Iran je izabrao novog vrhovnog lidera i pojačao napade devetog dana rata, gađajući postrojenje za desalinizaciju vode u Bahreinu, dok je Izrael napao glavna skladišta goriva u Teheranu i zapretio da će napasti mrežu električne energije islamske republike.
Napadi tokom noći u subotu na nedelju dogodili su se dok se arapske države duž Persijskog zaliva i dalje suočavaju s raketama i dronovima iz Irana, koji je izjavio da ima kapacitet da vodi rat mesecima. Teheran nije otkrio identitet novog lidera. Predsednik SAD Donald Trump rekao je da će SAD razmotriti proširenje napada na Iran u sukobu koji je ozbiljno poremetio energetska tržišta.
Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein saopštili su da su tokom noći u subotu na nedelju presreli iranske napade. UAE i Kuvajt počeli su da smanjuju proizvodnju nafte zbog skoro potpune blokade ključnog Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svetskog izvoza energije.
Opširnije
UAE i Kuvajt počeli da smanjuju proizvodnju nafte
Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt počeli su da smanjuju proizvodnju nafte, pošto se skoro potpuna blokada ključnog Ormuskog moreuza preliva na energetska tržišta i utiče na svetsku ponudu.
08.03.2026
Indija podiže cenu LPG-ja, dok kriza u Ormuskom moreuzu guši tokove
Indija je prvi put posle gotovo godinu dana podigla cenu najrasprostranjenijeg gasa u bocama za domaćinstva, dok rat sa Iranom remeti tokove energije sa Bliskog istoka i podiže svetske troškove goriva.
07.03.2026
Ako potraje sukob u Persijskom zalivu, svetu preti rast cena hrane zbog manjka đubriva
Sukob u Persijskom zalivu daleko je od nas ali, ako potraje, njegove posledice lako bi se mogle osetiti u svakodnevnom životu čak i na cenama hrane.
07.03.2026
U grafikonima - kako sukob u Iranu remeti svetsku trgovinu
Uveče 1. marta, naftni tanker je isključio transponder oko 25 kilometara istočno od emirata Šardža i nestao u magli zagušenih signala iznad Ormuskog moreuza, uskog grla koje odvaja Persijski zaliv od otvorenog okeana. Deset sati kasnije, njegov transponder ponovo je proradio severno od Abu Dabija, krećući se ka Bahreinu.
07.03.2026
SAD i Izrael pojačavaju napade na Iran, dok Teheran uzvraća širom regiona | Bloomberg
Iranski napad na Bahrein usledio je nakon što je Teheran optužio SAD da su pogodile jedno od njegovih postrojenja za desalinizaciju. Države Persijskog zaliva zavise od civilne infrastrukture za većinu svoje pitke vode, a kontinuirani napadi mogli bi dodatno pogoršati posledice rata koji je već uzdrmao stabilnost finansijskih centara u regionu.
Predsednik Masoud Pezeshkian rekao da je vojsci naredio da ne napada nijednu zemlju koja ne napada tu islamsku republiku i uputio izvinjenje susednim državama. Trump je te izjave ocenio kao predaju, ali je Teheran nastavio napade, dok je jedan visoki zvaničnik rekao da Iran ima pravo da gađa države koje na svojoj teritoriji imaju američke vojne baze.
"Kada nas neprijatelj napada iz baza u regionu, mi odgovaramo i nastavićemo da odgovaramo. To je naše pravo i trajna politika", rekao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana, na državnoj televiziji u subotu. "Zemlje u regionu moraju same da spreče SAD da koriste njihovu teritoriju protiv Irana ili ćemo to učiniti mi."
Izjave iranskog predsednika izazvale su nezadovoljstvo u zemlji i podstakle spekulacije o sukobu između njega i Korpusa islamske revolucionarne garde, koji koordinira iranski raketni program i mrežu savezničkih paravojnih grupa u regionu, rekao je Trita Parsi, potpredsednik Quincy Institutea.
Pezeshkian je u nedelju rekao da su protivnici Irana iz ranijih izjava izvukli "naivne zaključke" i dodao da je Teheran "primoran" da odgovori na napade koji dolaze iz drugih država.
Iranske oružane snage imaju kapacitet da vode najmanje šest meseci intenzivnog rata sadašnjim tempom, a Teheran će u "narednim danima" početi da koristi naprednije i retko korišćene rakete velikog dometa, prenela je u nedelju državna agencija IRIB, pozivajući se na Korpus islamske revolucionarne garde.
Trump je u subotu rekao da će SAD razmotriti napade na područja i grupe ljudi u Iranu koje ranije nisu bile među ciljevima.
Izraelski avioni gađali su iranska skladišta nafte u oblastima Kuhak i Šahran u Teheranu, kao i obližnji grad Karadž, prenela je poluzvanična iranska agencija Fars. Izraelski ministar energetike Eli Cohen je zasebno rekao da su ciljevi uključivali rafinerije nafte i elektrane i priznao eskalaciju napada.
U delovima grada čule su se eksplozije, a vlast je pozvala stanovnike da nose maske i ostanu u zatvorenom zbog rizika od zagađenja vazduha usled oblaka ostataka krhotina.
Poluzvanična iranska Studentska novinska agencija izvestila je da je Crveni polumesec upozorio da je eksplozija rezervoara goriva oslobodila velike količine opasnih čestica u atmosferu.
UAE, koji su u januaru proizvodili više od 3,5 miliona barela dnevno kao treći najveći proizvođač u OPEC, počeli su da smanjuju proizvodnju na naftnim poljima na moru. Kuvajt, peti najveći proizvođač u OPEC, smanjio je proizvodnju nafte i rafinerija, pozivajući se na "stalnu agresiju" Irana.
Administracija Trumpa odbacila je zabrinutost zbog naglog rasta troškova energije izazvanog ratom, iako su cene benzina u SAD porasle na najviši nivo od septembra 2024. Fjučersi američke nafte završili su nedelju iznad 90 dolara za barel - više od 20 dolara iznad nivoa od prošlog petka - i zabeležili najveći nedeljni rast u procentima u istoriji podataka koji se vode od osamdesetih godina.
Akcije Saudi Aramca porasle su u nedelju za do 4,9 odsto - najviše u skoro tri godine.
Bahrein je saopštio da su tri osobe povređene kada su geleri presretnutih raketa pali na teritoriju zemlje. Odvojeno od toga, postrojenje za desalinizaciju vode u Bahreinu pretrpelo je materijalnu štetu posle napada iranskog drona, ali snabdevanje vodom nije poremećeno, saopštila je vlast u nedelju.
Saudijska Arabija presrela je dron koji je leteo ka naftnom polju Šajba, još tri drona u oblasti istočno od Rijada, a tri dodatna drona oborena su iznad samog grada Rijada. Odbrambene snage sprečile su i napad na diplomatsku četvrt, gde se nalazi ambasada SAD, što je prvi potvrđeni pokušaj gađanja tog područja od početka prošle nedelje.
Najmanje jedna osoba poginula je u Dubaiju zbog "krhotina posle presretanja projektila u vazduhu", saopštila je vlast emirata.
Predsednik UAE šeik Mohamed Bin Zayed Al Nahyan pojavio se u javnosti kako bi upozorio Iran da prestane sa napadima na njegovu zemlju. "UAE imaju debelu kožu i gorko meso - nismo lak plen", rekao je.
Australija razmatra zahtev zemalja Zaliva za vojnu pomoć u odbrani od iranskih napada dronovima i raketama, ali nije navela kakvu bi pomoć mogla da pruži.
Trump je novinarima u predsedničkom avionu Air Force One u subotu rekao da bi morao da postoji "veoma dobar razlog" da SAD rasporede kopnene snage u Iranu, dodajući da bi iranske snage verovatno morale biti toliko uništene da ne bi mogle da pruže otpor. Predsednik SAD takođe je rekao da je odbacio ideju da naoružane kurdske snage uđu u Iran kako bi se priključile borbama.
Bloomberg
Trump je dodao da će rat trajati "još neko vreme" i da će cene nafte potom pasti.
Kina, koja je značajan kupac iranske nafte, pozvala je na primirje. Ali ministar spoljnih poslova Wang Yi u nedelju je naznačio da Peking neće dozvoliti da sukob utiče na odnose s Vašingtonom pred planirani sastanak Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga u Pekingu.
Rat je počeo pošto su SAD i Izrael 28. februara napali islamsku republiku, što je poremetilo svetske lance snabdevanja i podstaklo strah od nove inflatorne krize, dok je više od deset zemalja uvučeno u sukob. Iran je do sada prijavio 1.332 poginulih u ratu, uz velika razaranja. Desetine ljudi poginule su i u drugim delovima regiona, dok su SAD saopštile da je u sukobu stradalo šest pripadnika njihove vojske.
Iranska Skupština stručnjaka izabrala je sledećeg vrhovnog lidera, izvestila je poluzvanična agencija Mehr, pozivajući se na člana saveta Ahmada Alamolhoda, bez otkrivanja imena. On zamenjuje ajatolaha Alija Khameneija, koji je ubijen prvog dana sukoba. Mojtaba Khamenei, drugi najstariji sin ubijenog lidera, našao se među kandidatima je za tu funkciju.
Avio-kompanije i dalje trpe posledice sukoba, pa je broj otkazanih letova ka čvorištima na Bliskom istoku premašio 27.000 od početka borbi. Hiljade putnika i dalje su zaglavljene u regionu Persijskog zaliva, iako je u petak Emirates saopštio da planira da u narednim danima obnovi puni obim letova.
(Ažurirano novim informacijama kroz tekst.)