Najsmrtonosnije oružje ikada napravljeno postaje sve češći deo evropske ESG industrije vredne skoro devet biliona dolara, jer se oznaka koja se decenijama povezuje sa etičkim ulaganjem sve više rasteže kako bi se uklopila u trenutni geopolitički trenutak.
Od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, broj ESG fondova akcija sa izloženošću industriji nuklearnog oružja skočio je za više od 50 procenata, na preko 2.000. Iako ova ulaganja predstavljaju samo mali deo šireg odbrambenog sektora, ova promena znači da otprilike polovina ESG fondova akcija u Evropi sada ulaže bar deo svog kapitala u kompanije koje proizvode, isporučuju ili transportuju nuklearno oružje, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.
Ovaj razvoj događaja je najjasniji pokazatelj koliko se ESG ulaganje promenilo otkako je termin prvi put skovan uz podršku Ujedinjenih nacija pre više od dve decenije. A kako tenzije između Evrope i Rusije rastu, ideja o tome šta ESG može da znači proširila se gotovo preko noći - od vetroelektrana do oružja za masovno uništenje.
Opširnije

Ko cilja globalno tržište, mora da igra po evropskim ESG pravilima
Dok SAD usporavaju s klimatskim politikama, sve se više globalnih kompanija prilagođava evropskim standardima.
23.06.2025

Dok se planeta zagreva, korporacije se hlade od svojih obećanja
Brojne kompanije smanjuju ambicije čim održivost postane veliki trošak
24.06.2025
Srpske kompanije sve više integrišu ESG, ali prostora za napredak ima
Zajedno sa Bloomberg Adrijom sproveli su i lokalno istraživanje u maju, u kojem je učestvovalo 50 kompanija – od velikih međunarodnih do srednjih i malih preduzeća iz Srbije.
12.06.2025

Kako u AI eri ubrzati zelenu tranziciju i povećati poslovnu konkurentnost
Globalni izazovi postaju sve očigledniji. Potražnja za energetski efikasnim rešenjima brzo raste a potrošači su sve više svesni ekoloških izazova.
09.06.2025

Zelene obveznice više ne štede novac - šta to znači za održivo finansiranje
Zeleni dug više ne dolazi uz povoljnije uslove, a u nekim slučajevima nosi i veću cenu nego obično.
08.06.2025

Za neke, ovo je trenutak potpunog izopačavanja ESG-ja. Održivo ulaganje treba da znači ulaganje koje ne nanosi štetu, podseća Sasja Beslik, direktorka investicione strategije u kompaniji SDG Impact Japan, osnovanoj u zemlji koja je prva osetila razornu moć nuklearnog napada pre 80 godina.
"Znate, krajnja upotreba nuklearnog oružja će izazvati ogromnu štetu", kaže Beslik.
Drugi smatraju da ESG novac treba usmeriti na odbranu ekonomske i socijalne stabilnosti. Matt Christensen, globalni šef održivog i uticajnog ulaganja u Allianz Global Investors, kaže da je upravo zato menadžer imovine od 650 milijardi dolara odlučio da ove godine uključi proizvođače nuklearnog oružja u fondove registrovane kao "promotivni" ESG.
Dok rat besni na pragu Evrope, lideri kontinenta su jasno stavili do znanja da dileme ESG-ja ne smeju da stanu na put usmeravanju privatnog kapitala u vojno sredstvo odvraćanja dovoljno snažno da se odupre Rusiji. Koncept je sumirao izvršni direktor berzanskog operatera Euronext NV.
"U novom ESG-ju govorimo o doprinosu društvu jačanjem energetske autonomije i odbrane Evrope: energije, bezbednosti i geostrategije", kaže izvršni direktor Euronexta Stephane Boujnah. "Poslednjih meseci smo svedoci snažne kolektivne preferencije koja dolazi od civilnog društva, od investitora i od naših zaposlenih. Postoji želja da građani služe svojoj zemlji na svoj način."
Euronext kaže da nema konkretnu "doktrinu" kada je u pitanju nuklearno oružje, osim poštovanja evropskih tržišnih propisa.
Radovi na popravci termoelektrane oštećene u ruskim raketnim napadima na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini/ Bloomberg
Nema sumnje da institucionalni investitori u Evropi menjaju svoj stav prema proizvođačima oružja, primećuje Benjamin Braun, vanredni profesor političke ekonomije na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka. U prošlosti se to "jednoglasno smatralo lošom stvari", kaže on, ali "nakon ruske invazije na Ukrajinu i pretnje evropskom kontinentu, ponovno naoružavanje se smatra nužnošću", i to se ogleda u investicionoj industriji.
Prema podacima Bloomberga, fondovi akcija registrovani kao "promovišući" ESG drže oko 20 milijardi dolara u kompanijama koje se bave proizvodnjom, distribucijom ili transportom nuklearnog oružja. To je samo 1,2 procenta ukupne tržišne vrednosti kompanija uključenih u analizu.
Ipak, pošto Evropa čini oko 80 procenata globalne ESG imovine, promena pristupa regiona imaće velike implikacije na način raspodele kapitala u budućnosti. Štaviše, promena dolazi u vreme kada neke od politika američkog predsednika Donalda Trumpa podstiču pomeranje investicionih tokova iz SAD u Evropu, gde je ESG poprilično preoblikovao celokupno tržište fondova.
Paul Clements-Hunt, bivši zvaničnik UN koji je vodio tim zadužen za uvođenje termina "ESG" još 2004. godine, smatra da mnogi oznaku i dalje pogrešno shvataju, čak i stručnjaci iz industrije fondova.
"ESG se odnosi na materijalnost i obavezu da se deluje u najboljem interesu", kaže Clements-Hunt. Taj aspekt je "izgubljen u poslednjih 20 godina, jer su ljudi počeli da izjednačavaju ESG sa moralnim, društvenim i etičkim pitanjima". ESG, ističe on, "nije etika, nije moral, nije pitanje društveno odgovornog ulaganja".
Drugim rečima, dodaje Clements-Hunt, ESG "zaista dozvoljava" investicije u odbrambenu industriju, pa čak i u nuklearno oružje.
Paul Clements-Hunt, bivši zvaničnik UN koji je predvodio tim zaslužan za uvođenje pojma "ESG"/ Bloomberg
To su dobre vesti za ESG investitore koji žele da povećaju prinose. Indeks S&P 500, koji prati vazduhoplovnu i odbrambenu industriju, što uključuje kompanije koje zarađuju od nuklearnog oružja, skočio je za oko 40 procenata ove godine - skoro dvostruko više od prinosa indeksa S&P 500, koji prati akcije obnovljivih izvora energije. (S&P 500 je porastao za manje od 10 procenata u istom periodu.)
Priliv ESG novca u neke od najdestruktivnijih delova industrije naoružanja poklapa se sa sve većim dokazima o tome šta Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) naziva mogućim početkom "nove trke u nuklearnom naoružanju". Trenutni podaci ukazuju na to da bi tempo demontaže penzionisanih nuklearnih bojevih glava uskoro mogao biti nadmašen rastom globalnih zaliha novih.
Među kompanijama koje se pojavljuju u ESG fondovima koje je analizirao Bloomberg nalaze se BAE Systems Plc, Airbus SE, Babcock International Group Plc, Safran SA, Thales SA i Leonardo SpA. Od tih kompanija, BAE, Airbus i Safran stavljeni su na listu isključenja norveškog suverenog fonda bogatstva, najvećeg na svetu. Odluka je zasnovana na proceni da bi "normalna upotreba" nuklearne opreme koju proizvode ove kompanije "mogla da krši fundamentalne humanitarne principe", saopštio je fond od 1,9 biliona dolara.
Bloomberg
Međutim, norveška konzervativna stranka je među onima koji sugerišu da je vreme da se ponovo razmotri lista, s obzirom na vojne pretnje sa kojima se Evropa danas suočava.
Prema analizi agencije Bloomberg Intelligence, industrija nuklearnog oružja sve više prodire u ESG fondove širom sveta. Iako to može povećati prinose, takođe preti da izloži investitore "potencijalnom reputacionom riziku", upozorava Shaheen Contractor, viši ESG analitičar u Bloomberg Intelligence u Njujorku.
BI je analizirao više od 1.500 fondova sa ESG ili ekvivalentnim oznakama, koji zajedno upravljaju imovinom vrednom više od 1,5 biliona dolara, i otkrio da devet odsto njih ima barem jednu od 14 kompanija koje je norveški suvereni fond bogatstva isključio zbog njihovog učešća u industriji nuklearnog oružja.
Organizacija PAX, deo globalne mreže koja podržava Međunarodnu kampanju za ukidanje nuklearnog oružja, dobitnicu Nobelove nagrade za mir, upozorava da ulagači koji podržavaju kompanije poput Airbusa, Babcocka, BAE-a, Safrana, Thalesa i Leonarda sebe izlažu "ozbiljnim rizicima kršenja ljudskih prava".
"PAX se u principu ne protivi ulaganju u odbrambenu industriju", kaže Alehandra Munjoz Valdez, viši službenik za projekte humanitarnog razoružanja u organizaciji. "Međutim, smatramo da finansijske institucije treba da imaju jasne kriterijume kako bi izbegle ulaganje u kompanije koje učestvuju u razvoju i održavanju oružja koje, zbog svojih inherentnih karakteristika, uzrokuje neselektivnu patnju i dugoročnu ekološku i društvenu štetu."
Brodogradilište kompanije BAE Systems u Barou-in-Fernesu, u Velikoj Britaniji, jedno je od retkih mesta na svetu sposobnih za izgradnju nuklearnih podmornica / Bloomberg
Portparol Airbusa je rekao da se aktivnosti kompanije sprovode u skladu sa Sporazumom o neširenju nuklearnog oružja i da je kompanija posvećena etičkim poslovnim praksama. Portparol kompanije Babcock je rekao da je kompanija "ponosni partner" britanskih i savezničkih oružanih snaga u održavanju nacionalne i međunarodne bezbednosti.
Predstavnik kompanije Leonardo je naglasio da je kompanija uvek poslovala potpuno u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima o izvozu vojne opreme. Portparol kompanije BAE je rekao da je cilj kompanije da zaštiti ljude koji obezbeđuju bezbednost i odbranu Velike Britanije, SAD i njihovih saveznika. Kompanija, dodao je, posluje pod strogim propisima i poštuje sve relevantne kontrole izvoza.
Safran i Thales su odbili da komentarišu. Prema javno dostupnim dokumentima, Safran je uključen u zajedničko preduzeće sa Airbusom kako bi podržao francuski program nuklearnog odvraćanja. Na svojoj veb-stranici Tales navodi da ne projektuje, ne proizvodi niti prodaje nuklearno oružje van okvira Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja iz 1968. godine, ali učestvuje u programima nuklearnog odvraćanja opremanjem podmornica sposobnih za lansiranje nuklearnih bojevih glava.
Sve države članice EU su potpisnice Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji zabranjuje izvoz u zemlje koje nisu bile potpisnice ugovora kada je potpisan 1968. godine. Međutim, pravilo Evropske unije o održivim finansijama, poznato kao Uredba o objavljivanju informacija o održivim finansijama (SFDR), ne navodi nuklearno oružje kao "kontroverzno oružje", potvrdio je portparol Evropske komisije. Umesto toga, banke i menadžeri imovine moraju da objasne kako njihova ulaganja ispunjavaju kriterijume održivosti.
Ova situacija je zbunjujuća za male investitore. "Better Finance", čiji članovi predstavljaju četiri miliona investitora širom Evrope, poziva na veću jasnoću. Mariyan Nikolov, službenik za politiku u "Better Finance", kaže da se, na primer, prema važećim pravilima, proizvođači nuklearnog oružja čak ne čine isključenim sa liste ekološki održivih ekonomskih aktivnosti EU.
Dodatni kapital koji ide u odbranu takođe ima velike klimatske posledice, upozorava stručnjak za obračun ugljenika Greenly. Oni procenjuju da je ugljenični otisak vojne potrošnje NATO-a za 2024. godinu bio oko 256 miliona tona, što je oko pet puta više od godišnje emisije Grčke. S obzirom na to da države članice NATO-a sada planiraju da više nego udvostruče svoje odbrambene izdatke, taj otisak će sigurno rasti.
Menadžeri imovine koji u svoje portfolije uključuju proizvođače nuklearnog oružja tvrde da im cilj nije direktno ulaganje u oružje za masovno uništenje. Umesto toga, veruju da današnja geopolitička situacija više ne dozvoljava apsolutne zabrane ulaganja u proizvođače oružja. Pošto mnoge odbrambene kompanije deo svojih prihoda ostvaruju iz nuklearnog sektora, blaže politike isključenja znače da će ESG fondovi neizbežno biti izloženi i proizvođačima nuklearnog oružja.
"Ovo ne radimo da bismo ulagali u nuklearno oružje", kaže Jens Munch Holst, izvršni direktor AkademikerPensiona, danskog menadžera održivih penzionih fondova. "Ali s druge strane, ne želimo da nas mali udeo prihoda povezanih sa nuklearnim aktivnostima spreči da pružimo kapitalnu podršku za jačanje evropske odbrane."
Promena znači da je AkademikerPension, koji upravlja imovinom od oko 25 milijardi dolara, ukinuo isključenja za kompanije kao što su Babcock, Airbus, Safran, Thales i Leonardo.
Proizvođači oružja izlažu svoje proizvode na Pariskom aeromitingu u junu/ Bloomberg
Benoit Sorel, globalni šef ETF-ova i indeksnih fondova u kompaniji Amundi SA, upravo je nadgledao pokretanje ETF-a za odbranu vrednog 2,7 biliona dolara u istoriji kompanije za upravljanje imovinom. Iako se ETF ne reklamira kao ESG, Amundi nastavlja da se predstavlja kao "pionir odgovornog investiranja" sa ciljem integracije ESG-ja u svoje investicione strategije.
Sorel kaže da je razlog za Amundijevo okretanje ka industriji naoružanja, uključujući proizvođače nuklearnog oružja, "nažalost prilično jednostavan". Reč je o "očiglednoj geopolitičkoj situaciji i rastućim tenzijama širom sveta". Dodajte tome "proces deglobalizacije i geopolitičku percepciju da je evropska autonomija ključna, što iskreno nije ni bila tema pre godinu dana".
U mnogim slučajevima, proizvođači nuklearnog oružja ulaze u ESG fondove putem indeksa, koji ih zatim automatski uključuju u pasivne investicione strategije.
Braun sa Londonske škole ekonomije kaže da takva izloženost putem indeksnih fondova daje menadžerima imovine "ubedljivo opravdanje". Ali to je, dodaje on, "karakteristika, a ne mana" modela. Londonska neprofitna organizacija ShareAction upozorava, međutim, da je svaka tvrdnja da takve akcije ne predstavljaju svestan izbor neiskrena.
Kupola atomske bombe u Memorijalnom parku mira u Hirošimi/Bloomberg
Oni koji upravljaju imovinom svakako mogu proširiti ograničenja na određene klase imovine ako to žele, kaže Abhijay Sood, viši menadžer istraživanja u ShareActionu. "Trebalo bi da odgovorni privatni investitori strogo da izbegavaju kontroverzno oružje poput nuklearnog oružja", kaže on. "I kao što pokazuje trenutna tržišna praksa, ovo je sasvim izvodljivo za pasivne fondove."
Beslik, stručnjak za održivost sa sedištem u Japanu, govori svima koji se pitaju da li ESG i nuklearno oružje mogu zajedno, da posete Hirošimu, grad koji je bio prva meta nuklearnog napada 6. avgusta 1945. godine, u kojem je poginulo oko 140.000 ljudi. Druga atomska bomba bačena na Nagasaki ubila je najmanje 70.000 ljudi.
"Idite u Hirošimu i posetite muzej tamo", kaže Beslik. "Zatim sedite i razmislite o tome kako takvo oružje može doprineti bezbednoj i održivoj budućnosti."
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...