a prilikom svake promene vlasti zameni ih se oko 50 hiljada.
Trump: Najizuzetnijih sto dana dosad
U svom stilu Trump je najavio da će ovo biti "najizuzetnijih prvih sto dana bilo kog predsednika u istoriji SAD". "Ekonomski efekti počeli su čim je postalo jasno ko će biti novi predsednik SAD", sažeo je učinke nove administracije ekonomista Uroš Delević sa Univerziteta Greenwich u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Početni period mandata obeležiće najave uvođenja carina, obojene trgovinskim protekcionizmom, deregulacijom poreskih i ekoloških propisa, borbom protiv inflacije i ukidanjem mera za podsticanje zelene tranzicije američke industrije, koje je uveo prethodnik Joe Biden. Novi predsednik izlaskom iz Svetske zdravstvene organizacije i povlačenjem iz Pariskog klimatskog sporazuma najavljuje još manju ulogu multilateralizma. "Odmah izlazimo iz nepoštenog i prevarantskog Pariskog klimatskog sporazuma", izjavio je, pitajući se zašto bi Kina mogla nekažnjeno "da zagađuje, dok SAD mora trpeti posledice".
Jedno od najhitnijih pitanja nove administracije su carine. Za njihovo sprovođenje Trump je najavio osnivanje posebne vladine agencije. "Carinama ćemo obogatiti Amerikance", jasno je rekao, ali izgleda da će se ovog osetljivog trgovinskog instrumenta, sa dubljim geopolitičkim implikacijama, uhvatiti pažljivo.
Neposredno nakon inauguracije pokazalo se da će Trumpova administracija carine na uvoz iz Meksika i Kanade, temelj strategije "zlatnog doba američke ekonomije", uvoditi selektivno i postupno. "Predizborna retorika često se razlikuje od kasnijih realnih politika", izjavio je Denis Mancevič, politikolog i bivši diplomata. Ferfila čak smatra da su pretnje carinama "Trumpov pokušaj da susedne zemlje prisili na strožu kontrolu granica i suzbijanje ilegalnih prelazaka", što je sledeći glavni cilj mandata.
Ekonomista i politikolog Bogomil Ferfila smatra da su pretnje carinama "Trumpov pokušaj da susedne zemlje prisili na strožu kontrolu granica i suzbijanje ilegalnih prelazaka", što je sledeći glavni cilj mandata.
Carine na uvoz iz Kanade i Meksika stupiće na snagu tek početkom februara, jer je predsednik savetnicima naložio detaljnu analizu postojećih trgovinskih sporazuma. Plan predviđa uvođenje carine od 25 odsto na uvoz iz tih zemalja, uprkos postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini koje je Trump unapredio u prvom mandatu.
Energija: Borba protiv inflacije i državna bezbednost
Vladanje odlukama zbunjuje tržišta jer je nepredvidivo, čak i samovoljno. "Još uvek nije jasno kakav će uticaj potezi novog američkog predsednika imati na privredu", navode analitičari banke OTP.
"Nova administracija već je najavila privredne mere na polju trgovinskih ograničenja, poreske politike i odnosa prema direktnim stranim investicjama", sažima prioritete nove administracije ekonomist Delević.
Jedna od najhitnijih tema nove administracije jesu carine. Za njihovo uvođenje Trump je najavio čak osnivanje posebne vladine agencije. "Carinama ćemo obogatiti Amerikance", izjavio je odlučno.
Najavljene mere uticaće na atraktivnost ulaganja u različite sektore, smatraju analitičari, pri čemu je energetski sektor među vodećima. Povećanje obima eksploatacije nafte i prirodnog gasa Trump je definisao ne samo kao temelj energetske bezbednosti SAD već i kao alat u borbi protiv inflacije.
Ekonomisti odlaganje uvođenja carina pripisuju upravo borbi protiv inflacije, koju bi mogle pojačati izvršne mere poput proglašenja vanrednog stanja na meksičkoj granici i posledica poput deportacija nedokumentovanih imigranata. To je još jedan od glavnih tačaka agende nove američke vlade. "Jaka privreda znači pritisak na inflaciju", objašnjava Kregar. Prema njegovim rečima, ona je još uvek "iznad dugoročnih ciljeva" centralne banke, ali bi mogla "ponovno postati problematična".
U fokusu nafta, odbrana i banke
Trumpova borba protiv inflacije i deregulacija ekoloških propisa radi iskorišćavanja naftnih izvora, koje je opisao kao "tečno bogatstvo pod našim nogama", imaće značajan uticaj na određene klase ulaganja u narednih stotinu dana.
Analitičar kompanije Acex Tilen Šarlah izjavio je za Bloomberg Adriju kako će se pod Trumpovom administracijom "ojačati očekivanja o privrednom rastu, posebno u sektorima poput nafte, obrane i bankarstva". Svoje prognoze zasniva na Trumpovom prvom mandatu, kada je tzv. Trumpov efekat prvi put podigao berzanske indekse "zbog očekivanja ekspanzivne fiskalne politike".
Kregar dodaje i proizvodnju čipova i svemirsku tehnologiju, jer "nije tajna da SAD nastoji da poveća domaću proizvodnju poluprovodnika, koji su trenutno ključni za tehnološki razvoj". Prema izveštaju Bloomberga, Trump je u utorak najavio obimnu investiciju od 500 milijardi dolara u razvoj veštačke inteligencije, što bi Sjedinjenim Državama osiguralo globalnu dominaciju u toj oblasti. Planiraju to da postignu osnivanjem zajedničke kompanije koju bi činili Softbank, OpenAI i Oracle.
"Nova administracija već je najavila privredne mere na polju trgovinskih ograničenja, poreske politike i odnosa prema direktnim stranim investicijama", sažima prioritete nove administracije ekonomista Uroš Delević sa Univerziteta Greenwich u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kod sirovina će biti potrebno pratiti i kretanje dolara, kaže Šarlah, jer su one "denominovane u dolarima" te bi smanjenje vrednosti dolara "moglo značiti relativni porast cena sirovina i obrnuto". "Vrednost dolara mogla bi porasti Trumpovom pobedom, posebno ako ne bude većih promena u fiskalnoj politici", procenio je Šarlah nakon Trumpove izborne pobede.
Trumpove ambiciozne najave o povećanju eksploatacije nafte mogle bi uticati na veću potrošnju nafte, "što bi dovelo do njenog povećanja cene", posledice Trumpovih energetskih mera sažima stručnjak. Iako sve ne zavisi od poteza američke vlade, budući da je ovogodišnji "privredni ciklus još uvek prilično nejasan", kaže, na cenu zlata mogla bi uticati realizacija Trumpovih najava o okončanju sukoba na pojedinim žarištima. Cena zlata bi "tada mogla izgubiti zamah", kaže poznavalac.
Kripto: Pozitivna očekivanja uprkos zakonodavnom zastoju
Među najvećim gubitnicima zasad je tržište kriptovaluta. Trump, uprkos pompeznim najavama o kriptovalutama, koje je nazvao "nacionalnim prioritetom", još uvek nije potpisao izvršni zakon. Zastoj ne zabrinjava portfolio menadžera na platformi za trgovanje kripto-imovinom Iconomi Marka Pavloviča, koji kaže da "dugoročno možemo očekivati pozitivan trend".
Portfolio menadžer Mark Pavlovič ističe da se može očekivati veća volatilnost kriptovaluta, što je posledica "uvođenja regulacije sa ciljem da se ta oblast uredi u smislu zaštite investitora i sprečavanja pranja novca". Dodaje da Trumpove najave potvrđuju kako će kripto-imovina tokom njegovog mandata biti "vrlo osetljiva na geopolitička dešavanja".
Ističe da se može očekivati veća volatilnost kriptovaluta, što je posledica "uvođenja regulacije sa ciljem da se ta oblast uredi u smislu zaštite investitora i sprečavanja pranja novca". Dodaje da Trumpove najave potvrđuju kako će kripto-imovina tokom njegovog mandata biti "vrlo osetljiva na geopolitička dešavanja".
Kregar iz brokerske kuće Ilirika dodaje kako je jasno da nova administracija podržava kriptovalute, ali pitanje šta to znači u praksi ostaje bez odgovora. "Uvođenje strateških rezervi u bitcoinu verovatno je izuzetno složeno zbog regulacije i usklađivanja državnih institucija", objašnjava stručnjak kašnjenja u sprovođenju ambicioznih najava.
Što se tiče namera za uređivanjem tržišta kriptovaluta, smatra da ulogu igra činjenica da je Trump sa suprugom Melanijom "lično investiran u kriptovalute". Izdanja tokena bračnog para pre inauguracije ukazuju na to da "Trumpova porodica ima velike apetite za zaradom".
Kineska zagonetka
Posebno poglavlje čine carine na kinesku robu. Trump je u ponedeljak rekao da za njih "još nismo spremni", a kasnije je najavio njihovo uvođenje u februaru. "Povukao se i sada govori o znatno nižim carinskim stopama od 10 odsto", kaže Ferfila, jer se ranije spominjala stopa od 60 odsto. Drakonske carine, prema Delevićevim rečima, znače da SAD i saveznici iz Evropske unije "u borbi sa Kinom za prevlast u novim tehnologijama gube konkurentnost". Ekonomista i predavač Matt Raskovic sa Tehnološkog univerziteta u Oklandu izjavio je u emisiji Odmevi na RTV Slovenija da Trump svojim namerama pokazuje "snažan zaokret prema globalnom Zapadu", dok odnos s Kinom ostaje nejasan.
Što se tiče primene carina kao alata za povratak industrije na američko tlo, o čemu je Trump govorio pre izbora, Marko Budler, predavač logistike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, skeptičan je. "U kratkom roku vrlo je teško smanjiti zavisnost od postojećih resursa", objašnjava zamke protekcionizma, odnosno lokalizacije proizvodnje. Iako je Trump najavio reindustrijalizaciju SAD i izjavio da će globalnim konkurentima "uzeti njihove fabrike", Budler navodi primer Applea, "koji pokazuje da bi za rešenje zavisnosti od Kine i Foxconna za samo 10 odsto bilo potrebno najmanje sedam godina". Zbog toga ne veruje da će se u kratkom periodu "dogoditi megalomanske promene", zaključuje.