Ekonomske izglede za 2026. godinu znatno je poremetio sukob između SAD i Irana, što je dovelo do naglog makroekonomskog zaokreta, navodi analitički tim Bloomberg Adrije u svom izveštaju o kretanju cena roba za ovu godinu.
Analitičari ističu da su rast cena energenata i jačanje američkog dolara promenili dinamiku tržišta sigurnih utočišta, stvarajući kratkoročni pritisak na plemenite metale. Prognoziraju da će energetska tržišta ostati veoma promenljiva, dok će se plemeniti metali kratkoročno suočavati sa ograničenom likvidnošću pre nego što dugoročna tražnja ponovo ojača.
Opširnije
Akcije odskočile uz Micron, nafta nastavila pad
Pad nafte, zajedno sa snažnim rezultatima Microna, doneo je olakšanje investitorima na tržištu akcija nakon rasprodaje tehnoloških deonica koja je globalni berzanski pokazatelj spustila na najniži nivo u poslednje dve nedelje.
25.06.2026
SpaceX IPO otvara put za tri akcije koje mogu profitirati od rasta Starlinka i Starshipa
Nakon rekordnog IPO-a i brze korekcije akcije, investitori koji žele izloženost rastu SpaceX-a mogu je pronaći i kod dobavljača čipova, komunikacione opreme i industrijskih gasova.
25.06.2026
Ako želite da zaradite od rente, razmislite o kupovini stana na Siciliji ili u Crnoj Gori
Nakon što smo analizirali isplativost dugoročnog najma stanova u regiji, prirodno se nameće pitanje mogu li se veći prinosi ostvariti kupovinom nekretnine u inostranstvu.
25.06.2026
Talas rasprodaje AI deonica iz Azije pogodio američki sektor čipova
Pad akcija na berzi u utorak bio je ono što je jedan strateg sa Wall Streeta nazvao "brodolomom u sektoru čipova".
24.06.2026
Detaljan pregled analize svih sirovina našeg analitičkog tima nalazi se u nastavku.
Nafta
Naša početna očekivanja tačno su obuhvatila osnovni medveđi scenario za 2026. godinu. Međutim, prvu polovinu godine u potpunosti je obeležila intenzivna geopolitička nestabilnost, koja je nakratko pogurala cenu sirove nafte brent iznad 126 dolara po barelu, pre nego što se ona naglo vratila u raspon od 76 do 79 dolara.
Projektovani cenovni raspon nije uzeo u obzir neočekivani sukob u Iranu, koji je praktično zatvorio Ormuski moreuz. Taj poremećaj izazvao je snažan poremećaj u snabdevanju i pogurao prosečne mesečne cene iznad 100 dolara po barelu u aprilu.
Iako je OPEC+ početkom prvog tromesečja privremeno obustavio povećanje proizvodnje, grupa je uoči leta značajno povećala proizvodnju. Ključne članice povećale su proizvodnju za stotine hiljada barela dnevno između aprila i juna, zbog čega je početna pretpostavka o "zamrznutom rastu proizvodnje" postala zastarela.
Izgledi
Za ostatak 2026. godine očekujemo da će se sirovom naftom brent trgovati u rasponu od 70 do 80 dolara po barelu. Najvažniji pokretač ovog trenda jeste primena privremene opšte licence američkog ministarstva finansija u trajanju od 60 dana, koja omogućava povratak iranske nafte na svetsko tržište. Ova politika postepeno uklanja geopolitičku premiju iz cena i vraća milione barela na tržište Atlantskog basena.
Istovremeno, proizvodnja zemalja van OPEC+ nastavlja snažno da raste, pre svega u SAD, Brazilu i Gvajani. Kako se pomorske rute normalizuju, a dodatne količine nafte stignu na tržište, formiraće se značajan strukturni višak ponude koji će ograničiti svaki veći rast cena tokom druge polovine 2026. godine.
Visoke cene s početka godine već su značajno smanjile globalnu tražnju, pa se sada očekuje pad svetske potrošnje od 1,1 milion barela dnevno.
Prirodni gas
Naša ciljna cena evropskog prirodnog gasa premašena je početkom godine. Iako su cene krajem 2025. pale na 28 evra po megavat-satu, snažan talas hladnog vremena u januaru, zajedno sa izbijanjem regionalnog sukoba koji uključuje Iran, podigao je prosečne spot cene u prvom tromesečju 2026. na više od 40 evra po megavat-satu. Terminski ugovori krajem marta nakratko su premašili i granicu od 50 evra.
Naša početna očekivanja bila su zasnovana na pretpostavci da će zima na severnoj hemisferi biti blaga. Umesto toga, veoma hladno vreme početkom 2026. godine dovelo je do ubrzanog pražnjenja skladišta, pa su evropska skladišta gasa na početku sezone punjenja u aprilu bila popunjena svega 28 odsto, u poređenju sa 35 odsto godinu dana ranije.
Iako rast kapaciteta vetroelektrana dugoročno smanjuje strukturnu tražnju za prirodnim gasom, periodi izuzetno slabe proizvodnje električne energije iz vetra tokom prve polovine 2026. primorali su energetske kompanije da se u velikoj meri oslone na gasne elektrane kako bi održale stabilnost elektroenergetskog sistema, što je izazvalo kratkoročne skokove cena.
Izgledi za prirodni gas
Krive terminskih ugovora ukazuju na izražen prelazak u stanje backwardation krajem 2026. godine, odnosno situaciju u kojoj su trenutne cene više od terminskih, što sugeriše da bi cene trebalo postepeno da se spuste ka nivou od 40 evra po megavat-satu. Ipak, naše očekivanje za ostatak 2026. godine ostaje u rasponu od 40 do 50 evra po megavat-satu.
Najveći rizik za rast cena i dalje predstavlja bezbednost LNG brodova u Persijskom zalivu. Svaka normalizacija plovidbe kroz Ormuski moreuz odmah bi uklonila preostalu geopolitičku ratnu premiju iz cena na evropskim gasnim čvorištima.
Evropa će tokom leta morati agresivno da kupuje isporuke tečnog prirodnog gasa kako bi ispunila obavezne ciljeve popunjenosti skladišta za narednu zimu. Zbog toga će visoke kratkoročne spot cene verovatno opstati tokom trećeg tromesečja, kako bi evropski kupci nadmašili konkurenciju iz severoistočne Azije.
Osnovni medveđi scenario trebalo bi konačno da se ostvari u drugoj polovini 2026. godine, kada veliki projekti za proizvodnju tečnog prirodnog gasa u SAD i Kanadi počnu sa komercijalnim radom, čime će na tržište Atlantskog basena stići znatno veće količine gasa.
Zlato
Tokom prve polovine 2026. godine cena zlata prešla je iz snažnog uzlaznog trenda u oštru korekciju nakon eskalacije sukoba između SAD i Irana krajem februara, što je značajno poremetilo tržišnu dinamiku.
Početkom marta zlato je dostiglo istorijski maksimum od 5.322 dolara po unci, ali su do juna svi dobici izbrisani, pa je cena pala ispod nivoa zabeleženih tokom 2025. godine.
Ratom izazvan rast cena nafte ponovo je podstakao zabrinutost zbog inflacije, zbog čega su američke Federalne rezerve nagovestile produžen period restriktivne monetarne politike. To je dovelo do jačanja američkog dolara i rasta prinosa na državne obveznice, što je izvršilo snažan pritisak na pad cene zlata.
Izgledi
Očekuje se da će cena zlata do kraja 2026. godine dostići 5.000 dolara po unci, uz podršku kontinuirane kupovine centralnih banaka.
Uprkos korekciji i stalnim pritiscima na likvidaciju pozicija, dugoročni izgledi ostaju pozitivni. Trenutna slabost smatra se privremenom fazom konsolidacije u okviru šireg dugoročnog uzlaznog trenda, uz mogućnost oporavka kasnije tokom godine kako se inflacija bude stabilizovala, a tražnja ponovo ojačala.
Srebro
Srebro je znatno nadmašilo očekivanja za 2026. godinu, dostigavši krajem januara istorijski maksimum od 121,64 dolara po unci, nakon čega je usledila oštra korekcija.
Nezabeležen nedostatak fizičkog srebra i snažna geopolitička tražnja za sigurnim utočištem podstakli su snažan rast cena, posle čega je usledio nagli pad. Tokom prve polovine 2026. godine cene su ostale veoma promenljive usled poremećaja u snabdevanju, trajnih geopolitičkih tenzija i promena monetarne politike u SAD.
Pored toga, ETF fondovi smanjili su svoje zalihe srebra, pa je neto prodaja od početka godine do sredine juna dostigla 77,5 miliona unci.
U poređenju sa prethodnom godinom i petogodišnjim odnosom cene zlata i srebra, srebro je postalo relativno precenjeno, jer ponuda nije uspevala da isprati rast tražnje.
Izgledi
Istorijski posmatrano, srebro se drugačije ponaša kada se odnos cena zlata i srebra previše brzo smanji. Očekujemo manju promenljivost tokom ostatka 2026. godine, uz stabilizaciju cene u rasponu od 60 do 70 dolara po unci.
Inflacija i restriktivna monetarna politika trebalo bi da ostanu ključni faktori formiranja cena. Istovremeno, trajni nedostatak fizičkog srebra ostaće glavni pokretač mogućih naglih skokova cena, dok se kapital malih investitora i dalje sliva u proizvode kojima se trguje na berzi, kao i u fizičke srebrne kovanice.
Na kraju, dinamika budućih promena kamatnih stopa odrediće da li će cena srebra nastaviti da raste ili će ostati u postojećem rasponu. Iako bi strukturna tražnja iz sektora solarnih panela, električnih vozila i veštačke inteligencije trebalo da ostane snažna, visoke spot cene primoraće pojedine proizvođače solarnih panela i nakita da štede srebro ili ga zamenjuju drugim materijalima kako bi smanjili troškove.
Kukuruz
Cene poljoprivrednih proizvoda tokom prve polovine 2026. godine zabeležile su promenljiv uzlazni trend zbog povećanih rizika od rasta cena đubriva i strukturnih problema na energetskom tržištu, što je zadržalo visoku premiju rizika ugrađenu u cene žitarica. Istovremeno, dugotrajan toplotni talas u Evropi doveo je do smanjenja procena ovogodišnjeg roda kukuruza u Evropskoj uniji.
Paralelni rast cena kukuruza u SAD, podstaknut stabilnom domaćom proizvodnjom etanola i optimizmom u vezi sa globalnim izvozom, pružio je dodatnu podršku evropskim referentnim cenama žitarica.
Izgledi
Očekuje se da će evropske cene kukuruza tokom ostatka 2026. godine ostati pod pritiskom pada, iako će promenljivost izazvana vremenskim uslovima i kretanjima na energetskim tržištima i dalje biti izražena.
Globalna slika i dalje je pretežno medveđa. Procene svetske proizvodnje krupnih žitarica revidirane su naviše, dok su globalne završne zalihe kukuruza povećane, što ukazuje na povoljne uslove snabdevanja.
Kriza na tržištu đubriva do sada je imala samo ograničen uticaj na proizvodnju kukuruza, a trenutne procene ukazuju da će rod u 2026. godini ostati uglavnom nepromenjen.
Evropska cena kukuruza porasla je sa oko 195 evra po toni u martu na 228 evra po toni početkom maja, ali je od tada počela da pada i sredinom juna iznosila je oko 220 evra po toni, jer su povoljnije procene žetve i slabljenje zabrinutosti u vezi sa dostupnošću đubriva poboljšali raspoloženje na tržištu.
Ukupno posmatrano, naš osnovni scenario predviđa da će se evropske cene kukuruza postepeno vratiti na nivoe od oko 190 evra po toni, koji su zabeleženi pre početka rata, uz podršku visokih svetskih zaliha, boljih izgleda za žetvu i stabilnih uslova snabdevanja.
Tokom prethodnih pet godina prosečan prinos kukuruza u Evropskoj uniji iznosio je 7,1 tonu po hektaru. U Adria regionu, Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina ostvarile su prosečne prinose od 9,0, 7,5 i 7,4 tone po hektaru.
Nasuprot tome, Srbija i Severna Makedonija zaostajale su za prosekom Evropske unije, sa prinosima od 6,1, odnosno 4,6 tona po hektaru.