Region

Analiza BBA: Očekuje se da Srbija raste najbrže u regionu, četiri odsto u 2025.

Autor: Miro Soldić

17. mart 2025, 06:00

Adria region nastavlja snažan rast uprkos spoljnim rizicima

Bloomberg Adria analitičari Hrvatskoj prognoziraju rast BDP-a od 3,2 odsto

Što se slovenačke ekonomije tiče, analitički tim BBA predviđa joj rast od 2,3 odsto

Analiza BBA: Očekuje se da Srbija raste najbrže u regionu, četiri odsto u 2025.

Depositphotos

Miro Soldić

Privredni rast zemalja Adria regiona nastaviće se u 2025. i 2026. godini, nošen prvenstveno domaćom potražnjom, ističe se u najnovijoj analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije, dok će najveći rizici za regionalne ekonomije dolaziti spolja.  

"Spor rast u Nemačkoj i generalno u Evropskoj uniji (EU), uz rastući protekcionizam koji dolazi s druge strane Atlantika, poremetiće trgovinske tokove, ali i dinamiku cena. Centralne banke nastaviće s rezanjem kamatnih stopa u ovoj godini, uprkos nestabilnom globalnom okruženju", ističe se u BBA analizi.

Region će i dalje mučiti uporna inflacija koja gura cene hrane i usluga, ali analitički tim BBA očekuje njeno smirivanje.

"Činioci koji stoje iza povećane volatilnosti su višedimenzionalni – vremenske nestabilnosti će uticati na cene hrane, dok će carine i promene u globalnim trgovinskim tokovima nametnuti inflatorne pritiske i preliti se na krajnje potrošače", objašnjava analitika BBA.

 

 

Očekuje se da Srbija raste najbrže u regionu

Stopa privrednog rasta koju analitičari BBA prognoziraju za Srbiju doseže četiri odsto.

"Domaća potražnja nastaviće snažan ritam, zbog rasta plata i penzija, kao i rasta gotovinskih kredita (samo u januaru 2025. izdato je 54 odsto više novih kredita, na međugodišnjem nivou). Ciklus ulaganja u privatnom sektoru ima zamah, s porastom uvoza kapitalnih dobara za oko 11 odsto u 2024, dok su investicioni zajmovi (nove kompanije) porasli za 63 odsto u januaru 2024, nakon rekordnog iznosa 2024. Javna ulaganja nastaviće da doprinose rastu, jer se ulaganja koja zahtevaju održavanje Expo 2027. sve više smanjuju", objašnjavaju u analizi.  

 

Napominju kako globalno rastući protekcionizam neće zaobići region, tako da postoji određeni rizik prelivanja, posebno budući da je rast Srbije izvozno orijentisan. Dodatne izazove vide i u dugotrajnoj sociopolitičkoj nestabilnosti

Nastavak rasta u Hrvatskoj

Hrvatskoj prognoziraju rast BDP-a od 3,2 odsto u ovoj godini. Ističu kako je Hrvatska dobro iskoristili zamah u postpandemijskom periodu i približila se standardu EU, iako je realni BDP Hrvatske po stanovniku i dalje ispod proseka EU.

"Domaća potrošnja će nastaviti uzlazni trend, iako će tempo nešto usporiti, zbog visoke baze iz prethodne godine (+5,8 odsto godišnje u 2024, finalna potrošnja domaćinstva). Građevinarstvo ima snažan zamah, jer su nove narudžbe u poslednjem kvartalu 2024. porasle za 8,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a raspoloženje u sektoru u vezi s procenom knjiga narudžbi poraslo je 25. februara, što takođe potvrđuje solidan potencijal građevinskog sektora", stoji u BBA analizi.

Smatraju kako će se spoljna ravnoteža poboljšati, posebno ako se uzme u obzir nedavni oporavak industrijske proizvodnje, ali i upozoravaju na rizike koje donosi globalna segmentacija.

Farmacija podstiče slovenački izvoz

Što se slovenačke ekonomije tiče, analitički tim BBA joj predviđa rast od 2,3 odsto, i to na osnovu poboljšanja trgovine i stabilnog rasta potrošnje.

"Težište izvoznih trendova biće farmaceutska industrija, zbog snažnih ulaganja iz Švajcarske. Tokom četvrtog tromesečja 2024. godine taj sektor je izvezao 45 odsto više u Švajcarsku u poređenju s godinom ranije. Ova izvozna linija je prilično značajna, jer je njen doprinos međugodišnjem rastu izvoza od 14 odsto u poslednjem kvartalu 2024. iznosio dominantnih 13 p. p. Očekujemo da će trend nastaviti da se kreće prema gore u 2025. i 2026. godini s obzirom na povećanje direktnih stranih ulaganja iz Švajcarske za 50 odsto u 2024. godini", naglašava se u analizi.

Težište slovenačke privrede treba da ostane na poboljšanju produktivnosti i jačanju zelenog segmenta, poručuju analitičari BBA.

Optimistične prognoze i za ekonomiju BiH

BBA analitika privrede Bosne i Hercegovini predviđa rast BDP-a od 2,7 odsto u ovoj godini.  

"Vidimo pozitivne efekte oporavka od poplava, ali i drugih investicija koje su u toku. Očekujemo bolju inostranu potražnju zbog direktnih stranih ulaganja u toku, procenjujemo oko 3,5 odsto BDP-a u 2024. Podaci za treće tromesečje 2024. pokazuju oporavak izvoza nakon pada u pet uzastopnih kvartala, a niska baza doprineće stopama rasta izvoza u ovoj godini. Potrošnja će uspeti da zadrži solidan uzlet, jer su plate porasle, posebno s povećanjem minimalne plate, a doznake su takođe skočile (39 odsto međugodišnji rast od prvog do trećeg tromesečja 2024, osobni transferi)", naglašavaju u analizi.

Prognoziraju i nastavak pozitivnih trendova u kreditnoj aktivnosti koja će podržati potrošnju domaćinstva (+9,4 odsto godišnje u kreditima stanovništvu 25. februara), kao i korporativni sektor (8,9 odsto godišnji rast kredita javnim i privatnim preduzećima 25. februara).

Rekordne strane investicije u Severnoj Makedoniji

U Severnoj Makedoniji BDP će porasti za tri odsto u 2025. godini, smatraju analitičari, prvenstveno jer domaća potražnja i dalje ima podršku u povećanju plata i stabilnom prilivu doznaka (na oko 2,1 odsto BDP-a), ali i zbog niske baze, budući da je nivo potrošnje relativno nizak.

"Glavna prepreka snažnijem rastu jesu slabi izgledi potražnje za Nemačku, koja je ključno izvozno tržište za zemlju. Glavno poboljšanje tekućeg računa vidimo kao učinak rekordnih FDI priliva od 1,3 milijarde evra (oko osam odsto BDP-a). Vlada ulaže napore u podsticanje privatnih ulaganja u korporativni sektor, nudeći zajmove s atraktivnim uslovima finansiranim iz mađarske kreditne linije", pojašnjavaju BBA analitičari.

Dodaju kako očekuju i veći podsticaj od investicija, budući da je do sada gradnja koridora 8 i 10 bila spora, pa ju je potrebno ubrzati. Napominju i kako EBRD doprinosi infrastrukturnim ulaganjima ugovorom o investicionim bespovratnim sredstvima vrednim 2,4 miliona evra za izgradnju zajedničkog železničkog graničnog prelaza sa Srbijom.

Sve vesti iz rubrike Analiza

Analiza

sve vesti iz rubrike Analiza