Evropski frilenseri zarađuju do 175.000 evra godišnje, dok se u Srbiji iza kulisa razvija potpuno drugačija priča o tržištu rada koje se menja brže nego što mnogi misle. Jelena Williams, konsultantkinja za regrutaciju i ljudske resurse, koja radi kao frilnser i sarađuje sa startapovima i osnivačima kompanija, za Bloomberg Adriju kaže da su poslednje dve do tri godine donele preokret u korist poslodavaca – manje otvorenih pozicija, više opreza među kandidatima i rastući značaj veštačke inteligencije u selekciji kadrova.
Kako se tržište rada ubrzano menja, frilenseri postaju sve važniji igrač u globalnoj ekonomiji. Interesantno je kako, prema godišnjem istraživanju "Freelancer Study 2025", 21 odsto ispitanih frilensera ima godišnji bruto prihod veći od čak 175.000 evra, a 16 odsto ima godišnju bruto dobit veću od 125.000 evra. Prema istraživanju, prosečan mesečni prihod od frilens rada iznosi 7.498 evra.
"Prosečna satnica iznosi 100 evra, a samo 14 odsto frilensera ima više od 20 odsto neplaćenih sati od prosečnih 40 radnih sati nedeljno."
Opširnije
Kako sirijski imigranti podstiču nemačku ekonomiju
Diyar Khal, sirijski izbeglica, stvorio je startap u Nemačkoj dok pokušava da pomogne drugima da lakše snalaze u birokratiji. Iako se suočava s izazovima, njegov uspeh osvetljava važnu debatu o prihvatu i integraciji imigranata.
25.10.2025
Poslovno umrežavanje kao nova valuta - kako kontakti postaju najvredniji resurs u modernom biznisu
Reč je o ključnoj aktivnosti za svakog uspešnog preduzetnika - pravi uspeh zavisi od toga da li ste uspeli da ostvarite stvarne i trajne veze s ljudima koji vam mogu pomoći da prepoznate i razvijete svoju poslovnu priliku.
27.10.2025
Koliko košta da budete CEO – privatne biznis škole u Srbiji
Beograd postaje sve veće tržište za privatne biznis škole koje obećavaju napredak u karijeri, a jedan od prvih i najopipljivijih izazova za studente ostaje – kolika je cena ove investicije, odnosno školarina.
21.10.2025
'Prijavila sam se na 30 oglasa – bez odgovora.' Pomaže li LinkedIn u nalaženju posla?
Ispitujemo postoji li nekoliko trikova kako možete da povećate sebi šanse da pronađete posao upravo pomoću LinkedIna.
13.10.2025
Što se Srbije tiče, sudeći prema portalu Frilenseri, nešto je drugačija priča nego u ostatku Evrope. Prošle godine podneto je ukupno 14.300 poreskih prijava. "Od ukupnog broja frilensera koji plaćaju porez u Srbiji u četvrtom kvartalu, njih 3.650 su rezidenti, dok je porez prijavilo sedam nerezidenata. Najveći broj prijava podneli su strani poreski obveznici koji imaju prebivalište na teritoriji grada Beograda", navodi se.
Inače, ovaj portal namenjen je fizičkim licima koja ostvaruju prihode od autorskih i srodnih prava ili naknade za obavljeni rad, a na koje se porez obračunava kroz sistem samooporezivanja.
Dodatno, Srbija je na ime poreza na prihod frilensera u Srbiji tokom 2024. godine naplatila ukupno 887.000.593 dinara, kako se navodi u zvaničnim podacima. To je za 262,4 miliona dinara više nego u 2023. godini.
Međutim, i u Srbiji i u ostatku Evrope provlači se jedno te isto, konstantne promene na tržištu uslovile su nove zahteve poslodavaca, a posledično i nove ugovore radnika. S tim u vezi, postavlja se pitanje šta će budućnost u poslovnom svetu doneti.
Kandidati za posao obično biraju sigurnost
Jelena Williams kaže za BBA da se "tržište rada u poslednje dve do tri godine značajno promenilo u korist poslodavaca". "Danas ima na hiljade manje otvorenih pozicija nego prethodnih godina, zbog čega u suštini tržištu nisu potrebni novi ljudi. Kandidati su danas manje izbirljivi, otvoreniji za različite tipove kompanija i često spremniji da prihvate ponude brže nego ranije, npr. 2021. godine."
Za startapove je situacija nešto složenija. "Pošto živimo u vremenu ekonomske nestabilnosti, startapovi se često doživljavaju kao rizičniji izbor u odnosu na veće korporacije. Zbog toga kandidati koji imaju mogućnost izbora obično biraju sigurnije, stabilnije kompanije", kaže ona.
Što se tiče veština, dodaje, tehničke veštine zavise od samog tipa pozicije, bilo da je reč o prodaji, proizvodu ili tehnologiji. Međutim, za startapove je ključna pre svega pokretačka energija i sposobnost da osoba zaista obavi posao za koji je angažovana, jer je za startap svako zapošljavanje velika investicija. "Potrebni su im ljudi koji mogu brzo da donesu konkretne rezultate, a ne pasivni članovi tima."
Druga važna osobina, kaže Wiliams, jeste lojalnost. "Na zapadnim tržištima kandidati često menjaju poslove, prelaze od konkurenta do konkurenta, pa startapovi traže osobe koje imaju dugoročan način razmišljanja i žele da rastu zajedno sa kompanijom."
Na pitanje Bloomberg Adrije kako danas veštačka inteligencija menja ulogu regrutera i HR-a, tačnije da li postajemo zavisni od automatizacije ili ona zapravo oslobađa vreme za strateški rad s ljudima, Jelena Wiliams kaže kako AI već automatizuje najzahtevniji početni deo procesa: pretragu i preliminarni izbor kandidata. "Umesto ručnog skeniranja stotina CV-jeva i profila, dobijamo kurirane liste koje ubrzavaju čitavu proceduru. To oslobađa vreme za ono što je ključ regrutacije: kontakt sa kandidatima, vođenje intervjua, procenu i koordinaciju sa menadžerima, ponude i reference."
Depositphotos
Drugim rečima, kako kaže, postajemo oslonjeni na automatizaciju, ali AI ipak skida operativni teret i podiže brzinu, dok ljudski deo, ubeđivanje kandidata, procena motivacije i kulture, građenje poverenja, ostaje presudan. "Posebno u startap okruženju, ovo znači brže zapošljavanje uz niži trošak, ali i dalje sa regruterom u strateškoj ulozi", kaže ona za Bloomberg Adriju.
ECB smatra da su radna mesta u opasnosti
Sudeći prema istraživanju Evropske centralne banke od ove godine, izgleda da bi na stotine hiljada evropskih radnih mesta moglo da bude ugroženo zbog posledica aktuelnog trgovinskog rata američkog predsednika Donalda Trumpa.
Rastuća kineska konkurencija ima direktne posledice po tržište rada u evrozoni, naveli su ekonomisti, piše Bloomberg i navodi da, prema istraživanju, povećanje uvoza iz Kine za 1.000 evra po radniku u određenoj industriji između 2015. i 2022. dovodi do smanjenja stope zaposlenosti u toj industriji za 0,1 procentni poen. Drugim rečima, u praksi to znači da je u evrozoni oko 240.000 radnih mesta ili nestalo, ili prebačeno u sektore koji su manje izloženi konkurenciji iz Kine.
Koliko ima zaposlenih u Srbiji
U Srbiji je u drugom kvartalu 2025. godine bilo ukupno 2.885.900 zaposlenih i 267.000 nezaposlenih, dok je broj stanovnika van radne snage iznosio 2.454.900. Stopa zaposlenosti dostigla je 51,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 8,5 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
U poređenju sa istim kvartalom prošle godine, broj zaposlenih smanjen je za 13.800, a stanovništva van radne snage za 29.500, dok je broj nezaposlenih povećan za 9.200. Stopa zaposlenosti blago je porasla za 0,1 procentni poen, dok je stopa nezaposlenosti povećana za 0,3 procentna poena.