Zašto još nije izgrađen nijedan OIE objekat na državnoj zemlji?

Vlada Srbije je sredinom jula 2021. godine donela uredbu po kojoj se, između ostalog, državno poljoprivredno zemljište lošijeg kvaliteta daje u zakup za izgradnju objekata za obnovljive izvore energije (OIE). Tri godine kasnije, tačnije do aprila ove godine, u budžet je na osnovu ove odluke uplaćeno više od 77 miliona dinara (tačnije 77.319.333 dinara), rečeno je Bloomberg Adriji u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Zaključeni ugovori o korišćenju poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, odnosno za proizvodnju energije iz vetra i sunca, odnose se na ukupnu površinu od 361 hektara.

Iz Ministarstva su za Bloomberg Adriju objasnili da se ugovor o korišćenju državnog poljoprivrednog zemljišta na određeno vreme za potrebe izgradnje OIE elektrana zaključuje isključivo sa investitorom koji je ponudio najvišu cenu nakon održanog digitalnog javnog nadmetanja.

Dodaju i da predmet ovih ugovora, kada je reč o državnom zemljištu, može biti samo zemljište lošeg kvaliteta i to: obradivo poljoprivredno zemljište od 6. do 8. katastarske klase i neobradivo poljoprivredno zemljište. Obradivo državno poljoprivredno zemljište 1-5. klase kvaliteta može da se koristi isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, naglašavaju iz Ministarstva.

 

Do početka aprila ove godine zaključeno je 11 takvih ugovora u osam različitih opština, međutim na tim lokacijama još nije izgrađena nijedna OIE elektrana, a iz Ministarstva objašnjavaju i zašto:

"Prvi ugovori o korišćenju poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe zaključeni su od 2022/2023. agroekonomske godine. Korisnici su u obavezi da pre realizacije ugovornih odredbi dostave projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na to da investitor ima obavezu da nakon isteka ugovora poljoprivredno zemljište vrati u pređašnje stanje. Za potrebe rekultivacije poljoprivrednog zemljišta investitori su dužni da po izradi projekta rekultivacije deponuju Ministarstvu sredstvo obezbeđenja za izvršenje radova na rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta. Imajući u vidu da su prvi ugovori zaključeni prošle godine, još uvek nema izgrađenih postrojenja, ali investitori bez obzira na to redovno plaćaju zakup predmetnog zemljišta."

Depositphotos

Ukratko, investitori su preuzeli obavezu da rekultivišu zemljište i da nakon izrade projekta rekultivacije polože sredstva kao garanciju da će to učiniti. Iako konkretni radovi još nisu počeli, oni i dalje ispunjavaju svoje finansijske obaveze prema ugovoru o zakupu zemljišta.

Važno da se OIE projekti razvijaju bez ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima Uprave za poljoprivredno zemljište od 20. maja, Ministarstvo upravlja površinom od 394.975 hektara, od čega njive čine 230.343 hektara, voćnjaci 9.587 hektara, livade 29.481 hektara, ribnjaci 5.586 hektara i ostalo zemljište 7.055 hektara, a neobradivo zemljište čini 107.459 hektara pašnjaka i 5.462 hektara trstika i močvara. Osim toga, u vlasništvu države je i oko 73.000 hektara pašnjaka kojima upravljaju sela, odnosno mesne zajednice za potrebe lokalnih stočara.

Od ukupnog državnog poljoprivrednog zemljišta, korišćeno čini 276.057 hektara, a nekorišćeno 118.918 hektara. Podsetimo, državno zemljište dato u zakup za izgradnju OIE elektrana iznosi tek 361 hektar, što znači da ima još prostora za razvoj OIE elektrana na državnom zemljištu, ali ne po svaku cenu. Važno je poštovanje zakona, odnosno da se OIE elektrane grade na zemljištu od 6. do 8. katastarske klase ili na neobradivom poljoprivrednom zemljištu, i da se OIE projekti razvijaju na taj način da ne ugrožavaju kvalitetno poljoprivredno zemljište.

Trenutni zakon u Srbiji kaže da se OIE elektrane ne mogu razvijati na poljoprivrednom, već samo na građevinskom zemljištu. Nisu strani slučajevi da investitori otkupljuju poljoprivredno zemljište, prebacuju ga u građevinsko i tako na poljoprivrednom zemljištu grade OIE elektrane.

Na to, delom, ukazuje veliki pad poljoprivrednog zemljišta kod poljoprivrednih gazdinstava. Naime, popis poljoprivrede u Srbiji iz 2023. godine pokazao je da su poljoprivredna gazdinstva raspolagala sa više od četiri miliona hektara (tačnije 4.073.703) poljoprivrednog zemljišta, što je za 21,3 odsto manje nego 2018. Od toga je korišćeno poljoprivredno zemljište činilo 3.257.100 hektara, dok je nekorišćeno činilo 122.257 hektara.

Ističemo i da pad ukupnog i državnog poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta kod poljoprivrednih gazdinstava pada i zbog drugih projekata, kao što su, na primer, izgradnja puteva.

U Srbiji trenutno ne postoji mapa namenjena investitorima u OIE na kojoj bi bilo prikazano državno i privatno zemljište lošijeg kvaliteta, a koje bi bilo pogodno za razvoj projekata u oblasti vetra i sunca, bez ugrožavanja obradivog zemljišta. Na taj način bi se i građevinske dozvole brže izdavale.

Ipak, jednu mapu za razvoj solarnih elektrana bez ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta uradila je ekološka organizacija The Nature Conservancy (TNC) u okviru projekta "Pametno planiranje za održivi razvoj - Mapiranje solarnih potencijala Srbije".

Šta je pokazala ova mapa

Ekološka organizacija TNC je zaključila da bi u Srbiji na 25 kvadratnih kilometara moglo biti instalirano čak 100 solarnih elektrana ukupne jačine od jednog gigavata, a da pritom one ne ugrožavaju zaštićeno prirodno zemljište, plodno poljoprivredno zemljište i sva ona zemljišta koja građanima donose prihod.

Kako je ranije za naš medij rekao Mate Zec, specijalista za pozicioniranje OIE za jugoistočnu Evropu i autor projekta, s jedne strane nalazimo se u krizi biodiverziteta, a s druge strane, treba uzeti u obzir da je izdavanje dozvola trenutno nešto što najviše usporava investicije i izgradnju solarnih kapaciteta.

"Uzimajući to u obzir, najbolje lokacije su one koje imaju najniži uticaj na prirodu i koji imaju najmanji potencijal da do konflikata dođe. To je s jedne strane, naravno, dobro za prirodu, ali s druge strane i smanjuje rizik investicija", rekao je Zec za Bloomberg Adria TV.

 

Tokom istraživanja, autori ovog projekta otišli su i korak dalje i predstavili na kojim tačno lokacijama je najbolje izgraditi solarne elektrane, ali tako da one imaju i dovoljno sunčeve svetlosti, ali i da ne ugrožavaju zemljište koje je pogodno za razvoj poljoprivrede, turizma i drugih grana. Svaka lokacija ima procenjeni instalisani kapacitet od 10 MW.

U nastavku je mapa koja prikazuje najbolje i najlošije lokacije za razvoj solarne energije u odnosu na ekološka i društvena dobra.

Projekat "Pametno planiranje za održivi razvoj – Mapiranje solarnih potencijala Srbije"

U nastavku je mapa 100 najboljih lokacija za razvoj solarnih elektrana u Srbiji.

Projekat "Pametno planiranje za održivi razvoj – Mapiranje solarnih potencijala Srbije"

Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar