Izgradnja Reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" neće početi ove godine kao što je najavljivano. Projektna dokumentacija neophodna za raspisivanje tendera za ove radove još uvek nije gotova, pa se očekuje da će oni početi naredne godine.
Kako su naveli iz Ministarstva rudarstva i energetike, krajem 2024. donesen je novi Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, pa je bilo potrebno uraditi izmene projektne dokumentacije.
"Pripremni radovi obuhvataju više veoma bitnih infrastrukturnih objekata i očekivanja su da će početi oko prvog kvartala 2026. godine", kažu iz ministarstva.
Opširnije

Dokle se stiglo sa pripremom dokumentacije za izgradnju 'Bistrice'
Izrada tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju Reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" biće završena do kraja godine.
26.06.2024

Kakva će tačno biti uloga Japanaca u izgradnji RHE 'Bistrica'
Nedavno je objavljeno da je Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) formalizovala odluku o učešću u izgradnji Reverzibilne hidroelektrane "Bistrica".
28.05.2024

Potvrđeno: Japan učestvuje u gradnji RHE 'Bistrica'
Hidroelektrana, kapaciteta 628 megavati, važna je za balansiranje i skladištenje energije, kaže ministarka
07.05.2024

'Bistricu' spremni da finansiraju Japanci, koštaće više od milijardu evra
Vrednost izgradnje Reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" procenjena je na više od milijardu evra, a Japanci su zainteresovani da finansiraju ovaj projekat.
23.01.2024

Energetski sistem ne računa na RHE 'Bistrica' pre 2032.
Posle skoro pola veka od pojavljivanja prvog plana izgradnje Reverzibilne hidroelektrane "Bistrica", trenutna vlada je nikad odlučnija da se ideja sa papira konačno prenese na teren.
12.10.2023
Pripremni radovi obuhvataju izmeštanje i dodavanje saobraćajne infrastrukture, pristupne putevi u granicama celog objekta i budućeg jezera, pripremu servisnih priključaka, pripremu platoa projektnog sela itd. Nakon njih trebalo bi da počne izgradnja ove hidroelektrane, koja će trajati nekoliko godina. Ona bi prema procenama mogla da bude puštena probni rad 2032. godine.
Nedavno je u Vladi Srbije održana četvrta sednica Radne grupe za izgradnju ove hidroelektrane, na kojoj je razmotren napredak u izradi projektno-tehničke dokumentacije, kao i planiranje narednih koraka u realizaciji projekta.
Sednica Radne grupe za izgradnju RHE "Bistrica"/Ministarstvo rudarstva i energetike
"Neophodno je da energetska preduzeća i druge nadležne institucije dodatno poboljšaju koordinaciju kako bi se u skladu sa planiranom dinamikom, do kraja godine, završila izrada projektno-tehničke dokumentacije, uključujući i korigovanu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, u skladu sa novim Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu koji je nedavno usvojen. Izgradnja RHE Bistrica je prioritet, doprineće većoj stabilnosti elektroenergetskog sistema i omogućiti efikasno balansiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora", rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović na sednici.
Na sastanku je rečeno i da je Studija opravdanosti završena, kao i da su u završnoj fazi pribavljanje lokacijskih uslova i izrada projektne dokumentacije za izmeštanje dela trase državnih puteva, dalekovoda i vodovoda.
Nova RHE posle tri i po decenije
RHE "Bistrica" je prva reverzibilna hidroelektrana koja se gradi u Srbiji nakon tri i po decenije. Ona će doneti više električne energije iz obnovljivih izvora i bolje balansiranje sistema. Srpski energetski sistem ne može više da se oslanja samo na ugalj, a među postojećim hidroelektranama nijedna nije mlađa od 30 godina. Zato je ovaj projekat od velikog nacionalanog značaja.
Energetski kapacitet "Bistrice" biće 646 megavat, a neke ranije procene su da će izgradnja koštati više od milijardu evra, međutim na konačnu cenu uticaće brojni faktori.
"Konačna cena će se utvrditi tek nakon definisanja cene koštanja kredita koji se budu ishodovali od JICA ili druge finansijske institucije. Treba imati u vidu i uticaj inflatornih kretanja, jer sam proces izgradnje zahteva dosta vremena", kažu iz Ministarstva rudarstva i energetike.
Bloomberg
Izgradnju će finansirati i Japanci
Izgradnju ove hidroelektrane delom će finasirati Japanci. Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) je nakon preliminarne analize tehničke dokumentacije, prošle godine donela odluka o učešću u ovom projektu.
Međutim, kako su naveli iz ministarstva sa JICA-om još uvek nije konačno dogovoreno finansiranje projekta, iako se na tome radi. Kako kažu, planirano je i da se deo sredstava obezbedi i iz sopstvenih izvora ili od drugih finansijskih institucija koje su takođe zainteresovane.
Srbija ima plan da do kraja decenije postigne 45 odsto udela OIE (Obnovljivi izvori energije) u proizvodnji električne energije. Najavljeno je da će se ove godine na mreži naći vetroelektrana "Kostolac" i solarna elektrana "Petka", koje gradi EPS.
Ministarka Đedović Handanović je nakon sastanaka sa delegacijom JICA, krajem februara, navela da je "cilj da se prevaziđu izazovi u vezi sa završetkom procene projekta od strane JICA da bi oni što pre obezbedili finansiranje, a u skladu sa specifičnim zahtevima JICA i njihovim procedurama, na čemu ćemo raditi u koordinaciji sa svim nadležnim institucijama."
Japanska tehnologija je u Srbiji korišćena i pre više od 40 godina i to prilikom izgradnje RHE "Bajina Bašta". Tada se koristila tehnologija poznate japanske marke Toshiba.