Sjedinjene Američke Države pomerile su početak primena sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još osam dana, odnosno do 8. ili 9. oktobra. Ta odluka usledila je posle pregovora koje je vodio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, preneo je RTS.
Predsednik Srbije pojasnio je u nedelju da su Amerikanci želeli da nam ukažu poštovanje time što su odložili uvođenje sankcija NIS-u za još osam dana i istakao da ćemo za sedam dana imati suštinski isto pitanje bez odgovora.
On je u Obrenovcu, tokom šetnje građana protiv blokada, dodao da će biti reakcije sa srpske strane, kao i sa strane NIS-a kada su u pitanju nove ponude i prema Amerikancima i prema drugima.
Opširnije

Mol se priprema za sankcije NIS-u, planira da poveća izvoz nafte u Srbiju
U slučaju da Vašington zaista uvede sankcije protiv NIS-a od 1. oktobra, mađarski MOL Group mogao bi da postane nova karika u lancu uvoza energenata, a Srbija bi nastavila da se snabdeva iz Rusije.
26.09.2025

Zašto Trumpu smeta NIS
Strategija zvaničnog Vašingtona je jasna: da Evropa u toku geoekonomske podele sveta više ne zavisi od ruskih energenata, već od – američkih.
26.09.2025

NIS ima zalihe nafte za dva do tri meseca
Posle višemesečnih odlaganja, SAD bi prema poslednjim najavama, od 1. oktobra mogle da uvedu sankcije NIS-u,što nameće pitanje snabdevanja tržišta i isplate zarada zaposlenima.
26.09.2025

Vučić: SAD uvode sankcije NIS-u 1. oktobra
Amerikanci produžili neuvođenje sankcija samo još četiri dana, odnosno od 27. septembra do 1. oktobra.
25.09.2025
"Verujem da je to dobro, a da li će biti dovoljno i da li je to ono što Amerikanci žele, videćemo", naveo je Vučić.
Prema poslednjem odlaganju, sankcije NIS-u trebalo je da stupe na snagu u sredu 1. oktobra, sada je kompanija dobila novi rok od osam dana. Ovo je sedmi put da SAD odlažu sankcije toj kompaniji.
Vučić je u Njujorku, gde je učestvovao na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio u petak da je primio na desetine predloga raznih ljudi, pre svega advokata za rešenje problema sankcija NIS-u i dodao da ih je, kao i mnoga druge, već razmatrao.
"Nikada nisam želeo da nacionalizujemo nečiju imovinu. Ja se grozim njihovog otimanja ruske imovine, zamrzavanja, pa onda podele imovine nekom drugom. Ne mogu to da progutam da mi otimamo nečiju imovinu", istakao je Vučić.
Predsednik Srbije je dodao da bi se možda pojavio neko ko bi rekao da država nema pravo na to vladinim sporazumom i naglasio da ipak ima pravo jer je to vezano za gas i naftna postrojenja. Vučić je naglasio da je važno da se razgovara sa ljudima iz NIS-a da ne bi bilo otpuštanja radnika.
On je novinarima rekao da se pojavljuju razni predlozi da NIS kupe Mađari, Emiraćani i drugi. Nije problem ko će da kupi, rekao je on, već Rusi ne žele da prodaju svoj deo.
Država bi mogla da preuzme upravljanje kompanijom
Pošto Rusi ne žele da prodaju svoj većinski udeo, a država ne želi da nacionalizuje kompaniju, jer sebi zatvara vrata u Rusiji za nabavku gasa, jedno od rešenja bilo bi da država preuzme upravljanje kompanijom.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja proizvodi naftu i gas, a snabdeva oko 80 odsto srpskog tržišta. Uvođenje sankcija moglo bi da dovede do obustave domaće proizvodnje i promene u načinu uvoza energenata. Gazpromneft ostvaruje profit u toj kompaniji i potpao je pod sankcije Amerike, koja želi da preseče sve poslovne aktivnosti te kompanije van Rusije. Srbija, s druge strane, mora da sačuva snabdevanje naftom i omogući da rafinerija u Pančevu radi.
Tomislav Mićović, generalni sekretara Udruženja naftnih kompanija Srbije, izjavio je ranije za Bloomberg Adriju da bi država mogla da preuzme upravljanje kompanijom, ali ne i vlasništvo.
"Država ne može da angažuje 1.000 brodova i da obezbedi snabdevanje sa strane, to je logistički nemoguće sprovesti u našim uslovima. Jedino što bi moglo da omogući nastavak prerade nafte u rafineriji Pančevo jeste da država preuzme upravljanje kompanijom. Ne verujem da će ikada preuzimati i vlasništvo. To može da se uradi i to su Nemci uradili 2022. godine sa svoje dve rafinerije. Ali velika razlika je u tome što je Nemačka imala svoj kapital u Rusiji koji su oni potom zamenili. Uglavnom, u prvom koraku Nemačka je preuzela upravljanje ne preuzimajući vlasništvo, a potom je u narednim koracima rešavala pitanje vlasništva."
To je, prema njegovom mišljenju, neizbežan scenario ako Amerika bude insistirala na tome da Gazpromneft ne može da prihoduje u inostranstvu, a Rusija ne želi da proda svoj udeo u NIS-u.
On je tada naveo da bi primena sankcija bila šok za tržište.
"Ukoliko do toga dođe, NIS ne bi imao mogućnost da uvozi sirovu naftu i ne bi mogao da na duže održi preradu u rafineriji Pančevo, što bi moglo da traje mesec-dva, koliko ima zaliha sirove nafte. To bi bila najveća posledica za tržište, jer gubitak ne bi mogao da se nadoknadi nikakvim uvozom derivata nafte, naročito ne dugoročno. Ništa ne može da zameni tako velike kapacitete jer NIS snabdeva 80 odsto tržišta", navodi Mićović.
On je objasnio i da Srbija nema pre svega logističke kapacitete kako da nadoknadi gubitak nafte.
"Pre svega možemo se najviše osloniti na transport baržama Dunavom, ali Dunav je potpuno nepouzdana reka. Takođe, ni železnica i drumski transport ni blizu ne mogu da nadoknade preradu u rafineriji", kazao je on.
NIS
NIS se ne snabdeva isključivo ruskom naftom, to nikada nije ni radio. Već duže NIS uvozi sirovu naftu iz Kazahstana, Iraka, Libije, Nigerije... NIS poseduje dve rafinerije, u Novom Sadu i Pančevu, koja ima godišnji kapacitet od 4,8 miliona tona i zadovoljava većinu potreba Srbije, a uvođenje sankcija moglo bi da ugrozi snabdevanje ključnom sirovinom.
Iako rečni transport nafte može da bude jeftin, kapacitet je ograničen brojem brodova koji mogu da se koriste i brzinom kojom se nafta prevozi. Transport brodovima je mnogo sporiji i ima mnogo manji kapacitet nego naftovod. Transport preko Dunava zavisi od sezonskih uslova, kao što su niske ili visoke vode, led i loši vremenski uslovi. Zima, na primer, može doneti probleme sa zaleđivanjem reke, čineći transport brodovima nemogućim.
Oglasio se NIS
Iz kompanije NIS su naveli da su obezbedili dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdevanje tržišta u ovom trenutku. "Benzinske stanice kompanije su uredno snabdevene svim vrstama naftnih derivata i spremne da zadovolje potrebe potrošača."
Kiril Tjurdenjev, generalni direktor kompanije, saopštio je u petak po podne u pismu zaposlenima da NIS ima plan za slučaj pune primene sankcija. "U slučaju prekida saradnje određenih banaka i kompanija iz finansijskog sektora sa našom kompanijom u narednom periodu, pripremljena su alternativna rešenja za plaćanje na našim benzinskim stanicama", poručio je. Kako je dodao, kompanija je obezbedila "dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljnu količinu naftnih derivata za naša skladišta i benzinske stanice i samim tim za snabdevanje tržišta", preneo je RTS.
NIS naftu dobija preko Jadranskog naftovoda (Janaf). Uvoz nafte preko ovog naftovoda je ove godine u proseku oko 28.000 barela dnevno, prema globalnom dobavljaču podataka i analitike u realnom vremenu Kpler. To je znatno manje od 40.000 barela dnevno, koliko se uvozilo u 2024. i 70.000 u 2023. godini.
Nekadašnji većinski vlasnik Nafte AD Nebojša Atanacković, ranije je izjavio za Bloomberg Adriju da dovoz nafte Janafom plaćamo 50-60 miliona evra. "Naftovod bi im praktično prestao da radi u slučaju sankcija, možda bi otišao u stečaj", naveo je. Mada Janaf sa Mađarskim MOL-om pregovara o transportu nafte. Mađarska naftna kompanija MOL i Janaf sproveli su nekoliko zajedničkih testova na Jadranskom naftovodu, ali najnoviji rezultati još uvek ne potvrđuju da će naftovod biti u stanju da isporuči dovoljne količine sirove nafte u Mađarsku i Slovačku koja dolazi preko Jadranskog mora na duži rok, saopštila je MOL grupa pre dva dana.
Trenutno je ugovor s NIS-om jedan od najvažnijih poslova za Janaf. Sklopljen je za period od 1. januara 2024. do 31. decembra 2026. godine i njime su rezervisani transportni kapaciteti za ukupno deset miliona tona sirove nafte.
Ključna odredba ugovora je načelo "puno za prazno" (engl. take-or-pay), koje Janafu garantuje prihode bez obzira na to da li će NIS iskoristiti celokupan zakupljeni kapacitet. Takvi aranžmani obezbeđuju visoku predvidivost i stabilnost prihoda, zbog čega je neizvesnost oko ovog ugovora presudna za investitore i rezultate poslovanja kompanije.
Gubitak ugovora predstavljao bi ozbiljan udarac prihodima Janafa, što objašnjava intenzivne napore koje kompanija i vlada ulažu u komunikaciji s američkim vlastima.
Gazpromneft i dalje najveći akcionar NIS-a
SAD su NIS-u zapretile sankcijama 10. januara, kada je precizirano da SAD traže potpuno ukidanje ruskog vlasništva u NIS-u. One su objavljene u sklopu širih mera protiv ruskog energetskog sektora. Kompanija Gazpromneft, koja je u tom trenutku bila vlasnik 50 odsto akcija NIS-a, dobila je rok od 45 dana da izađe iz vlasništva NIS-a. Gazpromneft je od tada postepeno smanjivao udeo svoj udeo u NIS-u, ali je i dalje najveći akcionar. U poslednjim promenama vlasničke strukture sredinom septembra, Gazpromovo akcionarsko društvo Intelligence je krajem septembra preuzelo 11,3 odsto akcija u NIS-u, o čemu je Bloomberg Adria već pisala.
Međutim, u ovom trenutku Gazpromneft ostaje najveći akcionar NIS-a. U javno dostupnim dokumentima nije precizirano zbog čega je došlo do transakcije, kojom je Intelligence (koji, inače, ranije nije posedovao akcije u NIS-u) prešao prag značajnog učešća u preduzeću.
Intelligence je, prema zvaničnim podacima ruskog državnog registra pravnih lica, osnovan 2020. godine i u potpunom je vlasništvu Gazprom Capitala, koji je obuhvaćen blažim američkim sankcijama. Kao njegova glavna delatnost navedeno je sledeće: računovodstvene usluge, revizija i poresko savetovanje, dok su investicione aktivnosti navedene među dodatnim delatnostima društva, a prema pisanju SeeNewsa, firma je specijalizovana za prikupljanje finansija za Gazprom putem emisija obveznica.
U slučaju sankcija, Srbiji bi u pomoć mogla da priskoči Mađarska, najavio je još februara Péter Szijjártó, mađarski ministar spoljnih poslova, rekavši da MOL Group može brzo da poveća obim isporuka. Međutim, MOL Group bi mogao da bude spreman da ode i korak dalje i otkupi deo akcija NIS-a, preneo je ranije Bloomberg.
Ukoliko Vašington uvede sankcije direktno protiv NIS-a, a ne samo jednog od njegovih sadašnjih ili odnedavno bivših akcionara, usledio bi finansijski kolaps kompanije.

Najavljene sankcije već utiču na poslovanje kompanije. NIS je u prvom polugodištu 2025. poslovao sa gubitkom od 3,6 milijardi dinara (30,6 miliona evra). "Pored sankcija, na ostvarenja NIS-a uticali su i pad cena nafte na svetskom tržištu za 15 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine, efekat skupih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i negativan finansijski rezultat HIP Petrohemije", saopšteno je iz NIS-a. Ukupan obim prometa naftnih derivata iznosio je 1,524 miliona tona - osam odsto manje u odnosu na prvo polugodište 2024. godine.
(Ažurirano kroz tekst.)