Usvajanjem budžeta za 2026. godinu država je poslala najjasniji signal do sada da ozbiljno računa na povratak obaveznog vojnog roka. Tako se u planu kapitalnih izdataka za naredne tri godine nalazi i posebna stavka – služenje vojnog roka – za koju je od 2026. do 2028. predviđeno ukupno 10,12 milijarde dinara, odnosno oko 85,7 miliona evra. Svake godine država planira da izdvaja po 3,37 milijardi dinara, odnosno oko 28,6 miliona evra.
Ovi izdaci su deo znatno većeg vojnog budžeta za 2026, vrednog 277 milijardi dinara (oko 2,35 milijardi evra), koliko je predviđeno za Ministarstvo odbrane.
Investicije u objekte i infrastrukturu
Uporedo sa novcem za samo služenje vojnog roka u Srbiji, u budžetu za 2026. nalaze se i ulaganja u vojnu infrastrukturu, među kojima su predviđeni izgradnja objekata i infrastrukture za Vojsku Srbije u više gradova. Tako je u te svrhe u 2026. planirano 30 miliona dinara za objekat u Pančevu, 597 miliona dinara u Priboju, dok je za objekte u Nišu planirano 100 miliona dinara u 2026. i dodatnih 200 miliona dinara u 2027. godini. To je ukupno 927 miliona dinara ili oko 7,86 miliona evra.
Opširnije
Kasarne su spremne - čekaju vojnike
Iako je planirano za septembar 2025. godine, Srbija odložila vraćanje obaveznog vojnog roka za početak 2026.
24.09.2025
Bez dokaza o služenju vojnog roka nema ni penzije
Iako je nekada bio simbol zrelosti i dužnosti prema državi, danas godinu dana u JNA znači – godinu dana duže do penzije.
12.05.2025
Za odbranu 2,2 milijarde evra, uvođenje vojnog roka koštaće 86 miliona evra
Budžet Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u 2025. uvećan više od četiri puta u odnosu na rebalans iz 2024. i iznosi rekordnih 261,8 milijardi dinara
29.11.2024
Srbija za vojsku izdvaja više od globalnog proseka i najviše u Adria regionu
U doba stalnih geopolitičkih previranja jedna od strateških grana države zasigurno je ulaganje u odbrambeni sektor.
11.10.2024
Iako je ministar odbrane Bratislav Gašić više puta rekao da bi obavezni vojni rok trebalo da se vrati "u januaru naredne godine", tri nedavno izmenjena zakona – o vojsci, zdravstvenom osiguranju vojnih obveznika i vojnom obrazovanju – ne sadrže odredbe kojima se uvodi obavezno služenje.
Da bi to bilo i pravno moguće, potrebno je da Skupština Srbije usvoji izmene zakona kojima se i formalno uvodi obavezan vojni rok. Ipak, Gašić je nedavno za RTS naveo da pripreme za vraćanje obaveznog vojnog roka idu prema planu. On je istakao i da je boravak u kasarnama od 75 dana optimalno rešenje u ovom trenutku. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u četvrtak potvrdio da počinje služenja vojnog roka i da će trajati 75 dana.
"Proteklih godinu dana se intezivno radilo na tome da bi vojni rok mogao da bude vraćen. Samo u ovoj godini 125 objekata je renovirano, a ima još objekata koje treba renovirati a oštećeni su u bombardovanju. Za prvo vreme reč je o 75 dana vojne obuke, oni će i posle odsluženja vojnog roka kao vojni obveznici biti pozivani na vežbe. Kroz sagledavanje mogućnosti i potreba i vojske i mladih ljudi donosićemo odluke. Mislim da je u ovom trenutku to optimalno rešenje", naglasio je ministar.
On je rekao i da će vojnička naknada iznositi 75.000 dinara za 75 dana, odnosno oko 1.000 dinara dnevno.
Problem sa kadrovima
Vojni analitičar Vlade Radulović ranije je rekao za Bloomberg Adriju da su "kasarne u većem broju centara za obuku već pripremljene" i da Vojska Srbije "ne bi imala većih problema oko prijema novih vojnika čak i kada bi rok počeo sutra".
Ipak, on upozorava da kadrovski resursi mogu predstavljati izazov.
"Da li Srbija ima dovoljan broj oficira i podoficira za obuku novih regruta – to ostaje ključno pitanje. Nadam se da je i to u najvećoj meri rešeno", rekao je Radulović.
Prema njegovim rečima, inicijalno je planirano 10.000 regruta godišnje, raspoređenih u četiri klase, ali se sada razmatra udvostručavanje tog broja – na 20.000 godišnje, po 5.000 u svakoj klasi. Kada se doda da svaka generacija broji 30.000–35.000 mladića, uz mogućnost dobrovoljnog služenja za devojke, potencijalno se radi o oko 40.000 mladih ljudi godišnje koji ulaze u sistem obuke.
"To je već ozbiljniji izazov i postavlja pitanje da li će moći godišnje da se obuči toliki broj vojnika", ocenjuje Radulović.
Troškovi uključuju ne samo infrastrukturu, već i svakodnevne uslove života – krevete, posteljinu, escajg, kantine, obroke – ali i uniforme, puške i dodatnu opremu. Razmatra se i iznos naknade za regrute, tzv. vojnički dinar.
Zaposleni regruti imaće pravo na mirovanje radnog odnosa tokom služenja, prema važećem Zakonu o radu.
Inicijativa od prošle godine
Podsetimo, Generalštab je još u januaru 2024. godine podneo inicijativu za vraćanje obaveznog vojnog roka, uz predlog trajanja od četiri meseca. U septembru iste godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić podržao je skraćeni rok od 75 dana. Iako je početak služenja prvobitno planiran za drugu polovinu 2025, odluka je pomerena za početak 2026. godine – januarsku ili martovsku klasu.
Iako infrastruktura Vojske Srbije, prema oceni stručnjaka, može da podnese prijem desetina hiljada regruta, povratak obaveznog vojnog roka i dalje zavisi od dva faktora - zakonskih izmena koje će formalizovati odluku i kadrovske sposobnosti da se obuči do 20.000 regruta godišnje.
Do tada, ostaje otvoreno pitanje da li će Srbija do početka 2026. zaista uvesti obavezu koju najavljuje godinu dana. Ako je suditi prema budžetskim planovima za 2026. godinu, država se za to ozbiljno priprema.