text size
U Niš se zbog stomatologa dolazi iz Nemačke, Austrije, Švajcarske, pa čak i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Za pacijente kojima su potrebni implantati, krunice ili veći protetski zahvati, put do juga Srbije može da se isplati i kada u računicu uključe avion, smeštaj i nekoliko dana boravka.
Razlog je pre svega cena. Novi osmeh u Nišu može da košta između 3.000 i 4.500 evra, pokazuju podaci baze Zdravstveni turizam Srbije. To je između pet i deset puta jeftinije nego u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i SAD - zemljama iz kojih, prema rečima niških stomatologa, dolaze strani klijenti.
"Imamo dve vrste klijenata - strance, koji Niš biraju zbog odnosa cene i kvaliteta, i srpsku dijasporu, za koju je dolazak kod stomatologa sastavni deo godišnjeg odmora u domovini", kaže Branko Stanković, specijalista stomatološke ordinacije Branko Dental Tehno, koja posluje već osam decenija.
Opširnije
Kako AI može da pomogne u razumevanju podataka o raku
Korišćenje AI modela u analizi podataka o kanceru moglo bi da doprinese efikasnijem lečenju. "Naš cilj kao istraživača je da lekarima stavimo na raspolaganje mnogo više podataka, kako bi donosili što bolje odluke o toku terapije", kaže Luka Jovanović, istraživač na Univerzitetu Kolumbija.
27.02.2026
Najefikasniji protokoli za dugovečnost su – dosadni
Zamislite svet u kojem ljudi ne obolevaju, ne stare i ne umiru. Teško je poverovati, ali podsetimo se da pre samo jednog veka nismo imali ni antibiotik.
17.01.2026
Kako da 'prevarite' smrt za 200.000 evra?
Industrija krioprezervacije više nije naučna fantastika. Pogledali smo iza nemačkog startapa koji zamrzava ljude za budućnost.
16.01.2026
'Ozempic' pilula neuspešna u lečenju Alchajmerove bolesti
Nova studija pokazala je da "ozempic" pilula ne utiče na usporavanje progresije Alchajmerove bolesti, akcije Novo Nordiska pale do 12 odsto.
24.11.2025
Za razliku od, recimo, Hrvatske, gde se dentalni turizam razvio kao zaseban deo turističke ponude, u Nišu se posao uglavnom odvija preko samih ordinacija - one pacijentima organizuju smeštaj i prevoz.
"Iako nemamo sopstvene apartmane, smeštaj i transfere organizujemo sami", kaže Marko Lalić, stomatolog ordinacije Dental Studio Lalić.
Turističkih agencija koje nude pakete za strane pacijente ima malo. Tek nekolicina ordinacija sa kojima je Bloomberg Adrija razgovarala radi direktno sa turističkim posrednicima. Za većinu, dovođenje pacijenta iz inostranstva deo je sopstvenog poslovanja.
Zašto se dolazi u Niš
Strani pacijenti uglavnom ne dolaze zbog jedne plombe ili vađenja zuba. Putovanje ima više smisla kada je potrebno uraditi veći broj zahvata.
Rutinsko vađenje zuba u Nišu košta oko 20 evra, kompozitna plomba 30, a ordinacijsko izbeljivanje oko 200 evra, prema cenovniku Centra zdravstvenog turizma Srbije. Metalokeramička krunica košta od 110 evra, cirkonijumska od 210, dok se implantati, u zavisnosti od proizvođača, kreću od 390 do 600 evra.
"Najčešće dolaze na intervencije kao što su stavljanje krunica i hirurgija, ali i na protetske rehabilitacije", kaže Dušan Đorđević iz ordinacije Hollywood Smile.
Kod većih zahvata pacijenti često ostaju u Nišu po nekoliko dana. Oko polovine pacijenata njegove ordinacije traži pomoć oko smeštaja, kaže Đorđević. Ordinacija ima i sopstvene apartmane.
On je ordinaciju otvorio 2024. godine, upravo sa idejom da privuče pacijente iz inostranstva i srpsku dijasporu. Prema njegovoj proceni, oko 80 odsto klijenata čine ljudi koji rade ili žive u inostranstvu, uglavnom poreklom sa juga i jugoistoka Srbije. Najviše ih dolazi iz Nemačke, Austrije i Švajcarske, ali među pacijentima ima i ljudi iz Danske, SAD i Australije.
Niš privlači i pacijente iz drugih delova Srbije, jer - opet, prema podacima baze Zdravstveni turizam Srbije, stomatološke usluge u Nišu su za između 30 i 50 odsto jeftinije nego u Beogradu. "Imamo dosta pacijenata iz Beograda, koji dolaze u Niš zato što su usluge povoljnije", kaže Stanković.
Koliko ih zapravo ima
Koliko ljudi dolazi u Niš zbog stomatološkog lečenja nije moguće precizno utvrditi. Srbija nema zvaničnu statistiku koja strane pacijente razvrstava prema vrsti zdravstvene usluge, pa se broj dentalnih turista zasniva na procenama samih ordinacija i stručnjaka.
Sveža zvanična evidencija ukupnog broja stranaca koji u Srbiju dolaze zbog lečenja nije javno dostupna, iako se ranije procenjivalo da ih je oko 10.000 godišnje, a da je stomatologija među oblastima za koje postoji najveća potražnja.
Istovremeno, broj stranih turista raste. U prvih šest meseci 2026. godine Srbija je zabeležila 2,1 milion turističkih dolazaka, što je za 6,6 odsto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Stranih dolazaka bilo je nepunih 1,1 milion, što je za 5,3 odsto više nego u istom periodu 2025.
Niš je u posmatranom periodu postigao 71.764 turistička dolaska - za 8,1 odsto više nego godinu ranije. Stranaca je bilo 36.438, to jest za 9,2 odsto više. Ti podaci, međutim, ne pokazuju koliko je njih došlo zbog stomatoloških usluga.
Posao koji ordinacije vode same
Većina ordinacija koje rade sa stranim pacijentima organizuje njihov dolazak od početka do kraja. Pre puta se obavljaju onlajn konsultacije, pacijent šalje ortopan ili fotografije, a stomatolog zatim pravi okvirni plan terapije i procenu troškova.
"Pošalje se ortopan ili fotografija, stomatolog odgovara sa okvirnim planom terapije i cenom, dogovara se termin", kaže Đorđević.
Neke ordinacije organizuju samo smeštaj, neke i prevoz od aerodroma, dok druge, kao što je već istaknuto, imaju sopstvene apartmane. Turističke agencije u tom lancu uglavnom nisu prisutne.
Stankovićeva ordinacija je izuzetak. U početku je sama privlačila pacijente iz inostranstva, dok danas sarađuje sa turističkim posrednikom koji prodaje paket-aranžmane i dovodi pacijente do ordinacije.
Stomatolog Branko Stanković kaže da u njegovu ordinaciju strani pacijenti dolaze pretežno po novi osmeh | Bloomberg Adria
Takav model još nije dovoljno razvijen da bi se moglo govoriti o organizovanom dentalnom turizmu u Nišu. Za sada je to pre svega način na koji pojedinačne ordinacije šire bazu klijenata.
Ryanair menja računicu
Dostupnost Niša iz evropskih gradova bila je važan deo tog poslovnog modela. Ryanair je 2016. godine uveo letove sa niškog aerodroma "Konstantin Veliki", a jeftine avionske veze olakšale su dolazak pacijenata iz inostranstva.
Najava da Ryanair od oktobra ukida letove iz Niša zato je važna i za stomatološke ordinacije koje računaju na strane pacijente. Air Serbia je najavila da će od oktobra preuzeti dve linije koje je do sada držao irski niskotarifni prevoznik.
Bloomberg Adria
"Videćemo po kojim cenama će Air Serbia naplaćivati karte, ali činjenica je da kod nas dolaze pacijenti kojima je svaki dinar bitan", kaže Stanković.
Kod većih stomatoloških zahvata, međutim, cena samog lečenja i dalje je mnogo važnija od cene puta.
"Glavni adut stomatologa u Srbiji je kvalitet koji ne zaostaje za zapadnim po višestruko nižim cenama. Koristimo uvozne materijale, a radni sat je jeftiniji", kaže Stanković.
On smatra da Niš još nije dovoljno prepoznat kao destinacija za dentalni turizam. Pacijenti iz Evropske unije (EU), dodaje, često biraju Bugarsku ili Rumuniju, između ostalog zato što tamo mogu deo troškova da naplate kroz međunarodno osiguranje.
Hrvatska je već napravila tržište
Razlika između Niša i razvijenijih destinacija dentalnog turizma vidi se već na nivou regiona - u pomenutoj Hrvatskoj postoji ponuda koja objedinjuje lečenje, smeštaj i druge turističke usluge.
U susednoj zemlji je dentalni turizam jedan od razvijenijih segmenata medicinskog turizma, dok su ranije procene ukazivale na to da zdravstveni turizam čini oko pet do deset odsto turističkih prihoda u Hrvatskoj. Adria Dental Group je tokom 2024. godine obradila više od 60.000 pacijenata, od kojih je oko 40 odsto došlo iz inostranstva, pre svega iz Italije.
Depositphotos
Hrvatske klinike sarađuju sa hotelima i turističkim agencijama, organizuju prevoz i uz stomatološke usluge nude smeštaj i druge sadržaje. Njihove usluge su, prema podacima koje je prikupila Bloomberg Adria, u proseku za oko 30 odsto jeftinije nego u zapadnoj Evropi. Italijani su među najvažnijim stranim pacijentima, posebno za protetske i implantološke zahvate.
Srbija ima sličnu cenovnu prednost i stručnjake koje stomatolozi smatraju konkurentnim, ali nema razvijenu infrastrukturu koja bi tu prednost pretvorila u širu turističku ponudu.
Za sada se zato dentalni turizam u Srbiji razvija kroz pojedinačne privatne ordinacije. Niš je među gradovima koji na razlici u cenama mogu da privuku pacijente iz inostranstva, ali da bi stomatologija postala ozbiljniji turistički proizvod, potrebno je više od jeftinijeg lečenja.