Najnovija promena u vlasničkoj strukturi Naftne industrije Srbije (NIS) otvorila je mogućnost da ruski udeo koji je odnedavno pod upravom Gazpromove firme Intelligence, bude prodat trećoj strani. Spekulacije dolaze u trenutku kada NIS pokušava da od američke vlasti izdejstvuje sedmo odlaganje sankcija koje treba da stupe na snagu za nekoliko dana.
Prema navodima iz podnesaka Beogradskoj berzi, akcionarsko društvo Intelligence preuzelo je 11,3 odsto akcija u NIS-u, to jest celokupan udeo koji je držao matični koncern Gazprom. Time je lista najveća tri akcionara srpske naftne kompanije izmenjena, pa nju trenutno čine: PJSC Gazprom Neft (Gazpromova ćerka-firma, koja je pod direktnim sankcijama Amerike i drugih zapadnih zemalja i koja je i dosad bila najveći vlasnik NIS-a, sa 44,85 odsto), Republika Srbija (čiji se udeo takođe nije sada menjao i iznosi 29,87 odsto) i pomenuti JSC Intelligence (sa 11,3 odsto).
U dokumentima objavljenim na domaćoj berzi nije precizirano zbog čega je došlo do transakcije, kojom je Intelligence (koji, inače, ranije nije posedovao akcije u NIS-u) prešao prag značajnog učešća u preduzeću.
Opširnije

SAD ponovo odložile sankcije NIS-u, skidanje sa liste još neizvesno
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije odložene su, po šesti put, do 26. septembra, saopšteno je u sredu.
27.08.2025

Male šanse za povratak NIS-a na berzu u skorije vreme
Trgovanje akcijama obustavljeno je u januaru, a stručnjaci smatraju da do toga u bliskoj budućnosti neće ni doći sve dok se situacija u vezi sa ovom kompanijom ne reši.
27.06.2025

Da li će Bliski istok skrenuti fokus Amerike sa NIS-a
Naftna industrija Srbije do sada je tri puta izbegla sankcije američke administracije. Rok za treće odlaganje primene sankcija ističe uskoro - u petak, 27. juna.
23.06.2025

NIS planira znatno manju dividendu za 2024. usled pada profita
Najavljena je isplata bruto dividende od 28,18 dinara po akciji ove godine.
22.05.2025
Podsetimo, bez zvaničnog objašnjenja ostala je i prethodna promena u pogledu Gazpromovog vlasništva, koje se desila krajem februara ove godine. Kako je Bloomberg Adria već pisala, sankcionisani Gazprom Neft je dotad imao 50 odsto udela u NIS-u, a Gazprom (koji nije direktno pogođen američkim sankcijama koje ciljaju ruski energetski sektor) 6,15 odsto, pa je Gazprom Neft preneo svojih 5,15 odsto na Gazprom. Tako je matična kompanija i došla do 11,3 odsto vlasništva, a ta izmena tada se tumačila kao način da Gazprom Neft izgubi većinsku kontrolu, dok firme vlasnice istovremeno pokušavaju da dobiju izuzeće od sankcija ili da se formalno umilostive američkoj strani.
Moguća prodaja udela Intelligencea ili samog Intelligencea
Kako ističe analitičar Ipopema Securitiesa Vladan Pavlović, Intelligence je u 100-procentnom vlasništvu Gazproma, tako da je u pitanju još jedna kozmetička promena. "Nema suštinske promene i NIS je i dalje u efektivnoj ruskoj kontroli."
Ipak, dodaje on, "treba obratiti pažnju na to da je ta firma zadužena za prikupljanje finansija Gazpromu, pa nije nemoguće da taj deo do 11,3 odsto bude planiran za prodaju nekoj trećoj strani".
Naime, Intelligence je, prema zvaničnim podacima ruskog državnog registra pravnih lica, osnovan 2020. godine i u potpunom je vlasništvu Gazprom Capitala, koji je obuhvaćen blažim američkim sankcijama. Kao njegova glavna delatnost navedeno je sledeće: računovodstvene usluge, revizija i poresko savetovanje, dok su investicione aktivnosti navedene među dodatnim delatnostima društva, a prema pisanju SeeNewsa, firma je specijalizovana za prikupljanje finansija za Gazprom putem emisija obveznica.
Nepotvrđeni nagoveštaji da se sporni deo vlasništva možda sprema za prodaju nekom drugom igraču na tržištu bili su tema još zimus, kada su pojedini analitičari naveli da bi mađarska naftna kompanija Mol bila dobar kandidat za otkup ruskog udela u NIS-u. Nedugo zatim NIS je bila tema i posete ministra spoljnih poslova Mađarske Pétera Szijjárta Srbiji, koji je tom prilikom istakao da su njegova zemlja i Mol spremne da nadoknade eventualne gubitke u pogledu nafte, što su iz Mola i potvrdili za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
Vodeći se time da se američke sankcije primenjuju na kompanije gde je Gazprom Neft većinski vlasnik, glavni analitičar ruskog Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Igor Juškov zaključuje da je ovde reč o tome da američka strana traži od Srbije da potpuno istisne rusku stranu i uvede novu strukturu. Međutim, ni on ne vidi jasan konačni epilog.
"Moguće je da bi se Mol zainteresovao za kupovinu, ali problem je u tome što on ipak ne proizvodi naftu i ne može da garantuje snabdevanje rafinerije naftom. Još jedan problem je u tome što postoji rizik da Ukrajina može pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) da prekine tranzit ruske nafte preko 'Družbe', pošto SAD pritiskaju EU. Mol bi se suočio sa problemima u snabdevanju i morao bi da rešava taj problem za mađarsku i slovačku rafineriju, a ovim bi kupili još jedan problem - srpski NIS", pojašnjava Juškov.
Uz to, prema njegovim rečima, Mol će u tom slučaju moći da kupuje samo naftu koja nije iz Rusije, što znači da će moći da izvozi naftne derivate dobijene preradom u bilo koju zemlju. "Sada se derivati proizvedeni od ruske nafte ne mogu prodavati u zemljama EU", podseća.
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković je pak izričit u tome da se najnovijim potezom ne utire put ka prodaji Intelligenceovog parčeta kolača trećoj strani. "Ne mislim da se ovaj udeo sprema za prodaju. Još ranije sam izneo svoje mišljenje o tome - naftne kompanije sa naftnim kompanijama ne ratuju. Ostajem pri tom stavu. Odluke o sankcijama se u Americi ne menjaju preko noći, ali će mere biti odlagane kako bi se u jednom trenutku ukinule. Prodaju ili nacionalizaciju imovine ne vidim kao opcije jer su oni taj biznis isplatili i kada bi se povukli, to bi imalo implikacije na druga tržišta."
U međuvremenu, "šta se dešava ispod radara", to jest šta se postiže ovim izmenama vlasničke strukture, javnosti ostaje nepoznato. "Zašto to Rusi rade - ko to zna?", kaže Zdravković.
Juškov se osvrće i na potencijalnu kupovinu same kompanija Intelligence od strane nekog drugog preduzeća, uz ogradu da ne želi preterano da spekuliše o toj temi. "Možda će biti prodati nekoj kompaniji iz Azije, na primer, iz Kine. Moguće je i da će Intelligence biti prodat nekoj ruskoj firmi, koja nije pod sankcijama, ali u tom slučaju ostaje rizik od sekundarnih američkih sankcija. Možda će Srbija kupiti Intelligence i na taj način postati vlasnik tog udela akcija u NIS-u."
Kako bi se sprovelo uvećanje državnog udela
Prodaja kojom bi se ojačalo vlasništvo Republike Srbije u NIS-u ne bi iznenadili Juškova, naprotiv. "Ruska strana bi to prodala sigurno nekoj prijateljskoj zemlji, dakle ne zapadnim firmama. Osim toga, ruska strana bi sigurno tražila da se isplati realna tržišna vrednost, a ne da se kupi ispod cene. Ako bi prodali nekoj kineskoj kompaniji, to je rešenje koje bi moglo da zadovolji i Srbiju i Rusiju, ali bi moglo dodatno da razljuti Amerikance - oni ne teraju Ruse odatle, da bi umesto njih došli Kinezi."
NIS
Za njega najlogičnije rešenje zapravo i jeste da Srbija kupi Intelligence, čime bi ponovo dobila većinsko vlasništvo u naftnoj kompaniji. Jača pozicija države u preduzeću scenario je o kojem se već mesecima govori, a razmatranja u tom smeru dodatno su podgrejana početkom avgusta, kada su srpski zvaničnici prvi put javno saopštili da imaju nameru da otkupe akcije od većinskog ruskog vlasnika. Naravno, tu su i opcije da Gazpromneft izađe iz vlasništva, ali Gazprom ostane na ovaj ili onaj način, kao i da dođe do sprovođenja sankcija, što bi rezultovalo kolapsom NIS-a i odlaskom u stečaj.
Podsetimo, NIS je u petak objavio da je Ministarstvu finansija SAD podneo novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 26. septembra, kada ističe rok predviđen prethodnom licencom. Takođe, kompanija je 14. marta uputila i zahtev za uklanjanje sa SDN liste (engl. Specially Designated Nationals), što predstavlja kompleksan i dugotrajan proces, navedeno je u njihovom saopštenju, uz naglašavanje da je do sada u šest navrata odlagana puna primena sankcija.
"Srbija i dalje pokušava da dobije dodatni udeo u NIS-u, ovo je sve deo procesa pregovora, jer u suštini želi da otkupi većinski udeo u NIS-u - bilo za sebe, bilo da bi prodala nekoj kompaniji. Međutim, ako bi Srbija uspela da otkupi akcije od Gazproma, onda bi mogla da profitira na sledećoj transakciji, ako preproda nekoj drugoj kompaniji. Meni se čini da je to plan u idealnom slučaju. Srbija takođe stalno insistira na tome da dobija odlaganja od SAD, pa postoji mogućnost da Srbija pregovara sa Ministarstvom finansija SAD o tome ko bi taj sledeći kupac mogao da bude", zaključuje Juškov.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...