Dok Ujedinjene nacije (UN) prvi put upozoravaju na ulazak u period globalnog vodnog bankrota - stanja u kojem se slatkovodni sistemi iscrpljuju brže nego što mogu da se obnove, ulaganja u vodu ostaju gotovo nevidljiva čak i unutar fondova koji se deklarišu kao održivi.
Prema analizi Bloomberg Intelligencea, tek oko dva odsto od više od 2.500 fondova održivosti ima značajnu izloženost akcijama povezanim s vodom, definisanu kao udeo veći od 15 odsto portfelja. Reč je o fondovima iz ESG, klimatskih i srodnih kategorija koji zajedno upravljaju sa više od 100 miliona dolara imovine, a analiza uključuje i specijalizovane vodne fondove.
Tako mala zastupljenost dolazi u trenutku kada nestašica vode postaje jedan od ključnih ograničavajućih faktora za privredu - od energetike i industrije do data centara, čija se potrošnja vode sve češće pokazuje kao fizičko ograničenje daljeg rasta.
Opširnije
Šta se krije ispod debelog leda Grenlanda
Na Grenlandu se nalazi 25 od 34 kritične sirovine Evropske unije, resursi koji imaju sve veću težinu i u ESG kontekstu.
16.01.2026
Najbogatiji su godišnji CO₂ limit potrošili već u deset dana 2026. godine
Oxfam upozorava da bi jedan odsto najbogatijih morali da smanje svoje emisije za 97 odsto do 2030. godine.
18.01.2026
Trumpov izlazak iz klimatskih tela dar je Kini i autogol za SAD, upozoravaju stručnjaci
SAD se povlače iz IPCC-a i UN-ove klimatske konvencije, čime slabe sopstveni uticaj u globalnim klimatskim politikama.
11.01.2026
Novi atraktivni sektori za ulaganje, od odbrane do zdravijeg načina života
Analitičari vide prilike za ulaganje van klasičnih zelenih sektora.
01.02.2026
Voda kao fizički i ekonomski rizik
Izveštaj UN-a, objavljen ove nedelje, upozorava da tri četvrtine svetskog stanovništva, odnosno oko 6,1 milijardu ljudi danas živi u zemljama s nesigurnim ili kritično nesigurnim zalihama slatke vode. Četiri milijarde ljudi suočava se s ozbiljnom nestašicom barem jedan mesec godišnje.
Globalno crpljenje slatke vode kroz vreme, u kubnim metrima godišnje | Bloomberg
U pojedinim delovima sveta posledice su već vidljive. U Teheranu su vlasti nedavno upozorile da bi zbog nestašice vode moglo doći do evakuacije delova grada, dok se u Turskoj urušavaju podzemni rezervoari vode nakon dugotrajnog crpljenja. UN upozorava da takvi procesi, jednom kada pređu određenu tačku, više ne ostavljaju prostor za oporavak.
Kako ističe Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, okolinu i zdravlje pri UN-u, "vodni bankrot nije pitanje količine vode, nego načina na koji se njome upravlja".
Klimatske promene povećavaju potražnju i čine snabdevanje neizvesnijim, dok dugogodišnje loše upravljanje, degradacija tla i zagađenje dodatno pogoršavaju situaciju.
Fondovi održivosti i zanemarena tema
Uprkos rastućim fizičkim rizicima, Bloomberg Intelligence pokazuje da voda ostaje marginalna tema u održivim ulaganjima. Samo dva fonda, Goldman Sachs Global Climate & Environment Equity i DWS Invest SDG Global Equities, imaju više od 15 odsto izloženosti akcijama povezanim s vodom.
Izloženost se meri preklapanjem portfelja fondova sa indeksom Bloomberg Water Aggregate, koji se oslanja na tematsku bazu podataka Bloomberg Intelligencea. Indeks obuhvata 80 akcija iz tri segmenta, a to su: vodne komunalne usluge, tehnologija i oprema za prikupljanje i obradu vode, kao i infrastrukturu i inženjerske usluge povezane sa distribucijom i prečišćavanjem. Takav pristup omogućava preciznije merenje stvarne tematske izloženosti, umesto oslanjanja na deklarativne ESG oznake.
Dok vode ima sve manje, sistemi za njeno prikupljanje i obradu postaju ključni deo nove investicijske priče | Bloomberg
Između deklaracije i portfelja
Analiza Bloomberg Intelligencea dodatno pokazuje da se i među fondovima koji se direktno predstavljaju kao "vodni", zapravo kriju velike razlike. ETF-ovi koji prate globalne vodne indekse, poput onih Invesca i iSharesa, imaju više od 80 odsto portfelja usklađeno sa Bloombergovim vodnim indeksom.
Nasuprot tome, jedan vodni fond iz ponude Robeca ima manje od 40 odsto portfelja u akcijama koje ulaze u indeks, što ukazuje na znatno šire tumačenje teme. Ta razlika, navodi Bloomberg Intelligence, naglašava potrebu da investitori analiziraju stvarni sastav fondova, a ne samo njihove nazive.
Fondovi sa visokom izloženošću vodi, odnosno oni sa udelom većim od 15 odsto u akcijama iz Bloombergovog vodnog indeksa, zabeležili su više od pet milijardi dolara neto odliva tokom 2025. godine, pokazuje analiza.
Kretanje kapitala pratili su i rezultati. Nakon snažnih priliva od 2019. do 2021, kada su vodni fondovi nadmašivali regionalne referentne vrednosti, trend se preokrenuo od 2023. Berzanski uzleti te i 2024. godine bili su predvođeni tehnološkim akcijama kompanija sa najvećom tržišnom kapitalizacijom, koje su u takvim strategijama često slabo zastupljene, što je dodatno pritisnulo relativne performanse.
Oko 6,1 milijarda ljudi živi u zemljama s nesigurnim ili kritično nesigurnim zalihama slatke vode | Bloomberg
Između tržišta i stvarnosti
Izveštaj Ujedinjenih nacija upozorava da su mnogi vodni sistemi trajno oštećeni i da se ne mogu oporaviti čak ni u godinama sa obilnim padavinama. Istovremeno, investicioni svet vodu i dalje tretira kao sporednu temu unutar održivosti, a ne kao temeljni resurs bez kojeg energetska tranzicija, digitalizacija i poljoprivreda ne mogu da funkcionišu.
Kako se voda sve češće pokazuje kao ograničavajući faktor rasta, jaz između fizičke stvarnosti i investicionih portfelja postaje sve vidljiviji. Pitanje koje se nameće jeste da li će voda ostati zanemarena prilika ili će tek u narednoj fazi tržišnih prilagođavanja početi da se tretira kao jedan od ključnih strukturnih rizika i izvora dugoročnog povrata.