Kako će izgledati odgovarajuće recipročne carine, koga će pogoditi i koliko će trajati, pitanja su koja, prema oceni sagovornika Bloomberg Adrije, najviše zbunjuju ekonomiste i poslovne lidere. Naime, od tih odgovora zavisi hoće li Donald Trump uspeti da ispuni svoje obećanje o ekonomskom preporodu SAD putem carina ili će čitava inicijativa doživeti neuspeh suočivši se sa recesijom.
"Budući da su SAD neto uvoznik, bilo kakvo smanjenje američke potrošnje moglo bi dovesti do pada globalnog BDP-a, pa se nameće pitanje šta nas čeka", navodi Jure Štimac, portfolio menadžer u NLB Skladi, deleći zabrinutost mnogih multinacionalnih kompanija. Analitičar smatra da je prva mogućnost Trumpova strateška upotreba carina kao aduta u pregovorima sa partnerima poput EU, Kanade i Meksika, ali i sa rivalima kao što je Kina. To, kaže, ukazuje na (zlo)upotrebu carinskih mera poput instrumenta za ostvarivanje geopolitičke dominacije. Drugo tumačenje Štimca povezuje carine sa nastojanjem Vašingtona da pronađe način za otplatu svog ogromnog duga, što bi od administracije zahtevalo dvostepeni pristup - prvo rešavanje velikog fiskalnog deficita, a zatim sistemsku otplatu nagomilanog duga.
"Trump očekuje da će strani izvoznici preuzeti deo carinskog opterećenja, snižavajući svoje cene, čime bi se izbeglo potpuno prenošenje dodatnih troškova na američke potrošače", objašnjava strategiju Trumpovog mahanja carinskim ratom šefica katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje Katja Zajc Kejžar na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.
Opširnije

Najgori kvartal za Nasdaq 100 poslednjih godina posledica straha od AI balona
Proizvođač čipova Nvidia Corp. zabeležio je pad akcija od 28 odsto u odnosu na januar.
01.04.2025

Trumpovi planiraju novi porodični biznis poduhvat
Porodica američkog predsednika širi uticaj u svetu kriptovaluta kroz novi poslovni poduhvat.
01.04.2025

Ukratko iz sveta - hoće li presuda Marine Le Pen poljuljati javnu politiku Francuske
Kada je reč o monetarnoj politici EU, nekoliko zvaničnika Evropske centralne banke smatra da potencijalno treba pauzirati sa spuštanjem kamatnih stopa na aprilskom sastanku.
01.04.2025

Kako opisati Wall Street ovih dana? Kao mesto 'frustracije i iscrpljenosti'
Trump je obećao namete svim trgovinskim partnerima SAD, razmatrao popuste na određene proizvode ili zemlje, i razmišljao o pomoći nekim domaćim industrijama.
01.04.2025
"Takva logika može biti uslovno uspešna, ako ne bude protivmera", kaže ona. Ipak, dodaje da su pogođene države već počele da uvode kontracarine.
Astronomska neizvesnost
Rok Potočnik, viši portfolio menadžer u NLB Skladi, predviđa da će carinski rat uneti dodatnu neizvesnost u poslovanje i planiranje kompanija. Podaci kompanije FactSet pokazuju da je više od polovine kompanija iz američkog indeksa S&P 500 u svojim poslednjim kvartalnim izveštajima među najveće rizike uvrstilo upravo carine. To je više nego u bilo kom drugom kvartalu u protekloj deceniji, navode.
"SAD su neto uvoznik, zato svaki pad američke potrošnje može izazvati smanjenje globalnog BDP-a. Dakle, pitanje je šta sledi", navodi Jure Štimac.
Evropa je najavila kontramere kao odgovor na carine koje je najavio američki predsednik Donald Trump. O tome koliko je to poželjno za Evropu u trenutku kada se Evropska centralna banka približila ciljanoj inflaciji, kao i o najavljenoj masovnoj javnoj potrošnji za TV Bloomberg Adria govorio je ekonomista Miloš Grujić. "Svakako treba očekivati kontramere koje će eskalirati trgovinske tenzije između Amerike i Evrope i to nas onda verovatno dovodi do punog trgovinskog rata. Takav razvoj događaja će sigurno negativno uticati na globalnu trgovinu, pojedinci će imati manje novca za trošenje, to će usporiti ekonomski rast i povećati inflaciju, odnosno doneti još veću neizvesnost za preduzeća i potrošače", rekao je Grujić, dodajući da je to posebno problematično u trenutku kada se Evropa oporavlja i pokušava da zauzda inflaciju. Jedan od najvećih izazova koje donose ovakvi trgovinski ratovi je njihov potencijalni uticaj na inflaciju i verujem da će doći do rasta cena u Evropi i dodatnog rasta inflacije. U takvom raspletu situacije biće zanimljivo gledati reakciju centralnih banaka u svetu, pre svega ECB, s obzirom na to da je uspela da dovede kamatne stope na razuman nivo, a sada se opet suočava sa problemima, zaključio je Grujić. |
Slično pokazuje i takozvani Indeks neizvesnosti, koji na osnovu medijskih objava izračunava i u svoje analize uvrštava Fed. Indeks pokazuje da je neizvesnost u vezi sa trgovinskom politikom trenutno najveća u više od pola veka, navodi The Economist.
Po jednoglasnoj oceni stručne javnosti, carine, koje u osnovi funkcionišu kao dodatni porezi, dovode do poskupljenja proizvoda na tržištu, podstiču inflaciju, slabe kupovnu moć stanovništva i negativno utiču na globalnu ekonomiju. Carine vode ka smanjenju obima međunarodne trgovine i smanjenju blagostanja za sve učesnike carinskog rata, upozorava Zajc Kejžar.
Recesija umesto renesanse?
Sve lošije analitičke prognoze odražavaju povećanu zabrinutost za ekonomske izglede pod uticajem trgovinskog rata. Izveštaj banke Goldman Sachs, objavljen u ponedeljak, pokazuje da će carine godinu dana pregrevati američku ekonomiju sa inflacijom od 3,5 odsto, što je znatno iznad ciljanih dva odsto koje je zacrtao Fed. Na 4,5 odsto će skočiti nivo nezaposlenosti, što će privredni rast SAD svesti na svega jedan odsto, ocenjuju analitičari.
Prema izveštaju, predviđanja za Trumpove oslobodilačke planove nisu optimistična. Američka banka je značajno povisila procenu verovatnoće ulaska ekonomije u recesiju. Za ovu godinu, ona je porasla na čak 35 odsto, što je znatno više od 20 odsto u prethodnoj prognozi i više nego dvostruko više od 14 odsto u januaru.
Da li bi Trump u tom slučaju mogao još više zaoštriti carinski rat? "Carine nije moguće povećavati unedogled, njihovo uvođenje smanjuje obim trgovine, a time se smanjuje manevarski prostor za njihov efekat", govori Zajc Kejžar o maksimalističkoj pregovaračkoj strategiji koju Trump toliko voli.
U izveštaju banke Goldman Sachs procenjuje da je verovatnoća ulaska SAD u recesiju 35 odsto, što je znatno iznad od procene od 20 odsto iz prethodne prognoze i više nego dvostruko više od 14 odsto u januaru.
Trump je nedavno u jednom od intervjua odbacio mogućnost pojave recesije, smatrajući je "malo verovatnom", ali je priznao da je američka privreda pred periodom tranzicije. Za mrežu Fox je na pitanje da li ove godine očekuje recesiju, odgovorio: "Nerado predviđam takve stvari. Pred nama je prelazni period, jer je ovo što radimo velika stvar".
"Carine su besmislene, jer najviše štete domaćim kupcima, a američka industrija zbog carina takođe neće biti konkurentnija, već će dugoročno gubiti", ocenjuje efekte ekonomista i predavač na Ekonomskom fakultetu Matej Lahovnik. Dodaje da je pozitivnije efekte moguće očekivati na račun ukidanja ekoloških reformi američke industrije, deregulacije poreza i pojeftinjenja fosilnih goriva, odnosno ulaganja u nuklearnu energiju.
Štimac: Pored carina, ključne su preostale mere
"Očekuju se smanjenje državne potrošnje i povećanje budžetskih prihoda, što bi država postigla carinama, a što vodi u trgovinske ratove", kaže Matej Krajnik, portfolio menadžer u Generali Investments.
Aleš Lokar, rukovodilac upravljanja imovinom u Generali Investmentsu, dodaje da se može očekivati veći negativan uticaj carina na evropski i kineski, kao i na američki BDP. On takođe upozorava na veću ranjivost Evrope kada je reč o negativnim posledicama carina, budući da evropska privreda beleži tek minimalan rast, te bi i pad BDP-a od samo pola procentnog poena mogao izazvati recesiju.
Štimac smatra da su, uprkos nešto slabijim pokazateljima, američki potrošač i finansijski sektor još uvek "u dobrom stanju", zbog čega je recesija "malo verovatna". Ključno je, međutim, koje mere će Trumpova administracija preduzeti posle implementacije carina.
Prema predviđanju analitičara, "američka ekonomska situacija mogla bi se poboljšati postepenim preusmeravanjem politike ka smanjenju poreza na dobit, rasterećenju privrede i debirokratizaciji javnog sektora".