Prosečna neto plata u Srbiji u januaru je iznosila 107.476 dinara (u bruto, sa porezima i doprinosima, iznosu bila je 148.440 dinara). Medijalna neto zarada za januar iznosila je 83.031 dinar, što znači da je 50 odsto zaposlenih primilo zaradu do tog iznosa.
Opširnije

Plate u srpskom IT-ju sustižu zapadne i teraju sektor na reset
Srpski IT stručnjaci već godinama u proseku primaju najveće plate u zemlji, približavajući se cenama rada na Zapadu.
07.02.2025

Analiza BBA: Očekuje se dvocifren rast plata u 2025. godini
Ekonomije Srbije, S. Makednije i BIH u velikoj meri su integrisane u lance snadbevanja inostranih proizvođača, koji imaju nisku dodatu vrednost i nižu produktivnost rada.
25.12.2024

Da li je smanjenje plata prosvetnim radnicima po zakonu
Ministarstvo prosvete naložilo je umanjenje plata nastavnicima koji su u štrajku, predstavnici sindikata tvrde da takva odluka nema zakonski osnov.
25.02.2025

Novi protest nastavnika, a i fakultetskim profesorima sledi rez plata
Prosvetni radnici u ponedeljak su se ponovo okupili ispred Ministarstva prosvete pod protestnom parolom "Zdravo i bezbedno obrazovanje", dok deo zaposlenih nastavlja da insistira na obustavi nastave.
24.03.2025

Vlada danas odlučuje može li početnička plata nastavnika da skoči na 113.000
Plate prosvetnim radnicima u Srbiji ove godine trebalo bi da budu uvećane ukupno tri puta u cilju njihovog izjednačavanja s prosečnom zaradom u zemlji.
16.01.2025
U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečne bruto i neto zarade za januar 2025. godine nominalno su veće za 12,1 odsto, a realno za 7,2 odsto.
U odnosu na decembar 2024. godine, prosečna bruto zarada u Srbiji za januar 2025. godine nominalno je ostala ista, a realno je manja za 0,6 odsto, dok je prosečna neto plata nominalno manja za 0,8 odsto, a realno za 1,4 odsto, objavio je u utorak Republički zavod za statistiku.
Javni sektor zasluženo lider po visini prosečne plate
Zaposleni u javnom sektoru imali su i januaru višu prosečnu platu – 112.484 dinara, od zaposlenih u privatnom sektoru, dok su najmanju imali preduzetnici i zaposleni kod njih – 57.180 dinara.
Aleksandra Anić, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da bi zarade i trebalo da budu veće u javnom sektoru u odnosu na privatni - uprkos određenoj negativnoj konotaciji koja kod nas postoji - s obzirom na važnost javnog sektora u društvu, kao i obrazovnu strukturu zaposlenih u javnom sektoru.
"Tu rade lekari, sudije, tužioci, nastavnici, profesori, socijalni radnici. Većina zaposlenih ima visoku stručnu spremu i dosta godina provedenih u školovanju i usavršavanju", pojasnila je ona za Bloomberg Adriju početkom godine.
Koks i nafta pretekli IT
Višestruki rekorderi - zaposleni u sektoru računarskog programiranja, konsultantskih i s tim povezanih delatnosti - ponovo su se našli na vrhu liste, ali na trećem mestu, po visini prosečnih primanja, sa neto iznosom od 292.120 dinara. Šampionsku titulu po visini prosečne neto plate u januaru su poneli zaposleni u delatnosti proizvodnja koksa i derivata nafte – 332.994 dinara, dok su drugoplasirani zaposleni na poslovima eksploatacije sirove nafte i prirodnog gasa – 297.143 dinara. S druge strane spektra, prosečno su ponovo najmanje zaradili zaposleni u kategoriji "ostale lične uslužne delatnosti" – 61.068 dinara neto.
Beograd - država za sebe
Beograd je na prvom mestu na listi gradova sa najvišim prosečnim platama, pa radnici u prestonici zarađuju 133.696 dinara neto u proseku, a u okviru njegovih granica najbolje prolazi opština Stari grad, gde je prosečna zarada iznosila 183.120 dinara neto. Posle glavnog grada, najviše neto plate bile su u Novom Sadu (125.975) i Boru (132.383 dinara).

Psihološka granica od 100.000 – za odabrane
Psihološku granicu od 100.000 dinara, sa prosečnom neto platom, prešlo je, pored Beograda, Novog Sada i Bora, još samo 11 gradova – Pančevo, Sremski Karlovici, Inđija, Užice, Lajkovac, Lučani, Kragujevac, Majdanpek, Požarevac, Kostolac i Niš.
Plate u regionu - biće bolje, samo još da se strpimo
Analitički tim Bloomberg Adrije prognozira dvocifren rast plata u 2025. godini, ali napominje da Srbija, Bosna i Hercegovina (BiH) i Severna Makedonija i dalje znatno zaostaju prema prosečnoj zaradi, uprkos tome što je i u tim zemljama evidentna tendencija rasta.
"Najveća zamka u slučaju ovih zemalja jeste to što su njihove ekonomije u velikoj meri integrisane u lance snabdevanja inostranih proizvođača, ali su to delovi lanaca koji imaju nisku dodatu vrednost i samim tim imaju relativno nižu produktivnost rada i ne pružaju dovoljno prostora za neki natprosečni rast i konvergenciju Hrvatskoj i Sloveniji", kaže analitičarka Marina Petrov Savić.