Lampice, hrana, pokloni - tek deo tradicije bez koje mnogi ne mogu ni da zamisle januar i praznike. Ipak, dok kod većine ljudi ovakva praznična atmosfera budi lepe uspomene i uzbuđenje, realnost je da se iza nje krije ozbiljan ekološki teret o kojem se retko razmišlja. U samo nekoliko nedelja, svake godine proizvedemo ogromne količine otpada, potrošimo više energije i ispustimo više štetnih emisija nego u bilo kom drugom delu godine, a sve to pod "izgovorom praznika".
Dva su ključna razloga zbog kojih je praznični period loš za životnu sredinu: prvi je povećan saobraćaj, koji najviše doprinosi emisijama ugljen-dioksida (CO₂), a drugi razlog su znatno veće količine otpada koje stvaramo kroz hranu i poklone. Prema navodima Evropske komisije (EK), svako od nas tokom praznika u proseku generiše dodatnih 650 kilograma CO₂ emisija i čak 30 odsto više otpada.
Ipak, sve to ne znači da ne treba da uživamo u praznicima, već da je važno da budemo svesni čime najviše opterećujemo životnu sredinu i da pronađemo načine kako to možemo da ublažimo.
Opširnije
Ovo je 12 najboljih dokumentaraca koji menjaju pogled na svet
Od klimatske krize do čudesnih simbioza u prirodi – ovi dokumentarci edukuju, potresaju i nadahnjuju.
03.08.2025
Koliko nas slobodnih dana čeka u 2026. godini
U narednoj godini će izgleda većina praznika bti u toku radne nedelje, a Bloomberg Adria vam predstavlja spisak slobodnih dana u 2026.
23.12.2025
Praznični špic puni planine, a cene paprene - 500 evra skuplje do Božića
Nova godina u Srbiji iz godine u godinu potvrđuje status najizraženijeg turističkog špica, u kojem se potražnja za smeštajem koncentriše u svega desetak dana, a cene apartmana na najtraženijim destinacijama rastu i do 100 odsto u odnosu na 'regularne' termine.
25.12.2025
Šta menadžeri služe na prazničnoj večeri
Pitali smo osam izvršnih direktora i korporativnih lidera koje im je omiljeno praznično jelo.
20.12.2025
Čime najviše štetimo okolini
Stvaranje dodatnog smeća jedan je od glavnih problema životne sredine koji se veže uz praznike. Smeće kreiramo na tri načina: kupovinom nepotrebnih poklona, ambalažom u kojoj se oni nalaze i dodatnim ukrašavanjem svakog od njih. Razmislite samo koliko se u paketima ispod jelki nalazi plastike, tekstila i beskorisnih stvari koje će brzo postati deo otpada, kao i ukrasnog papira, mašni, kesa i kutija.
Koliko otpada se stvara u prazničnom periodu pokazuju podaci prema kojima se u Velikoj Britaniji svake godine koristi 367.000 kilometara papira za ukrašavanje, količina kartona koja se koristi za pakovanje PlayStation, Nintendo i Xbox konzola pokriva područje veće od grada Londona, te se baci oko osam miliona prirodnih jelki.
Istovremeno se u SAD svake godine proda do 30 miliona prirodnih jelki, a iako oko 45 odsto Amerikanaca preferira veštačke jelke - koje se mogu iznova koristiti - treba imati na umu da materijali koji se koriste za njihovu izradu takođe imaju negativan uticaj na okolinu. Naime, tim materijalima su potrebne hiljade godina da se razgrade, nakon što se konačno odlože na deponije.
U SAD se svake godine proda do 30 miliona prirodnih jelki | Bloomberg
Nizu loših statističkih podataka treba dodati i činjenicu da Britanci tokom božićnog perioda iskoriste oko 189 miliona baterija, dok se čak sedam miliona njih baci, a procenjuje se i da će devet miliona igračaka kupljenih za Božić završiti na deponijama, prema podacima britanske kompanije GWP Group.
Situaciju dodatno pogoršava i onlajn kupovina, čija popularnost neprestano raste. Tokom 2025. godine potrošači su potrošili oko 10 odsto više samo za Crni petak, a najveći problem je to što se kod onlajn kupovine vraća znatno veći procenat kupljene robe u poređenju s proizvodima kupljenim u fizičkim prodavnicama. Proces povrata robe značajno povećava CO₂ emisije, a treba dodati i da veliki deo povraćene robe (oko 80 odsto), naročito odeće, na kraju završi na deponijama umesto da bude prosleđen drugom kupcu. Uz to, onlajn kupovina generiše čak 4,8 puta više ambalažnog otpada u odnosu na kupovinu u prodavnici.
Zanimljivo je i da, prema podacima britanskog Royal Maila, u Velikoj Britaniji tokom božićnog perioda u proseku svaka osoba pošalje oko 16 božićnih čestitki, od kojih se približno 30 hiljada tona na kraju baci. Prema nekim procenama, količina materijala korišćenog za izradu čestitki i njihove ambalaže tokom božićnog perioda mogla bi čak 260 hiljada puta da prekrije Big Ben.
Među otpadom često završi i hrana bez koje su praznične trpeze nezamislive. Ipak, čini se da u svemu tome kontinuirano preterujemo, pa praznični obroci često rezultiraju velikom količinom ostataka koji na kraju ostanu nepojedeni. Prema podacima vodeće britanske kompanije za upravljanje otpadom, u Velikoj Britaniji se za Božić baci čak 263.000 ćurki i 7,5 miliona pita od mlevenog mesa, dok se tokom praznika ukupno proizvede oko 30 odsto više otpada u poređenju s ostatkom godine.
Praznična putovanja
Uz otpad, najveće zagađenje za vreme praznika stvaraju putovanja. Većina ljudi u ovo doba ili putuje svojim porodicama ili koristi priliku za turističke posete drugim gradovima i državama, te pri tome zanemaruje da je upravo prevoz jedan od glavnih izvora emisija ugljen-dioksida.
Među otpadom često završi i hrana | Depositphotos
Broj putovanja na velikim udaljenostima značajno raste od kraja novembra, a zatim posebno u nedeljama kada su katolički Božić i Nove godina. Procenjuje se da je 81,8 miliona ljudi planiralo da putuje tokom praznične sezone 2025, što je porast u odnosu na prethodne godine.
Moguće alternative
Iako je jasno da za većinu ljudi odustajanje od prazničnih putovanja nije realno rešenje za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, važno je razmotriti načine putovanja koji manje zagađuju. Tako brojni stručnjaci preporučuju putovanja vozom, koja proizvode i do 80 odsto manje emisija ugljen-dioksida po osobi i pređenom kilometru u poređenju s avio-saobraćajem.
Međutim, alternativna rešenja koja su manje štetna za životnu sredinu postoje u gotovo svim segmentima praznične potrošnje. Na primer, kada je reč o otpadu nastalom zbog pakovanja poklona, pozitivna promena bila bi vidljiva već kada bismo umesto novog papira za umotavanje koristili reciklirane ili prirodne materijale. Takođe, hranu bi trebalo planirati i pripremati u količinama koje će se zaista pojesti, kupljene poklone zameniti domaćim, prirodnim i upotrebljivim poklonima, dok za božićna drvca postoje opcije iznajmljivanja ili sopstvene sadnje.
Ono što je sigurno jeste da briga o životnoj sredini ne treba da naruši praznični ugođaj, ali bi možda trebalo više pažnje posvetiti tome da se ne podstiče upravo suprotan scenario.