Kompanija Volkswagen AG usaglasila je u martu prošle godine teško izboren plan o ukidanju 50.000 radnih mesta kako bi oživela profit i stabilizovala svoje problematične pogone u Nemačkoj.
Nešto više od godinu dana i nakon niza novih problema, radnici najvećeg evropskog proizvođača automobila sada se suočavaju sa mogućnošću da se taj broj potencijalno udvostruči na 100.000.
Plan, o kojem je prvi izvestio Manager Magazin, mora da odobri nadzorni odbor, u kojem predstavnici zaposlenih imaju veliki uticaj. Ipak, on odražava rastuću hitnost u upravnim odborima širom Nemačke, koja rizikuje da izgubi svoju industrijsku prednost u odnosu na agilnije konkurente iz inostranstva.
Bloomberg Mercury
Situacija u automobilskoj industriji posebno je teška, pri čemu i BMW AG i Mercedes-Benz Group AG razmatraju smanjenje troškova, dok se sektor suočava sa američkim carinama, slabljenjem prodaje u Kini i visokim troškovima energije i rada.
Kriza se preliva i na proizvođače auto-delova Robert Bosch GmbH, Schaeffler AG i Aumovio SE, koji zatvaraju pogone i otpuštaju zaposlene. Bosch je u petak saopštio da će njegov izvršni direktor Stefan Hartung napustiti najvećeg svetskog dobavljača za automobilsku industriju krajem ovog meseca, nakon što je započeo sprovođenje oko 18.500 otpuštanja.
Ovi potezi poklapaju se sa teškim periodom za nemačku ekonomiju. Nakon snažnog početka godine, Bundesbank predviđa da će privredna aktivnost stagnirati u tekućem tromesečju usled negativnih posledica rata na Bliskom istoku. Vlada kancelara Friedricha Merza takođe se bori da sprovede neophodne reforme, dok demografske promene dodatno opterećuju penzioni sistem zemlje.
Šta kaže Bloomberg Economics:
"Ovo bi bilo u skladu sa kontinuiranim padom zaposlenosti u industriji i naglašava strukturne izazove sa kojima se suočavaju nemački proizvođači automobila. Očekujemo da će privredna aktivnost u ovom sektoru ostati slaba u narednim tromesečjima, pri čemu dodatni teret predstavlja skok cena energije izazvan ratom sa Iranom."
— Martin Ademmer, ekonomista.
Obnovljeni plan restrukturiranja Volkswagena uključuje i predlog zatvaranja čak četiri fabrike u Nemačkoj, što su sindikalni lideri ranije uspeli da spreče. WirtschaftsWoche je u petak objavio da je Manager Magazin preuveličao ukupan broj planiranih otpuštanja u kompaniji i da on neće premašiti 80.000.
Kako god bilo, izvršni direktor Oliver Blume upozorava da je način na koji kompanija posluje suštinski prestao da funkcioniše.
"Razvijati 'svetski automobil' u Nemačkoj, proizvoditi ga u Evropi i prodavati širom sveta: naš poslovni model, koji je decenijama bio uspešan, danas više ne funkcioniše", rekao je Blume na godišnjoj skupštini kompanije održanoj ranije ovog meseca.
Nekoliko dana ranije, BMW, koji je do tada bio jedan od retkih proizvođača automobila koji je odolevao problemima, drastično je smanjio očekivanja u pogledu profita. Proizvođač modela iX3 kao razloge je naveo pad tržišta u Kini i uzdržanost potrošača od kupovine zbog straha da bi sukob na Bliskom istoku mogao dodatno da podstakne inflaciju.
U međuvremenu, brzorastući konkurenti iz Kine osvajaju evropsko tržište pristupačnim električnim i hibridnim modelima, dodatno pojačavajući konkurenciju.
"Nekada dosledna nemačka industrija mora da se prilagodi novim tržišnim okolnostima, u suprotnom će jednostavno propasti", rekao je Matthias Schmidt, nezavisni automobilski analitičar iz okoline Hamburga. "Nemačke kompanije više ne mogu da sede skrštenih ruku i oslanjaju se na svoju skupu proizvodnju i oznaku 'proizvedeno u Nemačkoj'."
Dok se Renault SA i Stellantis NV uglavnom oslanjaju na prodaju u Evropi i Severnoj i Južnoj Americi, nemački proizvođači automobila godinama su veliki deo prihoda ostvarivali u Kini. Međutim, kako se tamošnje tržište ubrzano okreće električnim vozilima, domaći brendovi poput BYD Co. i Xiaomi Corp. sve više ih potiskuju cenama.
Nemački proizvođači, koji obezbeđuju dobro plaćena radna mesta za oko 700.000 ljudi i garantuju zaposlenje za još hiljade radnika u kompanijama koje ih snabdevaju, suočavaju se sa problemima i na drugim tržištima.
Američki uvozni troškovi pogađaju kompanije poput Porsche AG-a i Audija, koje nemaju proizvodnju u Sjedinjenim Američkim Državama. U Evropi je ukupna godišnja prodaja automobila i dalje oko 16 odsto niža nego pre pandemije.
Ovi izazovi mogli bi da podstaknu dodatne mere. Blume je već nagovestio da bi mogao da dozvoli kineskim partnerima proizvodnju automobila u nedovoljno iskorišćenim pogonima u Evropi. Sada je, prema pisanju Manager Magazina, izneo i ideju o izdvajanju istoimenog brenda Volkswagen iz grupacije.
Pojednostavljivanje korporativne strukture Volkswagena moglo bi imati smisla. Grupa poseduje luksuzne brendove poput Audija i Porschea, ali i pristupačnije marke kao što su Seat i Skoda. Brend VW nalazi se između ta dva segmenta i godinama se bori sa niskom profitabilnošću.
Izdvajanje brenda VW moglo bi da bude korak ka tome da grupa dobije veću tržišnu vrednost za pojedinačne delove svog poslovanja, naveo je analitičar Citigroupa Harald Hendrikse u svojoj belešci.
"Pozdravljamo poteze menadžmenta VW-a, ovo su koraci za koje pre samo pet godina ne bismo verovali da su mogući", rekao je Hendrikse. "To takođe pokazuje koliko je situacija postala teška zbog industrijske politike Evropske unije i koliko je opsežno restrukturiranje neophodno."